Prihodi po ugovoru o djelu, kao i od imovine, kapitala, kapitalnih dobitaka, od sportske djelatnosti, od autorskih i srodnih prava, patenta, žiga i prihodi samostalnih stručnjaka u kulturi, kao i od samostalne djelatnosti iznad 12.000 eura na godišnjem nivou i na iznos neto zarade preko 1.000 eura, od 1. januara naredne godine oporezovaće se po stopi od 15 odsto, umjesto dosadašnjih devet odsto.
To je između ostalog navedeno u predlogu izmjena Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojeg je Vlada usvojila u petak i proslijedila Skupštini na razmatranje.
U dijelu zakona gdje se definišu prihodi od samostalne djelatnosti dodato je - “kao i prihodi koji su ostvareni na osnovu ugovora o djelu koji za predmet ima samostalnu izradu ili opravku određene stvari, odnosno samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla”.
Do sada su se razni ugovori o djelu i privremenim i povremenim poslovima mogli koristiti za izbjegavanje isplate pune zarade, jer je jedina dažbina bila porez na dohodak od 9 odsto, dok su ukupne dažbine na bruto zaradu oko 41 odsto.
Prema najavljenom smanjenju dažbina kroz uvođenje neoporezivog dijela zarade do 700 eura bruto i ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje ova razlika se znatno smanjuje. Tako da bruto dažbine na zaradu padaju sa 41 na 21 odsto, dok na ugovor o djelu rastu sa devet na 15 odsto. Ovim se i smanjuju razlozi za moguće zloupotrebe.
Doprinos na zdravstveno osiguranje ukida se od 1. januara, a poslodavci i svi ostali obveznici dužni su da izmire dugove po tom osnovu iz prethodnog perioda.
”Obveznik obračunavanja, odnosno plaćanja doprinosa koji do dana stupanja na snagu ovog zakona, nije obračunao i uplatio doprinose za zdravstveno osiguranje, dužan je da u roku od 45 dana, od dana stupanja na snagu ovog zakona, obračuna i uplati doprinose prema stopama koje su važile na dan obračuna tog doprinosa”, navedeno je u novom članu Zakona.
Izmjenama Zakona mjenjaju se i rokovi za podnošenje poreskih prijava i izvještaja o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima. Poreski obveznik koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nije podnio poresku prijavu u roku, dužan je da u roku od 45 dana od stupanja na snagu ovog zakona, nadležnom poreskom organu podnese poresku prijavu obračunatu prema poreskim stopama koje su važile na dan obaveze podnošenja te prijave.
Takođe, poslodavac koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nije dostavio u propisanom roku izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima, dužan je da to uradi u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Za poslodavca koji ne poveća platu kazna od 2.000 do 20.000 eura
Vlada je i u predlog izmjene zakona o radu uvrstila obevezu poslodavca za iznos smanjenih dažbina poveća neto zaradu zaposlenom, kao i novčanu kaznu za to nedjelo u iznosu od 2.000 do 20.000 eura.
Ta obaveza sada je navedena u Opštem kolektivnom ugovoru koji ističe 31. decembra, jer se socijalni partneri nisu dogovorili o njegovom produženju. Predstavnici sindikata za to su okrivili poslodavce i zatražili od Skupštine da amandmanom produži važenje OKU, što je urađeno i prošle godine.
”Poslodavac je dužan da u slučaju ukidanja ili umanjenja stope poreza na dohodak fizičkih lica, odnosno doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na teret zaposlenog, iznos sredstava koji bi u skladu sa zakonom bio obračunat, obustavljen i isplaćen po osnovu tog poreza, odnosno doprinosa u dijelu koji se ukida, odnosno umanjuje, isplati zaposlenom kao dio zarade”, navedeno je u predlogu izmjena Zakona o radu.
Drugom izmjenom je iznos minimalne zarade utvrđen na 450 eura neto.
Plate i dažbine do 15. u mjesecu
Predloženim izmjenama zakona predviđeno je i da su poslodavci dužni da nadležnom poreskom organu dostave izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima do 15. u tekućem za prethodni mjesec.
Ovo znači da je poslodavac dužan da zaposlenom isplatu zaradu a državi dažbine do 15. datuma u mjesecu za prethodni mjesec. Do sada u zakonu to nije bilo precizirana obaveza, zbog čega je poslodavac mogao da zaposlenom isplati zaradu, a da uopšte ne preda obračun za plaćanje poreza i doprinosa, što je stvorilo veliko sivo tržište rada a država nije imala i jasan pregled obaveza koje treba da naplati. Ova novina će uvesti red i smanjiti sivo tržište, ali i otežati poslodavcima koji ne mogu da redovno isplaćuju zarade i dažbine.
Bonus video:
