U prvoj liniji do mora težiti hotelskoj ponudi kategorije 4 i 5 zvjezdica, sa raznovrsnim dodatnim sadržajima. Prilikom planiranja hotela uz Veliku plažu, poštovati kriterijum da se za jednu smještajnu jedinicu obezbijedi 100 kvadrata zelene površine. U zoni zaleđa hotelska ponuda bi trebalo da bude kategorije 3-5 zvjezdica, koji će biti otvoreni tokom cijele godine. Hoteli moraju biti građeni tematski sa dopunskim sadržajima, koji će se oslanjati na diverzifikovanu ponudu grada, a ne samo na plažni turizam, navedeno je u Strategiji razvoja turizma Crne Gore 2022-2025. godine kao preporuka za primorske opštine, koju je juče objavilo Ministarstvo ekonomskog razvoja.
I dosadašnje strategije predviđale su mjere da se uz samo morsku obalu ne grade stambene zgrade ili takozvani kondo hoteli, već veliki luksuzni hotelski kompleksi sa dodatnim sadržajima koji bi radili većinu godine. Međutim u praksi se dešavalo potpuno suprotno, zbog čega su mnoge najvažnije lokacije za elitni turizam potrošene za gradnju stambenih zgrada, apartmana i takozvanih kondo hotela.
Većina hotela sada nema ukupno 100 kvadrata zelenih površina, a ne da ima toliko zelenih površina po sobi, kao što preporučuje ova strategija.
Strategijom je turistička ponuda svrstana u osam klastera, za koje su posebno date preporuke. Prvi klaster je Ulcinj sa Adom Bojanom, drugi Bar sa Skadarskim jezerom, treći Budva, četvrti tri bokeljske opštine, peti je Cetinje, šesti Podgorica, Tuzi i Danilovgrad, sedmi obuhvata regiju Bjelasice, Komova i Prokletija, a u osmom su Durmitor i Sinjajevina sa Tarom i Pivom.
Za Ulcinj se, osim glavnih preporuka za primorje, predlaže i zaustavljanje gradnje novih privremenih objekata uz Bojanu, pronalaženje trajnog rješenje za zaštitu od erozije Ade, zaštita građevina koje imaju kulturno istorijske vrijednosti, rješavanje ekološkog problema kanala Port Milena,... Šansa se vidi u razvoju turizma zasnovanog na prirodi poput posmatranja ptica na Solani, jačanju mogućnosti za kulturni i LGBT turizam, kao i kroz projekat digitalnih nomada.
I za područje Bara i Skadarskog jezera preporučuje se razvoj turizma u skladu sa prirodom, rješavanje komunalnih problema i nelegalnih naselja. Nove mogućnosti se vide u razvoju nautičkog, ronilačkog i kulturnog turizam, dok se preporučuje organizovanje manifestacija i koncerta u cilju poboljšavanja noćnog života.
Boka Kotorska se u dokumentu označava kao “visokokvalitetna destinacija autentičnog identiteta, čiju će osnovnu ponudu predstavljati njeni predjeli i kulturna raznolikost, koja će tržišno biti orijentisana na kulturni, sportski, kupališni i zdravstveni turizam”. Upozoravaju i da se pri izradi strateških dokumenata i sprovođenju aktivnosti imaju u vidu i međunarodni sporazumi i konvencije o zaštiti prirode i kulturnih dobara.
Područje Cetinja se označava kao destinacija sa prepoznatih kulturnih i prirodnih znamenitosti, orijentacijom ka aktivnom, kulturnom i manifestacionom turizmu. Preporučuje se zaštita kulturno-istorijskih objekata, izgradnja žičare Kotor-Lovćen, razvoj turizma u skladu sa prirodom na području nacionalnog parka Lovćen i Žabljaka Crnojevića, izgradnja sportske infrastrukture u cilju razvoja sportskog turizma,...
Za regiju Podgorice, Danilovgrada i Tuzi, preporučuje se razvoj kongresnog, ali i seoskog, vjerskog i avanturističkog turizma. Zbog izgradnje auto-puta preporučuje se i razvoj zone Veruše za sportsko-rekreativni, porodični i izletnički turizam.
Za dvije zone na sjeveru predviđa se razvoj turizma u skladu sa prirodom, poput skijališnog i turizma u zaštićenim zonama nacionalnih i parkova prirode, kao i seoskog, avanturističkog, gastro i lovno-ribolovnog turizma.
Urbanističko divljanje u Budvi naštetilo turizmu
Za područje opštine Budva posebno se ukazuje na devastaciju prostora koja šteti razvoju turizma.
”Potrebno je realizovati zaštitu životne sredine koja je u proteklom periodu naročito narušena usljed prekomjernih građevinskih aktivnosti, loše primjene tj. implementacije urbanističkih planova, zatim nedostatka planske dokumentacije, neuvažavanja posebnih kriterijuma za zaštitu životne sredine u planiranju, kao i usljed neplanskog korišćenja prostora i zauzimanja građevinskog zemljišta”, navedeno je u strategiji.
Bonus video:
