Ugovor o ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane (TE) Pljevlja treba raskinuti, jer su uzaludna i dodatna ulaganja, a mogla bi dovesti do novog kršenje zakona i ulazak u zonu krivične odgovornosti sadašnjeg menadžmenta Elektroprivrede (EPCG), upozoravaju sagovornici “Vijesti”.
Ugovor o rekonstrukciji TE za 54 miliona eura zaključen je u junu prošle godine, uz kritike da je bivša vlast prekršila tenderske procedure, dok interesi državne EPCG nijesu kvalitetno zaštićeni. Posao je povjeren konzorcijumu, kojeg čine kineski DEC International i domaće kompanije “Bemax”, “BB Solar” i “Permonte”. Suvlasnik “BB Solara” je, Blažo Đukanović, sin predsjednika države Mila Đukanovića...
Pravna savjetnica u Akciji za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović za “Vijesti” kaže da je zapanjujuće tvrdoglavo insistiranje odgovornih u EPCG, a odnedavno i naknadna pamet u Ministarstvu kapitalnih investicija, da se pošto-poto realizuje ekološka rekonstrukcija, odnosno “posao za koji je svima jasno da je ekonomski neisplativ i da će novac biti uzaludno potrošen”.
Zamjenik predsjednika Pokreta za promjene, poslanik Branko Radulović ocijenio je da dešavanja u energetskom sektoru pokazuju nesaglasaje unutar same Vlade, sa stručnom javnošću i zahtjevima relevantnih međunarodnih institucija i globalnim trendovima.
”Umjesto sinhronizovanih, sveobuhvatnih i optimalnih rješenja i aktivnosti, prave se ishitreni potezi, propusti i greške koji će imati nesagledive posljedice. Mnogo populizma, površnosti i jeftinog reklamerstva. Tzv. ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja je tipičan primjer ovih dešavanja”, rekao je Radulović “Vijestima”.
Podsjeća da je prošle godine podnio krivičnu prijavu protiv prethodnog premijera Duška Markovića i odgovornih lica zbog toga što je “ugovor sačinjen na protivzakonit način”.
”Nastavak realizacije ovog korupcionaškog posla od strane novog menadžmenta EPCG porazno je i predstavlja saučesništvo. Koliko će nas sve to koštati, kada će se završiti i šta ćemo dobiti niko ne zna. Trebalo je raskinuti ovaj ugovor i insistirati na povraćaju datog avansa i krivičnoj odgovornosti aktera”, smatra Radulović.
TE je pomenuta i u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije (EK), gdje se podsjeća da je postrojenje premašilo ugovoreni preostali broj radnih sati, dok je njena rekonstrukcija u skladu sa savremenim ekološkim standardima odložena.
”Energetska zajednica (EZ) pokrenula je postupak protiv Crne Gore. Uprkos tome, Crna Gora nastavlja da upravlja postrojenjem uz eksplicitnu saglasnost Vlade”, piše u izvještaju EK.
TE Pljevlja je već krajem prošle godine potrošila 20 hiljada radnih sati, koji su joj odlukom Ministarskog savjeta EZ iz 2016. bili dozvoljeni u periodu od 2018. do 2023. TE je u okviru “opt-out” mehanizma koji omogućava članicama EZ da izuzmu pojedine elektrane na ugalj iz režima primjene EU Direktive o velikim ložištima, koja propisuje smanjenje emisije gasova i drugih materija štetnih po životnu sredinu.
”Po isteku 20.000 sati, postrojenja mogu ostati u pogonu samo ako ispunjavaju (strože) standarde Direktive o industrijskim emisijama. To nije slučaj sa TE Pljevlja”, upozorili su ranije iz EZ.
Posao ni počeli, a traže još 15 miliona
Rekonstrukcija TE nije počela, a izabrani konzorcijum traži dodatnih 15 miliona, čime bi vrijednost ugovora, dogovorenog po sistemu ključ u ruke, premašila 69 miliona eura.
Iz EPCG nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li bi zbog zaključivanja aneksa ugovora ušli u zonu krivične odgovornosti, da li strahuju od novih krivičnih prijava, da li je novi menadžment uradio ekonomsku analizu o isplativnosti rekonstrukcije...
Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin je prošle sedmice na skupu u Privrednoj komori rekao da je donijeta odluka da se ide u ekološku rekonstrukciju TE, ali da je ugovor koji je zaključila bivša uprava veoma loš jer nije garantovao smanjenje emisije sumpora, oksida azota, prašine, povećanje efikasnosti, zbog čega je troškove sanacije potrebno povećati za oko 15 miliona.
On je naveo da čekaju stav Direktorata za politiku javnih nabavki da li je za ove dodatne radove potrebno sporovesti novu javnu nabavku ili proširiti postojeći ugovor.
”Nema te rekonstrukcije koja može smanjiti emisiju CO2 iz TE na ugalj. Da nje sada nema, cijene struje bi otišle u nebo”, naveo je Rovčanin.
Analiza ASP pokazala je da ne postoji zakonski osnov da se vrijednost postojećeg ugovora poveća za 15 miliona eura.
”Ako bi to bilo učinjeno, onda bi menadžment EPCG, kao i resorno Ministarstvo za kapitalne investicije i Direktorat za javne nabavke Ministarstva finansija i socijalnog staranja, a pod uslovom da oni daju saglasnost za zaključenje aneksa, ušli u zonu krivične odgovornosti”, navodi se u analizi.
Sumnja za odgovornost menadžmenta odnosila bi se, kako se dodaje, na krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju u vezi sa prekoračenjem granica ovlašćenja odgovornih lica i pribavljanjem protivpravne imovinske koristi drugome (izabranim ponuđačima), te nanošenjem drugome imovinske štete (konkretno EPCG).
”U pogledu odgovornih u dva Vladina resora, sumnja na krivičnu odgovornost odnosila bi se na krivična djela zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi, a u vezi sa prekoračenjem granica službenog ovlašćenja, pribavljanjem drugome koristi i nanošenjem štete, kao i kršenja zakona ili drugih propisa ili opštih akata, iako su službena lista bila svjesna ili bila dužna i mogla biti svjesna da može nastupiti povreda prava ili imovinska šteta”, piše u analizi.
Dodaje se da je ugovor o rekonstrukciji TE zaključen na osnovu ranije važećeg Zakona o javnim nabavkama i da je predvidio da je ugovorena cijena fiksna i da se ne može povećavati.
”Taj Zakon je davao mogućnost sprovođenja pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje u situaciji nabavke usluga i izvođenja radova, koji nijesu obuhvaćeni ugovorom, a usljed nepredviđenih okolnosti su postali neophodni za izvršenje ugovora, ali samo do 15 odsto vrijednosti osnovnog ugovora. To bi u slučaju ekološke rekonstrukcije TE bilo 8,1 miliona eura, a ne 15 miliona, koliko se dodatno traži”, piše u analizi.
Napominje se da je sada na snazi novi Zakon o javnim nabavkama, tako da EPCG ne može pokrenuti pregovarački postupak na osnovu zakona koji je prestao da važi, naročito što se u prelaznim i završnim odredbama važećeg jasno navodi “da će se postupci nabavki započeti prije početka primjene novog zakona sprovesti po propisima po kojima su započeti, odnosno ugovor treba da bude realizovan kako je i dogovoren”.
”Pravno posmatrano, jedina opcija koja ostaje EPCG, a ukoliko za 54 miliona eura ne može da se završi ekološka rekonstrukcija TE, jeste da raskine postojeći ugovor i pokrene proceduru po novom Zakonu o javnim nabavkama, ali bi bilo optimalno da prethodno uradi ekonomsku analizu opravdanosti ove investicije. Sve drugo bi bilo teško kršenje zakonskih propisa i ulazak u zonu krivične odgovornosti”, piše u analizi.
Takođe, u analizi ASP-a, koja se pitanjem TE i pravedne tranzicije za grad Pljevlja bavi uz podršku norveške Minor fondacije, ukazuje se i da Zakon o javnim nabavkama ne daje mogućnost Direktoratu za javne nabavke da odluči o konkretnoj pravnoj situaciji u odnosu na ekološku rekonstrukciju TE.
”Zakon o javnim nabavkama propisuje da nadležni organ daje saglasnost naručiocima o ispunjenosti uslova za sprovođenje odgovarajućeg postupka javne nabavke i pruža savjetodavnu pomoć. U konkretnom je postupak javne nabavke okončan i ugovor zaključen, te ne postoji niti jedna odredba kojom nadležni organ može odobravati zaključenje aneksa višemilionskih vrijednosti, pogotovu u odnosu na postupke nabavki sprovedenih na osnovu ranijeg Zakona”.
Energetsku krizu koriste da prikažu da se bez TE ne može
Ines Mrdović podsjeća da ugovorena cijena obuhvata vrijednost svih nepredviđenih radova i svih viškova radova, a isključuje uticaj manjka radova, odnosno da je ta cijena fiksna i predstavlja maksimalni iznos za sve ugovorene poslove o ekološkoj rekonstrukciji.
Kako naglašava, menadžment EPCG ima dovoljno prostora da raskine ugovor, taj novac uloži za izgradnju novog energetskog objekta, a sa predstavnicima EZ u međuvremenu dogovori režim rada TE u narednim godinama.
”Postojeća energetska kriza u Evropi nije parametar, koji treba da odredi sudbinu TE u Pljevljima, iako vidimo uporna nastojanja odgovornih da tu krizu kratkoročno iskoriste kako bi prikazali da se bez TE ne može. Pitanje TE jeste izuzetno kompleksno, upravo zbog ogromne zavisnosti od proizvodnje energije iz nje, jer obezbjeđuje trećinu struje u zemlji, ali ‘zabijanje glava u pijesak’ neće riješiti problem, već se čitava društvena zajednica i sva njena znanja moraju uključiti u rješavanje ovog gorućeg energetskog pitanja u zemlji. Odluka o budućnosti TE ne smije biti donijeta od ograničenog broja subjekata, već se rasprava o njenoj budućnosti mora otvoriti za sve aktere i ukupno građanstvo u zemlji”, kaže Mrdović.
Branko Radulović je ocijenio da je trenutna energetska kriza i značajan rast cijene električne energije, ne računajući potencijal vjetra, proizvod geopolitičkih dešavanja i tražnje u pandemiji.
”Sigurno da će ekološki problemi biti prioritetni i da će energetika morati da se transformiše i prilagodi novim zahtjevima koji će se donijeti u Glazgovu. Tranzicioni energetski miks biće sa sve manje CO2. Zato su i Kinezi koji su najveći emitenti CO2 i graditelji na Zapadnom Balkanu, donijeli odluku da više ne grade elektrane na ugalj van svojih granica”.
Pljevlja se mogu pretvoriti u Šulu
U Izvještaju EK navodi se da nivo usklađenosti Crne Gore po pitanju klimatskih promjena ostaje ograničen i da je potreban značajan rad na usklađivanju sa pravnom tekovinom EU, kao što je uključivanje preostalih elemenata EU sistema za trgovanje emisijama štetnih gasova (ETS).
Iz EPCG su ranije saopštili da Crna Gora mora ispuniti uslove o smanjenju emisije CO2 i preći na zelenu energiju, ali da ne smije ugroziti sebe niti Pljevlja - grad čiji je život sada zasnovan na energetici, jer u TE i Rudniku direktno radi 1.200 zaposlenih.
Predsjednik Ekološkog društva Breznica Milorad Mitrović za “Vijesti” je rekao da niko ne vjeruje u pravednu zelenu tranziciju.
”Vlada neće ispuniti obećanja, ko je jamio - jamio”, kaže Mitrović.
Smatra da je prethodna DPS vlast namjerno potrošila sate predviđene za rad TE, a ako se postrojenje ugasi, Pljevlja će ostati kao Šula - nekadašnje rudarsko naselje kod Pljevalja, koje je sada zagađeno, devastirano i napušteno.
Prema riječima Mitrovića, Pljevljaci su protiv zatvaranja TE, jer nemaju izbora, jer i da je ugase - pitanje je koliko bi to popravilo životnu sredinu.
Podsjeća da se ljudi iseljavaju iz Pljevalja, zbog zagađenja.
”Ako se ovako nastavi još 10 godina, nestaje hiljade ljudi - ili odu ili umru. Ovdje 50 sela nema stanovnika, svi objekti su se urušili, ili su pred rušenjem”, rekao je Mitrović.
Novinar lista Dan Božo Jelovac kaže da je nesreća Pljevalja što se TE ikada sagradila
”Nesreća je što je izgrađena i krenula masovna eksploatacija uglja. Druga nesreća je što nijedan propis nije ispoštovan, a treća je kako obezbijediti struju ako se zatvori TE”, rekao je Jelovac za “Vijesti”.
Smatra da je opcija da se smanji rad, da radi samo u određenom periodu i da se kombinuje sa cijenom na tržištu.
”Problem je što ništa nijesu ponudili kao alternativu Pljevljima”.
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić rekao je krajem septembra da je dogovoreno pola milijarde eura investicija u Pljevlja i novih 1.000 radnih mjesta.
Radulović: Od milion tona uglja više od 2,5 miliona tona CO2
Radulović kaže da budućnost TE treba da bude rezultat saglasja EZ, zaključaka iz Glazgova, vremena za izgradnju drugih izvora električne energije, zdravstvenog i socijalnog stanja u Pljevljima i prije svega modela ekološke rekonstrukcije.
”Projektni zadatak ekološke rekonstrukcije mora zadovoljiti Direktivu EU o industrijskim emisijama i tehnologije smanjenja ili eliminacije CO2 u šarži, pripremi, ložištu ili dimnjaku. Tako, kada neka od ovih tehnoloških rešenja budu imala punu komercijalnu primjenu unaprijedio bi se ili počeo novi rad TE bez novih rekonstrukcija i novih 100 miliona eura. Problem je i ko će izvršiti rekonstrukciju TE jer više niko neće da učestvuje u gubitničkim poslovima. Moraju znati naši stručnjaci da milion tona uglja emituje više od 2,5 miliona tona CO2, da je emisija duplo manja sa plinom kao gorivom, da je dozvoljena 20 puta manja emisija, da će cijena CO2 eksponencijalno rasti. Ko će plaćati mnogostruko veću cijenu električne energije od tržišne kada se one uskoro stabilizuje? Niko. Da ne govorimo o sankcijama ili visokim carinama na izvoz roba. Mora znati novi menadžment i to da socijalnu politiku vodi Vlada, a oni treba da vode poslovnu politiku zasnovanu na tržišnoj ekonomiji”.
Bonus video:
