Organska poljoprivreda, prehrambena industrija, šumarstvo i drvoprerada, zdravstveni turizam, digitalna transformacija društva i povećanje inovativnosti preduzeća, pružaju mogućnosti za dalju diverzifikaciju ekonomije i kvalitetnije pozicioniranje na međunarodnom tržištu, saopštila je vršiteljka dužnosti predsjednice Privredne komore (PKCG), Nina Drakić.
„Razvoj i ulaganje u navedene grane značilo bi valorizaciju komparativnih prednosti, kao i ekonomski opravdano, a održivo korišćenje prirodnih resursa kojima raspolažemo. To je uostalom i cilj ka kome treba da teže sva društva koja misle o generacijama koje dolaze“, kazala je Drakić.
Ona je na jubilarnoj desetoj međunarodnoj Konferenciji o ekonomiji, Montenegro 2021, koju PKCG ove godine organizuje u saradnji sa Centralno evropskom inicijativom (CEI) u hotelu Splendid, kazala da se u vrijeme pandemije u Crnoj Gori, kao i u svim ekonomijama dominantno oslonjenim na usluge, s naglaskom na turizam, pokazala ranjivost, koja je dodatno naglasila nužnost diverzifikacije privrede.
„Zatvaranje granica u cilju suzbijanja širenja koronavirusa i obustave i ograničenja rada, direktno ili indirektno su uticali na sve sektore domaće privrede, a posebno na turizam i saobraćaj, što je rezultiralo padom privredne aktivnosti od 15,3 odsto u prošloj godini“, rekla je Drakić.
Ona je navela da je prvi kvartal ove godine bio pod snažnim uticajem privrednih trendova iz prethodne, te je bilo za očekivati da će bruto domaći proizvod (BDP) zabilježiti negativnu stopu rasta.
„Imunizacija, koja je započela u maju ove godine, stvorila je dobre pretpostavke za optimizam u pogledu oporavka ekonomije, što pokazuje i podatak da je u drugom kvartalu zabilježen rast BDP-a od 19 odsto“, kazala je Drakić.
Ona je dodala da je došlo do poboljšanja poslovne aktivnosti u sektorima industrije i trgovine, a posebno u sektoru turizma.
Prema njenim riječima, rast prihoda od turizma, transporta i građevinskih usluga u prva tri kvartala direktno utiče na ukupni oporavak ekonomije.
Drakić je podsjetila da je Vlada kreirala niz mjera sa ciljem ublažavanja negativnog uticaja krize na poslovanje kompanija, što je dalo rezultate.
„Cjelokupna situacija nas ubrzava u razmišljanjima kako sanirati ranjivost privrednog sistema Crne Gore i koje strukturne reforme treba sprovesti u cilju obezbjeđenja održivog ekonomskog razvoja“, rekla je Drakić.
Ona je apostrofirala da će ulaganja u zelenu energiju, osim obezbjeđivanja održivijeg upravljanja životnom sredinom, doprinijeti boljem upravljanju prirodnim resursima, što će otvoriti vrata mnogih podsticajnih mjera koje Evropska unija (EU) kreira za te pravce djelovanja.
Ona se osvrnula i na napredak zemalja regiona u procesu integracije u EU.
„Nužno je da svi u regionu Zapadnog Balkana zadržimo posvećenost procesu evropskih integracija i da na tom putu pokažemo neophodnu istrajnost. Učešće na jedinstvenom tržištu donijeće našoj privredi nove šanse, pristup brojnim izvorima finansiranja, te mnoge druge benefite“, poručila je Drakić.
Premijer Zdravko Krivokapić kazao je da je minus od 15,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) iz prošle godine pretvoreno u rast između 13 i 14 odsto, do čega je došlo usljed dobrog projektovanja.
“Odlučili smo se u najkritičnijem trenutku kad se lomite između zatvaranja države i kakvog takvog očuvanja ekonomije da zdravlje bude prije svega, a ekonomija iznad svega. Pobijedili smo jer smo dobro projektovali što se ostvarilo”, rekao je Krivokapić.
On je naveo da su se odlučili da koriste prethodna iskustva, pa je osmišljen projekat Evropa sad.
“Projekat Evropa sad će da poveća javnu potrošnju i da smanji jaz koji se sa stanovništa određenih teoretičara pojavljuje između bogatih i siromašnih, jer najnižu cijenu rada izdižete na 450 eura”, rekao je Krivokapić.
On je naveo da, sa druge strane, privreda ne bi bila oštećena desiće se smanjenje doprinosa koji je projektovan po ovom programu 20,4 odsto.
“Time se daje šansa investitorima da kucaju što više na vrata Crne Gore”, dodao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, pandemija je diferencirala probleme i pokazala da je oslanjanje na samo jednu granu opasan projekat.
“Stradali su turizam i saobraćaj, ali građevina nije bila ugrožena”, kazao je Krivokapić.
On je naveo da se Vlada odlučila i za pokretanje projekta Crna Gora odmah, koji treba da napravi povezivanje države.
“To znači da ćemo učiniti da neko radi u Podgorici a živi u Pljevljima, ali ako nemate infrastrukturu prilagođenu tome onda to ne možete da uradite”, kazao je Krivokapić.
On smatra da je pozitivan efekat pandemije prelazak na primjenu digitalnog u svakoj sferi i na svakom koraku.
“Najvažnije što se desilo jeste prelazak na digitalnu transformaciju koja je neophodna svima nama, a pandemija pokazala kako se brzo može odgovoriti na mnoge probleme. To je samo dokaz da je ova Vlada koja je kao jedan stub postavila digitalnu transformaciju bila u pravu”, rekao je Krivokapić.
Generalni sekretar CEI, Roberto Antonione, kazao je da ta organizacija igra značajnu ulogu u osnaživanju multilaterizma, a posebno pružajući čvrstu osnovu za pronalaženje zajedničkih rješenja.
On je pomenuo četiri stupa koji predstavljaju šansu da se osnaži otpornost i uspostavi novi model rasta – inovacije, digitalna tehnologija, ublažavanje klimatskih promjena i vještine, rad i socijalna inkluzija.
„Stoga naša zajednička agenda mora da se fokusira na produktivnost i konkurentnost kao i na činjenju naših ekonomija zelenijim i digitalnijim, kako bi region postao inovativan, otporan i održiv“, kazao je Antonione.
Prema njegovim riječima, da bi se ti zadaci uspješno obavili, investicije u edukaciju i obrazovanje su od izuzetnog značaja.
„Posebni fokus treba da bude stavljen na nezaposlenost mladih“, smatra mAntonione.
Poslovna zajednica je tokom protekle dvije godine pandemije izložena rizicima neizvjesnosti, kompleksnom situacijom na tržištu, poskupljenju sirovina, problemima sa očuvanjem likvidnosti i kadra.
Upravo zbog toga, organizatori su se odlučili da centralna tema Konferencije bude Resetovanje ekonomije nakon pandemije Covid -19, o čemu će govoriti donosioci odluka najvišeg nivoa, ekonomski stručnjaci, univerzitetski profesori i predstavnici poslovne zajednice.
Dvodnevni skup bavi se ekonomskim perspektivama regiona nakon pandemije, zelenom i cirkularnom ekonomijom kao nužnošću i posljedicom situacije u kojoj se nalazi svijet, odgovorom poslovne zajednice na krizu, te njenom spremnošću za digitalnu transformaciju.
Jedan od najznačajnijih ekonomskih skupova na prostoru Zapadnog Balkana održava se ove godine u hibridnom formatu.
Realizuje se u vrijeme kada Crna Gora završava dvogodišnje predsjedavanje CEI, povodom čega će se održati sastanak predstavnika vlada CEI na visokom nivou.
Bonus video:
