Pandemija koronavirusa u prethodne dvije godine ključni je razlog zbog koga kasni izgradnja vjetroelektrane “Gvozd” jer su njene posljedice uticale na globalni poslovni ambijent i energetski sektor, a to se sve odrazilo na pribavljanje potrebnih dozvola, saglasnosti i na pregovore o finansiranju ovog projekta.
Ovo je zvanično rečeno “Vijestima” u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) iz koje poručuju da je realno da ovaj objekat na mreži bude u 2024. godini.
Kada je državna energetska kompanija najavila ovaj projekat, očekivani početak izgradnje je bio u 2021. godini, a puštanje u rad 18 mjeseci nakon početka radova.
Projekat će se finansirati iz kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa kojom ugovor treba da se, po najavi EPCG, potpiše u decembru ove godine. Kredit je vrijedan 82 miliona eura. Projekat se realizuje kroz projektnu kompaniju Green Gvozd koja će biti u 100 procentnom vlasništvu EPCG.
Energetska kompanija očekuje građevinsku dozvolu za gradnju vjetroelektrane u naredna dva mjeseca, dok je Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) dao saglasnost za njeno priključenje na elektroenergetski sistem Crne Gore.
Upozorenje regulatora
Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti (REGAGEN) je u prošlogodišnjem izvještaju o stanju u energetskom sektoru, koji je u skupštinskoj proceduri, navela da je EPCG u projekat izgradnje ove vjetroelektrane lani uložila nepunih 60.000 eura.
Regulator je naveo da dosadašnja dinamika aktivnosti sprovedenih na ovom projektu ukazuje na potrebu intenziviranja kako se ne bi ugrozilo zatvaranje elektroenergetskog bilansa planirano dugoročnim energetskim bilansom za period 2023-2025. kojim je predviđeno puštanje u pogon ove vjetroelektrane u 2024. godinu.
”Dominantan uticaj na dinamiku su prvenstveno imale pandemija korona virusa u 2020. i 2021. godini, kao i posljedice na poslovni ambijent globalno i u samom energetskom sektoru, a koje su se odrazile i na dinamiku predviđenih aktivnosti, proces ishodovanja potrebnih dozvola i saglasnosti i pregovore o finansiranju. Rok za izgradnju elektrane je ostao nepromijenjen, odnosno, on ostaje 18 mjeseci nakon početka radova i sasvim je realno da vjetroelektrana “Gvozd” bude na mreži u 2024. godini, jer je potpisivanje Ugovora o kreditnom aranžmanu s EBRD-om predviđeno za decembar 2022. godine. Naravno, treba napomenuti da su promjene cijena na tržištu, do kojih je u međuvremenu došlo, doprinijele činjenici da će finansijski efekti projekta na predviđeni životni vijek biti značajno bolji nego što je inicijalno planirano”, objasnili su iz energetske kompanije.
U završnoj fazi je, kako kažu iz kompanije, sprovođenje potrebnih due dilligence-a analiza (pravne, finansijske, tehničke i ekološke) koje za potrebe projekta rade renomirani konsultanti koje je odabrala EBRD.
”Ukupna vrijednost kreditnog aranžmana je procijenjena u iznosu do 82 miliona za potrebe izgradnje vjetroelektrane i potrebne infrastrukture za priključenje na elektroenergetski sistem Crne Gore, u potpunosti iz kreditnih sredstava bez predviđenog učešća investitora uz odgovarajući grejs period tokom izgradnje tako da će u suštini projekat sam sebe otplaćivati. Dio projekta koji uključuje svu infrastrukturu potrebnu za priključenje na prenosnu mrežu, uključujući dva visokonaponska dalekovoda, će shodno Zakonu o energetici nakon same izgradnje i puštanja u rad biti preuzet i otkupljen od strane Crnogorskog operatora prenosnog sistema. Nakon završetka tenderskih postupaka znaće se tačna vrijednost izvođačkih ugovora”, objašnjeno je iz energetske kompanije
U dijelu pripreme projekta i inženjeringa partner EPCG je austrijska kompanija Ivicom koja je učestovala na pripremi projekta izgradnje vjetroelektrane Krnovo.
Ukupna planirana instalisana snaga vjetroelektrane “Gvozd” biće 54,6 megavata (MW) sa očekivanom godišnjom proizvodnjom od oko 150 gigavat sati (GWh) i pokrivaće potrebe za 25.000 domaćinstava.
”Ovo je prvi projekat iz obnovljivih izvora energije čija izgradnja ni na koji način neće pasti na teret građana već će biti realizovan i finansiran isključivo na tržišnim principima, nakon završetka perioda podsticaja koje su na primjer imale vjetroelektrane “Krnovo” i “Možura””, poručili su iz EPCG.
U okviru ovog projekata do danas je, između ostalog, urađeno nekoliko studija istraživanja vjetropotencijala, detaljna geološka i laboratorijska istraživanja, idejno rješenje vjetroelektrane na osnovu koga je izrađena lokalna studija lokacije i izdati urbanističko-tehnički uslovi. Uz to, CGES je dao saglasnost da se vjetroelektrana priključi na visokonaponsku mrežu. Regulatorna agencija za energetiku je dala Plan razvoja prenosnog sistema za period od 2021. do 2029. godine u okviru kog je odobrena izgradnja ovog objekta, a Agencija za zaštitu prirode i životne sredine je izdala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, pripremljena je cjelokupna tenderska dokumentacija potrebna za sprovođenje tendera za nabavku opreme i izgradnju vjetroelektrane...
Tenderi po pravilima EBRD-a
Iz kompanije su kazali da je po instrukcijama EBRD-a sproveden tenderski postupak za nabavku, ugradnju i puštanje u rad vjetrogeneratora i dugogodišnje održavanje, te da se svi tenderski postupci vode transparentno na elektronskom portalu nabavki EBRD-a u skladu sa njihovim procedurama.
”Prema tom planu nabavki, tenderska dokumentacija za pretkvalifikacioni dio tenderskog za nabavku vjetrogeneratora je po proceduri nakon dobijanja konačnog “no objection” od strane EBRD objavljena 16. marta ove godine. Za pretkvalifikacioni dio tendera pristiglo je devet ponuda od renomiranih svjetskih kompanija iz ove oblasti uključujući General Electric, Nordex, Envision i druge. Odabarani su ponuđači koji su zadovoljili eliminatorne tehničke i druge kriterijume i od njih koji su se kvalifikovali će početkom oktobra biti traženo da podnesu konačne obavezujuće ponude koje sadrže i finansijski dio ponude shodno pravilima EBRD-a”, kazali su u EPCG.
Za ovaj projekat kompanija je imala obavezu da pribavi tri građevinske dozvole - za izgradnju vjetroelektrane (vjetroturbine sa platoima), za pristupne puteve i za integraciju vjetroelektrane u elektroenergetski sistem Crne Gore.
”Građevinska dozvola za pristupne puteve je izdata u septembru ove godine, dok se izdavanje najvažnije građevinske dozvole za samu vjetroelektranu očekuje u narednih mjesec-dva paraleno sa završetkom drugog dijela tendera za odabir isporučioca opreme i izvođača za vjetroelektranu. Priključenje na prenosnu mrežu je riješeno i od strane CGES-a je izdata sagasnost za priključenje vjetroelektrane koja predviđa da se priključak na visokonaponsku mrežu 110 kV ostvari gradnjom nove trafostanice TS 110/33 kV Gvozd i rekonstrukcijom trafostanice TS 110/33 kV Krnovo, koje se međusobno povezuju novom 110 kV prenosnom mrežom. TS 110/33 kV Krnovo je dalje povezana dvostrukim 110 kV dalekovodom sa TS 110/35 kV Brezna, dok se TS 110/33 kV Gvozd dodatno povezuje sa trafostanicom TS 110/35 kV Nikšić 1 (Željezara)”, naveli su u kompaniji.
Za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa potrošeno 130.000 eura
”Vijesti” su pitale energetsku kompaniju da li su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi i koliko je novca EPCG po tom osnovu izdvojila.
”Rešavanje imovinskog pravnih odnosa u vezi s ovim projektom možemo podijeliti u dva segmenta – područje predviđeno za izgradnju vjetroelektrane (platoi, pristupni putevi i ostalo) i područje potrebno za izgradnju priključnih dalekovoda. U prvom slučaju dominantan dio imovinsko-pravnih odnosa je riješen, za pristupne puteve cjelokupno, a za područje vjetroeletkrane i njenih platoa ostao je jedan slučaj gdje se čeka odluka nadležnih organa po podnijetoj žalbi i za koji očekujemo da će biti riješen u narednih 45 dana”, pojasnili su iz kompanije.
EPCG je do sada po osnovu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa investirala oko 130.000 eura
”Iako se ne radi o značajnim iznosima, potrebno je ispoštovati svu proceduru predviđenu zakonom i pravo zainteresovanih strana na žalbu. Za početak radova na izgradnji pristupnih puteva kao prvog predviđenog segmenta nema imovinsko-pravnih prepreka”, kazali su u EPCG.
Bonus video:
