Vlada će napraviti detaljnu analizu šta se dešava na tržištu duvana i kakvi će biti njeni odgovori na šverc duvanskih proizvoda koji je pojačan nakon povećanja akciza na duvanske proizvode, najavio je premijer Duško Marković.
Marković tvrdi da su se prihodi od akciza na duvan konačno popravili.
“U 20 dana aprila su povećani 13 odsto. Juče smo se na sjednici Vlade dogovorili da napravimo detaljnu analizu šta se tu dešava i kakvi će biti naši odgovori. Borba protiv sive ekonomije je naš ključni zadatak”, poručio je Marković na događaju “Otvoreno sa premijerom” kojeg je organizovala Američka privredna komora (AmCham).
Da šverc duvanskih proizvoda u Crnoj Gori buja i da se crno tržište po prometu izjednačilo sa legalnim,potvrdili su i podaci Monstata, prema kojima je legalni uvoz duvanskih proizvoda za period januar-mart ove godine 59 odsto manji nego u istom periodu prošle godine. Predstavnici legalnih uvoznika nedavno su “Vijestima” saopštili da im je od početka godine promet pao za 40 odsto.Od aprila prošle godine Vlada je tri puta povećavala akcize na duvanske proizvode. Rast crnog tržišta duvana počeo je nakon drugog povećanja akciza u avgustu prošle godine,
Marković vjeruje da će biti premašene projekcije rasta ekonomije od tri odsto.
“Bio bih nezadovoljan ako ne prebacimo tri odsto rasta ove godine”, kazao je Marković podsjećajući da je u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period 2017, rast industrijske proizvodnje bio 39 odsto, prerađivačke industrije 17 odsto, kao i da je zabilježen rast u trgovini, turizmu, građevinarstvu, šumarstvu.
Marković je dodao da je, u okviru mjera štednje, Vlada oporezovala potrošnju, podigla je PDV, a nije povećala ostale poreze što znači, kako je objasnio, da je mislila o investitorima i poslovnom ambijentu.
Kako je kazao, ništa ne bi znailo i da je Vlada spustila PDV da je Crna Gora bila politički nestabilna.
“Obezbijedili smo i političku i bezbjednosnu stabilnost. Ulaskom u NATO smo je i učinili održivom”, rekao je Marković.
On je poručio privrednicima da daju konkretne incijative koje možda Vlada ne očekuje.
“Pritiskajte nas, ukazujjte na nedstatke naših regulatornih reformi kako bismo naš ambijent učinili povoljnijim i uslove za valorizaciju naših resursa boljim”, poručio je Marković.
Na pitanje da li se Vlada bavila obimom i visinom parafiskalnih nameta, Marković je odgovorio da su se tim dažbinama na lokalnom nivou pozabavili na osnovu pritiska poslovne zajednice i udruženja poslodavaca.
„Jednu takvu analizu radila je Unija poslodavaca (UPCG). Kada sam je pročitao trebalo mi je nekoliko dana da se oporavim, jer su pokazatelji bili dramatično negativni. Tu moramo raditi puno više“, poručio je Marković.
On je rekao da na ta opterećenja na lokalnom nivou Vlada ne može da utiče u mjeri u kojoj je neophodno.
„Bojim se da ćemo morati da idemo u izmjene zakonodavstva, ali tu je problem što su skuplji troškovi administracije za naplatu tih lokalnih taksi, nego što je prihod koji se od njih prikuplja. To je neracionalna politika na nivou lokalnih samouprava i gradonačelnici o tome treba da povedu računa“, ocijenio je Marković.
Prema njegovim riječima, novi zakon o radu daće odgovore za budućnost kada je u pitanju tržište rada.
On je kazao da je u njegovom kabinetu već sedam, osam puta razgovarano o rješenjima koja se tiču prigovora privrede.
“Ja izgleda postajem besplatni advokat poslovne zajednice i privrede i branim vaše interese kao da sam na vašem platnom spisku”, kazao je Marković.
Zakon o radu sada, kako je dodao, razmatraju međunarodne institucije (Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Evropska komisija...)
Članove AmCham-a interesovao je i novi zakon o javnim nabavkama, što je za Markovića, kako je rekao, “frustrirajuće pitanje”.
Podsjetio je da je u Izvještaju EK Crna Gora nazadovala u toj oblasti, uglavnom, kako objašnjava jer je iz zakona izbačeno rješenje da se žalbe mogu dostaviti na dan otvaranja javnih nabavki.
“To se dešavalo svakodnevno i nabavke su se stopirale. To je bio koruptivan model”, kaže Marković podjećajući da je sadašnje rješenje da se žalbe mogu uložiti deset dana nakon otvaranja javne nabavke.
U AmCham-u smatraju i da bi rješavanje problema mobilnosti tržišta rada kao i transparentnija politika u oblasti nekretnina i ugostiteljstva značajno doprinijela transformaciji Crne Gore u modernu evropsku državu.
Predsjednica AmCham, Katarina Bulatović, rekla je da ta organizacija, koja ima više od 80 kompanija, već deset godina radi na stvaranju povoljnih uslova za poslovanje u Crnoj Gori u cilju privlačenja novih američkih i drugih investitora.
Otpravnica poslova u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Jydi Kuo, kazala je da su SAD i Crna Gora saveznici.
„AmCham je uspio da postane snažno i kredibilno poslovno udruženje koje može olakšati pozitivne promjene i poboljšati investicionu klimu u Crnoj Gori“, kazala je Kuo.
Bonus video: