Najave o skorom uspostavljanju upravljačke strukture Solane “Bajo Sekulić” u Ulcinju, bude nadu da će najstarije ulcinjsko preduzeće, koje se prostire na 15 miliona kvadrata, opet biti mjesto gdje će se brati so, radnici zadovoljno dolaziti na posao, a turisti gledati rijetke ptice na skrivenim gnijezdima jezera i kneta.
Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari potvrdio je “Vijestima” da je toku izrada nacrta odluke o osnivanju preduzeća koje će nakon oktobra preuzeti upravljanje od Nacionalnih parkova Crne Gore, koji su tu prisutni već sedam godina.
Povodom toga, Bajraktari je krajem sedmice u Podgorici imao sastanak sa resornim ministrom, na kome je postignuta saglasnost da se preduzeće formira što prije.
”Nadam se da će nacrt odluke biti završen za sedam do deset dana. Nakon toga, ide na usvajanje u lokalnom parlamentu, poslije čega se stvaraju svi uslovi da preduzeće počne da obavlja poslove zbog kojih je i osnovano”, kazao je Bajraktari.
Naveo je da će osnivači preduzeća biti Vlada i Opština, ali da još nije utanačeno u kojem odnosu.
”Da li će u prvim zacrtanim planovima novog preduzeća biti i obnova proizvodnje soli - mislim da hoće, ali vidjećemo uskoro. U svakom slučaju, solana ulazi u novu razvojnu fazu”, kazao je on.
Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica(CZIP) pozdravila je dogovor o skorom formiranju upravljačke strukture na solani.
”Mogu samo da pozdravim sve to što se dešava jer na to čekamo više od tri godine. Nadam se da će do kraja ove godine u cjelosti biti uspostavljeno upravljačko tijelo i da ćemo konačno dobiti plan upravljanja u kome će jedan od fokusa biti zaštita cjelokupnog prostora. To je značajan pomak naprijed”, rekla je ona “Vijestima”.
Odgovarajući na pitanje kakav je odnos CZIP-a u vezi sa mogućom obnovom proizvodnje soli, ocijenila je da bi to bio još jedan pomak naprijed.
”U ovom trenutku ne znamo kakve su namjere Vlade, ali se iskreno nadamo da će se jednog dana uspostaviti proces proizvodnje soli. Zaštita prirode i proizvodnja soli, u ovom slučaju, idu ruku pod ruku i to bi bile sjajne vijesti”, kazala je Medenica.
Navela je da će se mnogo više detalja znati nakon završne konferencije CZIP-a u vezi sa zaštitom ulcinjske solane 25. oktobra, na kojoj će biti predstavljena i hidrološka studija.
”Vijesti” su ranije objavile da su početkom septembra počeli prvi radovi na sanaciji terena ulcinjske solane koji, zajedno sa kupovinom pumpe i bagera, koštaju blizu pola miliona eura. To je tada potvrdio predstavnik bivših radnika najstarijeg ulcinjskog preduzeća Saša Mitrović, navodeći da prva faza kreće pod pokroviteljstvom CZIP i donatora te NVO, u saradnji sa bivšim radnicima.
”Krećemo sa radovima koji su hitni i neodložni da bi se zaustavila dalja devastacija terena i stvorili uslovi za proizvodnju soli”, kazao je tada Mitrović.
Ulcinjska građevinska firma “Sport Billy” angažovana je da sanira zgrade na pumpnoj stanici 31, odnosno kompletnu rekonstrukciju gotovo srušenog objekta.
Mitrović je podsjetio je da je na posljednjem sastanku u Opštini stečajni upravnik solane Žarko Ostojić dao saglasnost za izvođenje radova.
Zemljište solane od 15 miliona kvadrata, 30. juna i zvanično je upisano na državu.
Akcionari tog preduzeća, koji smatraju da su oštećeni, najavili su tužbe pred domaćim i međunarodnim sudovima. Tvrde da je upisom države kao titulara nad imovinom solane potvrđeno da su akcionarima izdate akcije bez pokrića zbog čega će, kako su rekli, tražiti više od 200 miliona eura odštete.
Simboli ulcinjske solane - samohodni transporter, kolosijek i dresine, kojima se so iz bazena dovlačila u pogone za preradu i pakirnicu, završili su u avgustu 2020. u starom željezu, čime je nakon 86 godina i formalno stavljena tačka na postojanje jedine fabrike soli u državi. Šleperi su pokupili i dva bagera, vozni park, metalne stubove za struju...
Prema saznanjima “Vijesti”, sa solane je tada odneseno oko 600 tona starog željeza.
Od avgusta te godine, samo nepregledni bazeni podsjećaju na nekadašnju fabriku i blistava vremena, hraniteljicu grada u kojoj je zaposlenje bilo svojevrsna privilegija.
Urušena stara upravna zgrada, bista Baja Sekulića, propali hangar i propale montažne barake na samom ulazu u posjed od 15 miliona kvadrata, i danas nijemo svjedoče o nekim drugim vremenima, propalim privatizacijama, strateškim partnerima, ljudskoj pohlepi...
JP Nacionalni parkovi, shodno odluci Vlade, najstarijim ulcinjskim preduzećem upravlja od avgusta 2015. godine, s ciljem zaštite biodiverziteta.
Opština Ulcinj koja je trebalo da preuzme upravljanje solanom 24. avgusta prošle godine, ranije je odustala jer nije stvorila pravne pretpostavke da uđe u taj posao.
Ulcinjska solana je nakon usvajanja odluke na sjednici SO Ulcinj 24. juna 2019. godine proglašena zaštićenim područjem - parkom prirode.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma kandidovalo je Solanu za Ramsar, treće močvarno područje u Crnoj Gori, u julu 2019.
Stečaj u ulcinjskom preduzeću uveden je u prvoj polovini 2005. godine, a neuspjeli petogodišnji plan reorganizacije trajao je od početka 2006. Pošto plan reorganizacije nije uspio, ulcinjska kompanija je u klasičnom stečaju od 2011.
Postupak privatizacije AD Solana “Bajo Sekulić” Ulcinj je počeo 2001. godine na početku masovne vaučerske privatizacije.
CZIP radi na promociji turističkih vrijednosti
Ksenija Medenica je kazala da se kada je riječ o turističkoj ponudi solane kroz posmatranje ptica, i bez nekih konkretnih reklama upravljača ili turističkih organizacija i agencija, na terenima uvijek mogu vidjeti turisti, a ljeti i organizovane grupe.
”CZIP radi i radiće sa svojim partnerima NVO dr Martin Šnajder Jakob i firmom Monticola, koja se se bavi organizacijom bird-watching tura u Crnoj Gori i okolnim zemljama, na promociji turističkih vrijednosti solane”, kazala je ona.
Najavila je da će CZIP inicirati aktivnosti na obnovi osmatračnice na nasipu između jezera i knete, postavljanju novih informativnih tabli i opremanju muzeja ptica.
”U muzeju će biti priređene i izložbe skulptura ptica u prirodnoj veličini, tako da će turisti prije nego krenu u razgledanje i posmatranje, dobiti sve informacije neophodne da uživaju u skrivenim ljepotama solane”, kazala je Medenica.
Podsjetila je da je solanu, u organizaciji CZIP-a, prošlog vikenda posjetilo 50 podgoričkih gimnazijalaca iz volonterskog kluba i biološke sekcije.
Petsto tona neupotrebljive soli iz 2013. još u hangaru
Posljednju berbu soli ulcinjska solana imala je 2013. godine, nakon skoro osam decenija postojanja.
Kuriozitet je da se u urušenom hangaru nalazi još oko 500 tona slanih kristala iz te berbe. Ta so nije prodata, a prema saznanjima “Vijesti” više skoro nije upotrebljiva ni za puteve, budući da je gotovo skroz okamenjena i da se ne topi ni pod kišama svih ovih godina.
Bonus video:
