Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) je još početkom septembra uputila Ministarstvu poljoprivrede smjernice o mogućoj državnoj pomoći kompaniji “Plantaže” kroz dokapitalizaciju, ali su uslovi takvi da ih je praktično nemoguće ispuniti, saznaju “Vijesti”.
Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je još početkom februara na konferenciji za novinare kazao da Vlada ubrzano sa Agencijom za zaštitu konkurencije traži način da pomogne kompaniji “Plantaže”, kojoj je tada bilo hitno potrebno pet miliona eura da bi održala likvidnost.
Međutim, to rješenje da se omogući hitna državna pomoć od pet miliona “Plantažama” nije pronađena sa AZK.
Ministarstvo je nakon toga pokušalo da ovoj kompaniji pomogne kroz najavljenu dokapitalizaciju od 7,5 miliona eura, zbog čega se za mišljenje obratilo Agenciji krajem avgusta.
Agencija nije odgovorila ni negativno ni pozitivno, već je navela uslove pod kojim bi pomoć “Plantažama” bila moguća iz svojih smjernica.
Ovaj odgovor potpisali su članovi Savjeta AZK Novo Radović, nekadašnji pomoćnik ministra finansija, i Jovana Tošković.
Na mogućnost pretvaranja duga prema državi, koji sada iznosi oko sedam miliona eura, iz Agencije su naveli da “treba dokazati da se država ponaša isključivo po principu privatnog ulagača, odnosno da je pristanak države da dug konvertuje u akcionarski kapital posljedica realnog i izvjesnog prihoda koji će država u najkraćem mogućem roku ostvariti”.
Ovo znači da ako država želi da sedam miliona duga pretvori u akcijski kapital, mora da dokaže da će time u kratkom roku ostvariti veći profit iz kompanije. S obzirom na to da su najslijeđeni dugovi kompanije preko 45 miliona eura, i da se ovim potezom Vlade želi spriječiti stečaj i prosti opstanak kompanije, teško je očekivati bilo koji dobit iz kompanije i na duži rok.
Neki drugi uslovi koje je Agencija navela za državnu pomoć odnose se na spasavanje i restrukturiranje kompanija u poteškoćama. Tako je moguće pomoći kompaniji ako je polovina njenog kapitala prikazanog u finansijskim izvještajima izgubljena zbog akumuliranog gubitka.
Ovdje je za “Plantaže” veliki problem nepouzdanost dosadašnjih finansijskih izvještaja, na šta su upozoravali i revizori. Bivši menadžment je uveličavao rast vrijednosti zaliha i to unosio u prihode, pa je tokom godina nastala neraspoređena dobit koja je narasla na 10,5 miliona eura iako tog novca i vrijednosti u stvarnosti nikada nije bilo.
Prošlogodišnji minus od 18 miliona utvrdio je novi odbor direktora, ali je zbog formalne dobiti iz ranijih godina akumulirani gubitak manji. Na kraju juna ove godine akumulirani gubitak je izašao na 22,4 miliona eura, dok je istovremeno neraspoređena dobit iz ranijih godina upisana na 10,5 miliona. Tako da je neto gubitak 11,9 miliona. Kako je kapital kompanije, i zbog velike vrijednosti zaliha od čak 51 miliona eura, prikazan na 86 miliona, time je višestruko veći od akumuliranog gubitka, pa ne ispunjava uslov koji traži Agencija.
Odnosno situacije je mnogo gora nego što pokazuju sumnjivi izvještaji, ali se kao uslovi navode podaci iz tih izvještaja.
Drugi uslov za mogućnost državne pomoći je ako se protiv “Plantaža” na zahtjev povjerilaca pokrene opšti postupak zbog insolventnosti, odnosno stečajni postupak, što je vrlo rizično i propraćeno dodatnim uslovima. Za privremenu podršku kroz restrukturiranje je navedeno da je ona moguća samo za mala i srednja preduzeća, što “Plantaže” nisu.
Bivše vlade redovno pomagale mimo zakona
Ovo je i prvi put da se Vlade na ovakav načim obraća za ocjenu državne pomoći, jer su prethodne vlade jednostavno desetine miliona eura davala raznim kompanijama bez pitanja da li je to zakonito.
Tako su desetine miliona eura uplaćivane u “Montenegro erlajns”, a da je to nezakonito konstatovalo se tek nakon parlamentarnih izbora i kada je AZK zabranio novoj Vladi da više na bilo koji način pomaže avio kompaniji.
Slično je bilo i u drugim kompanijama poput pomorskih i željezničkih, gdje su prolazile i godine da bi AZK konstatovao nezakonitosti.
U ovom slučaju su na dopis iz Ministarstva odgovorili u roku od sedam dana.
Bonus video:
