Centar za ekonomske i evropske studije (CEES) saopštio je da smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period 2022-2025. koje je Vlada usvojila na sjednici, "ne sadrže mjere fiskalne konsolidacije koje su hitno potrebne da bi se što brže smanjio visoki deficit javnih finansija i uspostavio opadajući trend javnog duga, izazvani ekspanzivnom fiskalnom politikom iz prethodnog perioda".
Kako navode, umjesto toga, Smjernicama su identifikovane potrebe za nedostajućim sredstavima od blizu 150 miliona eura koja velikim dijelom nijesu bila planirana važećim budžetom za 2022. godinu po osnovu izmjena zakonskih rješenja, dominantno iz oblasti socijalne politike i politike zarada, iz decembra prošle godine.
"U navedena nedostajuća sredstva spadaju i neplanirana sredstva za zdravstveno osiguranje, i predviđeno povećanja minimalne penzije. Polazeći od navedenog, Smjernice makroekonomske i fiskalne politike sadrže projekciju deficita javnih finansija od 7,6 odsto BDP u 2022. i njegovo smanjenje na 4 odsto BDP u 2025. godini, uz rastući trend javnog duga. Međutim, samo ovoliko smanjenje deficita nije dovoljno za stabilizaciju javnih finansija i njihovu održivost, te se treba smanjiti mnogo brže, na nivo usklađen sa fiskalnim pravilima", navodi se u saopštenju.
IZ CEES-a dodaju da u tom cilju, Vlada treba hitno da predloži paket mjera fiskalne konsolidacije od najmanje 1 -1,5 odsto BDP-a godišnje, u okviru nove i kredibilne Fiskalne strategije, kako bi se doprinijelo bržem smanjenju deficita javnih finansija, odnosno ostvarivanju primarnog suficita u 2025.
"Da su mjere fiskalne konsolidacije imperativ, naročito u kontekstu veoma nepredvidivog okruženja i dvocifrene stope inflacije, potvrđuje jučerašnja izjava ministra finansija na sjednici Vlade da će za "tekuću godinu nedostajuća sredstva iznositi 270 miliona eura, a za narednu godinu 600 miliona eura" kao i saopštenje Misije MMF-a koja je nedavno boravila u Crnoj Gori, kada apostrofiran period velike neizvjesnosti u koju ulazi naša zemlja i potreba "mnogo snažnije kontrole rashoda".
Navode i da je pri koncipiranju mjera, važno voditi računa da poreska politika ostane što predvidljivija i da se poreske stope često ne mijenjaju, izuzev obaveza koje se odnose na usaglašavanje sa EU.
"U procesu fiskalne konsolidacije posebno treba apostrofirati rashodnu stranu budžeta, i kao mjere uključiti: hitno preispitivanje/redefinisanje zakonskih rješenja u oblasti socijalne politike u smislu adekvatnijeg targetiranja rashoda za socijalnu zastitu i eliminisanja njihovih dugoročno negativnih posljedica po javne finansije, optimizaciju javne uprave, optimizaciju kapitalnog budžeta, mjere smanjenja potrošnje u zdravstvu, itd. Istovremeno je potrebno intenzivirati mjere na suzbijanju sive ekonomije, naročito na tržištu rada imajući u vidu da je na to mogla uticati politika minimalne zarade koja je 2021. povećana mnogo više od povećanja produktivnosti rada. Donošenje kredibilne srednjoročne Fiskalne strategije za Crnu Goru zasigurno bi predstavljalo jak signal naše zemlje prema međunarodnim tržištima, i mogućnostima što povoljnijeg obezbjeđenja nedostajućih sredstava za finansiranje budžeta. Zato će CEES, u cilju doprinosa stabilizaciji i osnaživanju fiskalne pozicije Crne Gore, Ministarstvu finansija uputiti predlog mogućih mjera fiskalne konsolidacije koje bi trebalo razmotriti u izradi srednjoročnog fiskalnog okvira Crne Gore", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
