Povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, alkohol, te gazirana pića, najavljeno predlogom budžeta za 2021. godinu, dovešće do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije i, u krajnjem, smanjenja prihoda za državu, saopšteno je juče iz Privredne komore nakon sastanka predstavnika kompanija iz oblasti koje će, kako je navedeno, biti posebno pogođene planiranim povećanjem akciza.
Prema najavi iz Vlade, ove uvećane dažbine bi trebale važiti od 1. jula, a do tada će biti usvojene izmjene zakona o akcizama.
"Predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol bi se povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, zatim 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta. Na inicijativu privrednika koji će biti pogođeni najavljenom novom akciznom politikom, Privredna komora je organizovala ovaj sastanak kako bi se od proizvođača, distributera i uvoznika na jednom mjestu čulo koji su to problemi sa kojima će biti suočeni ako se akcize uvećaju", navela je potpredsjednica PKCG Nina Drakić.
Ona je kazala da su konsultacije donosioca odluka sa privredom ključne za usvajanje i sprovođenje bilo kakvih najavljenih promjena po ovom pitanju, kao i da postoji bojazan da će povećanjem akciza, te uvođenjem novih akciznih proizvoda doći do povećanja cijena, te jačanja sivog tržišta, ali ne i do rasta budžetskih prihoda.
"Akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije", navela je Drakić.
Rast cijena nije dobar pred turističku sezonu
Kako je saopšteno, privrednici su na sastanku ocjenili da će podizanje akciza imati značajne negativne efekte na proizvođače, te da nije dobro mijenjati akciznu politiku usred poslovne godine, naročito kada ekonomija treba da se oporavlja od posljedica pandemije COVID-19.
Branko Damjanović iz kompanije "Falcon" smatra da rast akciza naročito nije dobar u susret turističkoj sezoni.
"Proizvođači, naročito izvozno orijentisane kompanije biće najviše pogođene ovim mjerama. Posebno treba obračunavati akcize na proizvode od kakaoa u odnosu na one sa šećerom. Ne postoji dobra uporedna praksa sa državama EU koja bi poduprla Vladin predlog. Hrvatska je ukinula slične akcize zbog izostanka cilja - smanjenja potrošnje slatkiša i stvaranja nelojalne konkurencije. U Mađarskoj postoji porez na nezdravu hranu, ali je on znatno niži od predloženih akciza u Crnoj Gori. Postoji opasnost da će rastom akciza doći do većeg korišćenja zamjenskih šećera koji su štetni za zdrave osobe", smatra Damjanović.
Bojan Leković iz "G3 Spirits", kazala je da je Crna Gora i do sada bila u vrhu po visini akciza na alkohol.
"Povećanje akciza umanjiće prihode uvoznika i distributera, a doprinijeće jačanju sivog tržišta koje prema procjenama čini 30 odsto ukupnog. U odnosu na zemlje regiona Crna Gora je po visini akciza odmah posle Slovenije, a u odnosu na Albaniju i Sjevernu Makedoniju one su dva puta veće. Ova mjera će takođe dovesti do kontra efekta za punjenje budžeta. Crna Gora će za proizvođače postati skupa i neatraktivna, a to se može prenijeti i na turističku posjetu", smatra Leković.
On apeluje da se u razgovore sa privrednicima o ovom pitanju uključe predstavnici više nadležnih organa jer i sama najava povećanja akciza pokazuje da nadležni nijesu uzeli u obzir sve faktore kada su kreirali budžet.
"Nedostaje kvalitetna komunikacija Vlade sa privrednicima pri donošenju adekvatne regulative koja utiče na njihovo poslovanje", naveo je Leković.
Država zbog šverca cigareta gubi 35 miliona eura godišnje
Svetlana Vuksanović iz kompanije "Philip Morris", kazala je da govori u ime duvanske industrije koja doprinosi akciznim prihodima sa 22 odsto, a poreskim sa pet odsto.
"Razumijemo potrebu Ministarstva finansija da prikupi sredstva za državu, ali se to u godini krize ne radi na ovaj način. Predložene mjere mogu uticati na urušavanje prihoda i rast crnog tržišta cigareta", kazala je Vuksanović.
Ona je istakla negativne rezultate ranijih povećanja akcize, kada je u 2018. godini došlo do pada legalne prodaje cigareta za 56 odsto. Smatra da se povećanju državnih prihoda treba težiti kroz regulisanje nelegalnog tržišta cigareta koje u Crnoj Gori, prema njenim riječima čini 40 odsto, a što je ekvivalentno gubicima prihoda vrijednim 36 miliona eura godišnje.
"Suzbijanje nelegalnog tržišta zahtijeva zajednički napor državnih organa, distibutera i potrošača, a ne jednostrane akcije. Smanjenjem crnog tržišta cigareta za 10 procentnih poena doprinijelo bi rastu budžetskih prihoda za 8,8 miliona eura. U godini pandemije se retko koja država odlučuje za ovakve namete", navela je Vuksanović.
Ljilja Pižurica iz "Neregelie", smatra da opterećenje legalnog biznisa vodi povećanju cijena proizvoda na policama i padu prihoda, a negativne posljedice će trpjeti i distributeri.
"Nije dobro usred godine mijenjati akciznu politiku, jer kompanije donose godišnje planove poslovanja koje ovakve mjere znatno remete. Neophodna je predvidljivost ambijenta za poslovanje", kazala je Pižurica.
Dažbine na pivo kao u Češkoj, Belgiji, Italiji,...
Mikan Jauković iz "Pivare Trebjesa", smatra da najavljeno povećanje akciza pogađa proizvođače piva.
"Ovo je trebalo da bude godina stabilizacije domaće privrede i oporavka, a sada će ekonomija biti dodatno hendikepirana ovakvim potezom. Ukoliko Pivara Trebjesa bude pogođena ovim mjerama, neće moći da podstiče partnere u turizmu i ugostiteljstvu. Na ovaj način će se podstaći uvoz jeftinih piva i jasno je da prilikom donošenja odluke o povećanju akciza nije sagledavan dugoročni aspekt niti posledice ove odluke. Povećanjem akciza za pivo na 35 eura po hektolitru Crna Gora će se izjednačiti sa Češkom, Belgijom, Italijom i Francuskom", naveo je Jauković.
Aleksandar Mandić, koji je predstavljao "Algoritam" i "IceCom", smatra da je odluka Vlade nesporna sa aspekta zakonitosti, ali se dovodi u pitanje njena svrsishodnost. On navodi da se akcize obično uvode kada se želi destimulisati potrošnja određenih društveno štetnih proizvoda koji su u stvari proizvodi sa "neelastičnom tražnjom".
"Konditorski proizvodi nijesu štetni sami po sebi i oni su proizvodi sa elastičnom tražnjom", naveo je Mandić.
Potpredsjednica Drakić je zaključila sastanak najavom da će Privredna komora uputiti dopis nadležnom ministarstvu u kojem će biti objedinjeni, kako je navedeno, opravdani zahtjevi privrednika istaknuti na sastanku.
Bonus video:
