Crna Gora je prethodne godine doživjela snažan ekonomski oporavak (12,4% rast BDP-a), nakon recesije uzrokovane pandemijom i padom BDP-a od 15% u 2020. godini, ali je taj uspon u ovoj godini usporen uglavnom zbog rata u Ukrajini.
To se između ostalog navodi u ocjenama Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke o ekonomskim kretanjima u zemljama Zapadnog Balkana, koje je na današnjoj konferenciji predstavio analitičar SB za Crnu Goru Milan Lakićević.
Svjetska banka je smanjila prognozu rasta crnogorske ekonomije sa januarskih 5,6 na aprilskih 3,6 odsto, a Lakićević ističe da je ta prognoza neizvjesna, te da su faktori koji utiču na rast uglavnom negativni.
Povezani članci
Kao rizike rasta BDP-a naveo je političku nestabilnost u zemlji, administrativne kapacitete za implementaciju reformi ali i posljedice rata u Ukrajini.
Iz Svjetske banke smatraju da će se teško nadomjestiti nedolazak ukrajinskih i ruskih turista u Crnoj Gori koji su prethodnih godina imali učešća oko 30 odsto svih turista, kao i upliv stranih direktnih investija koje su prije svega dolazile iz Rusije.
"Ekonomski oporavak je bio bolji od očekivanog u 2021., ali je značajno usporen zbog pogoršanih spoljnih uslova koji se prelivaju na domaće ekonomije", naveo je Lakićević.
Kako je objasnio rat u Ukrajini je zasijenio zabrinutost povodom koronavirusa i tako dodatno podstakao inflaciju u svim državama Zapadnog Balkana. Inflacija će, kako ističe, najviše pogoditi najsiromašnija domaćinstva, koja su neproporcionalno pogođena tekućim šokom cijena hrane.
Inflacija je prehodne godine, kako je rekao Lakićević, iznosila preko devet odsto što je najveći rast još iz vremene devedesitih.
Kazao je da prosječna domaćinstva na hranu i piće potroše 32 odsto od okupnih troškova, a da je 44 odsto to slučaj sa najsiromašnijim porodicama.
Poručuje da je uticaj inflacije uglavnom ublažen povećanjem realnog raspoloživog dohotka, odnosno povećanjem prosječne plate kroz mjere programa Evropa sad.
Naveo je da je prethodne godine u Crnoj Gori zabilježen snažni rast novih radnih mjesta, posebno u trećem kvartalu, a da je taj trend nastavljen i u ovoj godini.
Povoljnim je ocijenio i snažan neto izvoz čime je značajno smanjen deficit tekućeg računa.
"Deficit tekućeg računa je u potpunosti finansiran neto stranim direktin investicijama".
Lakićević je ocijenio da su fiskalni bilansi značajno poboljšani, odnosno da je fiskalni deficit pao sa 11 na dva odsto BDP-a, zahvaljujući rastu prihoda i nižim rashodima.
"Javni dug opao je u 2021. godini na 85 odsto BDP-a, ali je i dalje najveći u regionu", kazao je Lakićević.
Svjetska banka je dala nekoliko preporuka za oporavak koje se tiču sprovođenje fiskalne politike zbog ograničenog fiskalnog prostora i visokog javnog duga. Uz to, smatraju da treba podržati rast privatnog sektora kroz jačanje ljudskog kapitala.
Poseban segment predstavlja i ubrazanje energetske sigurnosti kroz podsticanje regionalne integracije energetskih tržišta, energetska ulaganja u obnovljive izvore energije i operativna efikasnost energetskih kompanija.
Lakićević je istakao da SB posebno prati energetsku krizu koja je došla u fokus zbog rata u Ukrajini.
"Nisu sve zemlje trenutno jednako pogođene, ali sve zemlje su pogođene na duži rok", zaključio je on.
Šef kancelarije SB za Crnu Goru Kristofer Šeldon kazao je da s obzirom na globalna dešavanja Crna Gora mora ubrzati strukturne reforme, uključujući reforme penzionog sistema kao i da vodi opreznu fiskalnu politiku čime bi ublažila povećane rizike od rata u Ukrajini.
Bonus video:
