Crnogorska ekonomija će ove godine, prema projekcijama Svjetske banke (SB), rasti po stopi od 4,2 odsto, ali se naredne očekuje usporavanje na 2,8 odsto, prvenstveno zbog mjera fiskalne konsolidacije i dinamike realizacije radova i povlačenja sredstava za autoput.
Viši ekonomista SB, Sanja Madžarević-Šujster, je danas na predstavljanju 12. redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan, kazala da su poruke iz tog dokumenta za čitavu regiju vrlo pozitivne.
"U Crnoj Gori u narednom periodu očekujemo malo usporavanje, prvenstveno zbog mjera fiskalne konsolidacije koje će dijelom imati uticaja na rast, ali će investicije i dalje biti snažne", rekla je Madžarević-Šujster na konferenciji za novinare.
Ona je navela da Crna Gora treba da nastavi fiskalnu konsolidaciju, ojača poreske prihode i racionalizuje poreske olakšice, ramotri penzionu politiku, sagleda reformu javne administracije i racionalizuje broj zaposlenih.
"Preporuka je i da se nastave napori na smanjenju nekvalitetnih kredita, poboljšaju prudencijalni i okviri za restrukturiranje banaka", saopštila je Madžarević-Šujster.
Doprinos rastu Crne Gore, kako je dodala, ove godine pruža oporavak investicija i potrošnje, dok barijere predstavlja neto izvoz uprkos vrlo snažnom rastu izvoza usluga, uglavnom turističkih.
U SB prognoziraju da će regija zapadnog Balkana ove godine rasti po stopi od 2,6 odsto, a naredne 3,3 odsto.
"Crna Gora je mala zemlja i investicja poput autoputa je ogromna. Od dinamike radova zavisi stopa rasta. Na smanjenje rasta naredne godine uticaće i fiskalna konsolidacija", smatra Madžarević-Šujster.
Najbrže su ove godine rasli Kosovo, Crna Gora i Albanija, dok je Srbija imala nešto sporiji rast.
"Implementacija fiskalne strategije u Crnoj Gori, koja je donesena u junu, trebalo bi da dovede do smanjenja neravnoteža i deficita već naredne godine", tvrdi Madžarević-Šujster.
Ona je rekla da je pozitivna poruka da je rast nastavljen u regiji zapadnog Balkana u ovoj godini, iako nešto sporijim tempom nego prethodne.
"Zapošljavanje u većini zemalja, osim Bosne i Hercegovine (BiH), dostiglo je nivo prije krize, dok je evidentirano i smanjenje siromaštva", navela je Madžarević-Šujster.
Ona je precizirala da je oko 230 hiljada novih randih mjesta kreirano u posljednjih godinu u regiji, dok se oko 120 hiljada domaćinstava diglo iznad granice siromaštva.
Izvještaj je pokazao i da je izvoz u regiji u porastu, ali da i dalje ostaje problem visokih spoljnih debalansa.
"Fiskalni deficiti su i dalje visoki, ali su ekonomski izgledi pozitivni sa određenim rizicima. Očekujemo da će se regija izdići iznad prosjeka životnog standarda u odnosu na prošlu godinu", poručila je Madžarević-Šujster.
Prema njenim riječima, doprinos rastu ove godine ne dolazi samo od potrošnje, već i od oporavka investicija, i to ne isključivo javnih, već i privatnih.
U regiji je došlo do povećane participacije učešća na tržištu rada u svim zemljama.
"Ove godine je više od polovine radnih mjesta bilo stvoreno u privatnom sektoru i to se desilo uprkos činjenici da su visine plata u javnom sektoru i dalje veće nego u privatnom, odnosno privredi“, objasnila je Madžarević-Šujster.
Deficit tekućeg računa je u ovoj godini uglavnom nepromijenjen, osim u Albaniji.
"U Crnoj Gori ove godine podbacuje izvoz robe“, rekla je Madžarević-Šujster.
U svim zemljama regije je evidentiran prilično stablan priliv stranih direktnih investicija, a regija je ponovo interesantna investicionom bankarstvu.
"Trebalo bi dodatno poboljšati strukturu stranih direktnih investicija, koja je i dalje visoko koncentrisana u sektorima poput finansijskog, nekretnina i bivših državnih preduzeća. Ono što nedostaje su greenfield investicije koje idu u proizvodne kapacitete“, kazala je Madžarević-Šujster.
Crna Gora je po nivou neto direktnih stranih investicija predvodnik u regiji. Fiskalni deficit je porastao u svim zemljama, osim u Srbiji, uz relativno visok nivo javnog duga.
"Crna Gora, BiH i Srbija imaju prosjek javne potrošnje iznad 40 odsto BDP-a. Crna Gora je tu na oko 46 odsto, najviše od svih zemalja, zbog čega postoji prostor za smanjenje, posebno u sumi plata za javni sektor koja iznosi preko 12 odsto BDP-a", objasnila je Madžarević-Šujster.
Ona je saopštila da povjerenje u bankarski sistem raste u regiji, da se depoziti oporavljaju u skoro svim zemljama, kao i kreditna aktivnost.
"Osim u Albaniji, sve zemlje su imale pozitivan rast kredita, posebno privatnom sektoru, ali je kredititiranje uglavnom išlo ka domaćinstvima, a manje ka privredi“, dodala je Madžarević-Šujster.
Kvalitet aktive banaka se poboljšao, prvenstveno kroz rješavanje nenaplativih kredita.
"U Crnoj Gori je zakonskim rješenjem došlo do dodatnih poboljšanja i sada govorimo o udjelu nenaplativih kredita od manje od osam odsto“, precizirala je Madžarević-Šujster.
Sve banke u regiji su, kako se navodi u izvještaju, dobro kapitalzovane, sa visokom likvidnošću.
Rizici po regiju su, prema riječima Madžarević-Šujster, manje povoljni uslovi kreditiranja koji se odnose na monetarno pooštravanje Evropske centralne banke (ECB), dok su mogućnosti snažniji rast Evrospke unije (EU) i povoljni uslovi likvidnosti.
"Neizvjesnost u politici može dovesti do kašnjenja u sprovođenju strukturnih reformi", zaključila je Madžarević-Šujster.
Bonus video:
