Nakon dužeg niza godina, ove sezone nema problema sa otkupom maline na sjeveru Crne Gore.
To je “Vijestima” kazao predsjednik Udruženja “Malina Polimlja” Andrija Delić.
“Ne samo da nema problema sa otkupom, već se traži kilogram više jer je ogromna nestašica crvenog blaga na svjetskom tržištu, zbog čega su drastično skočile otkupne cijene maline. Tako, recimo, za kilogram malina u Arilju hladnjačari plaćaju i do 450 dinara, što je oko 3,8 eura, a u susjednom Brodarevu 380 dinara, što je oko 3,22 eura. U selu Prilike u Ivanjici organsku malinu plaćaju hladnjačari i do 550 dinara”, kazao je Delić.
Međutim, količine maline su ove godine prepolovljene usljed vremenskih prilika.
“Imamo ogromnu sušu, što povlači i ogromnu toplotu, pa ljudi čak i sa sistemom za navodnjavanje trpe veliku štetu. Takođe, velike količine i učestali grad oštetili su i uništili mnoge malinjake i u regionu i kod nas. Skoro su na meti jakog grada bila sela u bjelopoljskoj opštini Dobrakovo, Mioče, Kanje, Bijedići, Voljavac, Tomaševo, zbog čega je lako i zaključiti koliko je bitno svako zrno proizvođačima i otkupljivačima”,kazao je Delić.
Cijene u Bijelom Polju se kreću od 2,7 do 2,9 eura, iako su iz dosadašnjeg iskustva te cijene bile kao u Srbiji ili za desetak centi niže.
“Veliki broj članova Udruženja malinara “Malina Polimlja“ se odlučio na saradnju sa firmom “Emar“ u vidu pružanja usluga skladištenja i zamrzavanja malina za određen iznos usluge. Ta saradnja se u proteklih dvije godine pokazala najboljom za proizvođače, gdje smo u cijenu usluge imali dolazak hladnjačara na plantažu i uzimanje maline, a dotjerivanje praznih gajbi, skladištenje, pakovanje i otpremanje maline sa svim carinskim papirima”, kazao je Delić, dodajući da su na taj način dostigli 1,87 eura po kilogramu, dok je otkupna cijena bila od 1,65 do 1,75 eura.
On je objasnio da udruženje u narednom periodu planira unapređenje, ali i pravno definisanje saradnje.
“Takođe, osmislićemo i strategiju razvoja malinarstva u okviru te saradnje kao i povlastice koje bi članovi mogli da korsite”, kazao je Delić.
Kada je u pitanju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Delić priča da od njih imaju samo “kićenje tuđim perjem“ kao i proteklih godina, bar što se tiče malinarstva i cijene koja je trenutno na svjetskom tržištu.
“Doduše, to rade i sada isti ljudi kao i u prethodnom periodu koji su nam savjetovali da smo pogriješili kulturu gajenja i da treba da pređemo na nešto drugo, da bi danas od istih njih imali puna usta razvoja malinarstva. Međutim, od tih ljudi i dalje nema nikakvih ideja strategije razvoja, kao ni zaštite domaćeg proizvoda. Pa umjesto da našu malinu kvalitetnu ostavimo i preradimo u Crnoj Gori ona se izvozi, a poslije uvozimo razno ‘smeće’ iz regiona sa procentom voća od četiri odsto, dok je ostalo želatin. No, mi ćemo nastaviti ovako da funkcionišemo i potrudićemo se da svaki malinar ima nekoliko opcija, a ne samo jednu koja je do sada bila ustaljena”, kazao je Delić.
On je kazao da vlada veliko interesovanje sadašnjih malinara, kao i budućih, oko novih zasada, zbog čega će u narednom periodu praviti komunikaciju sa provjerenim rasadničarima oko nabavke zdravog i sertifikovanog sadnog materijala.
Delić je kazao da se nada da će malinarstvo opet dostići onu ekspanziju i razvoj kao 2018. godine koja je zbog nepostojanja strategije i plana bila istovremeno i pogubna za razvoj iste.
Bonus video:
