Međunarodne rejting agencije koje utvrđuju kreditne rejtinge država, od naredne sedmice počinju da rade nove obračune kreditnog rejtinga Crne Gore i već su zakazali video konferencije sa predstavnicima Ministarstva finansija, saznaju “Vijesti”.
Američka bonitetna agencija “Standard and Poor’s” smanjila je u martu 2021. kreditni rejting Crne Gore sa B+ na B uz stabilan izgled. Iz Ministarstva finansija kojim je tada rukovodio Milojko Spajić su naveli da je to posledica zatečenog stanja u javnim finansijama.
Kreditni rejting je najznačajniji ekonomski parametar koji određuje neku državu. Od njega zavise mogućnosti budućih zaduživanja države, visina kamatnih stopa po kojima će se zadužiti, a investitorima je bitan i kod donošenja odluke da li će u neku zemlje investirati. On se računa na osnovu promjena ključnih ekonomskih pokazatelja, ali i ekonomsko-političke stabilnosti države, vladavine prava, stabilnosti državnih instuitucija...
Pred Ministarstvom finansija je veliki izazov kako bi zadržao sadašnji dugoročni rejting, određen početkom ove godine, kojeg agencija “Standard & Poor’s” označava sa B - stabilan, a “Moody’s” sa B1 - stabilan. Crna Gora već godinama ima jedan od najnižih kreditnih rejtinga u regionu. Prema agenciji “Standard & Poor’s” Crna Gora ima isti rejting kao Bosna i Hercegovina i to je najgora ocjena u regionu jugoistočne Evrope. Albanija ima za jednu stepenicu bolji kreditni rejting od Crne Gore, Sjeverna Makedonija za dvije a Srbija za četiri stepenice bolju ocjenu.
”Moody’s” je za Crnu Goru izračunao rejting B1 kao i za Albaniju, dok je prema njihovoj računici u ovom dijelu Evrope gora samo Bosna i Hercegovina sa ocjenom B3.
Rejtinzi od obje agencije, svrstavaju Crnu Goru u grupu “spekulativna kreditna sposobnost, visok kreditni rizik”. Od toga postoje samo dvije gore grupe. Od prethodnog mjerenja rejtinga Crna Gora je dva puta mijenjala vladu, a sada se ne zna ni ko čine parlamentarnu većinu.
U situaciji kada je vlada u tehničkom mandatu, kada nema ni naznaka nove političke većine koja bi u septembru izabrala novu vladu, usvojila prijeko potrebni rebalans budžeta, izabrala sudije Ustavnog suda kojem prijeti blokada 13. septembra, članove Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca... uz mogući pad turističkog prometa i niži rast BDP-a, biće veliki izazov očuvati i dosadašnji nizak kreditni rejting.
Ne zavise samo državna zaduženja od kreditnog rejtinga, već i zaduženja banaka i kompanija iz te države na međunarodnom tržištu. Kako većina banaka u Crnoj Gori ima strane vlasnike i matične banke u drugim državama, njegov pad može izazvati i rast bankarskih kamata u Crnoj Gori. Kreditni rejting utiče na izračunavanje premije rizika zemlje.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović nedavno je izjavio da će u državnom budžetu ove godine nedostajati 270 miliona eura, ali da ne žele da se zaduže na inostranom tržištu i preko euroobveznica već kod domaćih banaka koje imaju višak likvidnih sredstava.
”Probaćemo da na domaćem tržištu, kroz zaduženje kod domaćih banaka i kroz emisije blagajničkih zapisa, odnosno kratkoročnih hartija, nadomjestimo likvidonosne probleme. Nećemo ići na tržište obveznica. Nijesmo tako nadareni da pozajmimo gotovo milijardu kao prije dvije godine i igramo se finansijske alhemije”, kazao je Damjanović početkom avgusta aludirajući na zaduženje od 750 miliona preko euroobveznica iz decembra 2020. kojeg je sproveo tadašnji ministar Milojko Spajić.
Prema Predlogu smjernica makroekonomske i fiskalne politike za period od 2022. do 2025. godine, Crna Gora se naredne godine mora zadužiti 635 miliona eura da bi vratila dugove koji tada dolaze na naplatu i finansirala planirane kapitalne investicije. Iz istih razloga Crna Gora se 2024. godine treba da zaduži 700 miliona, a 2025. milijardu i 16 miliona. Ta zaduženja se neće moći uraditi kod domaćih banaka, već na međunarodnom tržištu, a mogućnosti i visina kamate će zavisiti od kreditnog rejtinga.
Ove godine će samo za plaćanje kamata na dosadašnja zaduženja biti plaćena 92 miliona eura, a prema smjernicama ekonomske politike naredne 108 miliona, u 2024. godini 138 miliona, da bi u 2025. godini iznos samo za plaćanje kamata narastao na 183 miliona eura jer tada na naplatu dolazi dug od 750 miliona eura.
Na visoke iznose kamata na ova ranije ugovorena zaduženja uticao je tadašnji nizak kreditni rejting.
Ogroman pad crnogorskih obveznica na berzi u Frankfurtu
Da će se Crna Gora teško moći zadužiti na međunarodnom tržištu i da investitori nemaju dobro mišljenje o crnogorskim državnim hartijama od vrijednosti, pokazuju podaci sa najveće evropske finansijske berze u Frankfurtu, gdje veći pad državnih obveznica imaju samo Ukrajina i Islamska Republika Pakistan.
Državne euroobveznice koje dolaze na naplatu 2025, početkom ove godine su vrijedile oko jednog eura a sada 90 centi. Vlasnik obveznica bi 2025. godine, prema obavezama iz njihovog emitovanja, od države dobio jedan euro i kamatu od 3,37 odsto za svaku godinu od njihovog emitovanja 2018. godine.
Najveći pad je na euroobveznicama koje su emitovane 2020. godine u vrijednosti od 750 miliona eura. One su početkom godine vrijedile oko jednog eura, da bi sada pale na 73 centa. Na primjer, onaj ko je tada Spajićeve obveznice kupio za milion eura, sada iz može prodati za oko 730 hiljada eura. Ove obveznice država je obavezna da otkupi 2027. godine po cijeni od jednog eura plus kamatu od 2,87 odsto za svaku godinu od emitovanja.
Vrijednost euroobveznica koje dospijevaju 2029. goodine pala je od početka godine sa 88 na 68 centi.
Sagovornik “Vijesti” sa međunarodnog tržišta kazao je da se ovaj pada može smatrati izuzetno velikim, da pokazuje nisko povjerenje investitora i kreditora u mogućnosti Crne Gore da na vrijeme plaća svoje obaveze u budućem vremenu. Kako je kazao, razlozi za ovakvo nepovjerenje mogu biti politička i bezbjedonosna kriza, kao i sumnje u rast ekonomije i stabilnost državnih finansija. Na primjer, obveznice Pakistana koje dospijevaju 2024. godine pale su od početka godine sa 1,06 eura na 74 centa, a Ukrajine koje dospijevaju iste godine sa jednog eura na 29 centi.
Bonus video:
