Država Crna Gora je prije nepunih sedam godina pravosnažno izašla kao pobjednik iz decenijskog sudskog spora sa kompanijom Jugopetrol u vezi sa naftnim rezervoarima koji se nalaze u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, ali do danas nije ušla u posjed ove imovine što je ključ za opstanak i dalji razvoj državne naftne kompanije Montenegro Bonus. Uz to, država, odnosno, Vlada nije ni aneksirala ugovor sa Montenegro Bonusom i kroz aneks mu omogućila da upravlja ovim rezervoarima.
Dodatno pitanja koje izvršna vlast sedam godina “gura pod tepih” je dogovor sa Jugopetrolom u vezi sa uspostavljanjem strateških rezervi naftnih derivata i nadoknade za izgubljenu milionsku dobit Montenegro Bonusu koji od 2004. godine ne može da upravlja rezervoarima. Procijenjeno je da je državna kompanija na godišnjem nivou od pokretanja do završetka sudskog spora izgubila najmanje 1,5 miliona po jednoj godini. Montenegro Bonus spor protiv Jugopetrola pokreće 2003. godine, koji potom država Crna Gora preuzima 2005. i koji se okončava 2016. godine.
Bivše i aktuelno rukovodstvo Montenegro Bonusa na ovaj problem uzaludno je ukazivalo vladama premijera Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića. “Vijesti” imaju uvid u dokumentacija koju je Montenegro Bonus slao izvršnoj vlasti od 2016. godine, kao i u sudske presude u vezi sa sporom koji je Jugopetrol u vlasništvu grčkog Helenika.
Hronologija događaja
Prema navodima iz dokumentacije, Crnoj Gori je 2003. godine pripalo da rukovodi skladištima naftnih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, a te godine se osniva i Montenegro Bonus sa ciljem da upravlja državnom imovinom koja je preuzeta od bivše Savezne direkcije za robne rezerve.
Jugopetrol je privatizovan 2002. godine i postaje dio grčke Helenik Petroleum grupe, a već godinu kasnije Montenegro Bonus pokreće spor zbog nemogućnosti korišćenja rezervoara za koje grčki investitor je tvrdio da mu pripadaju po privatizacionom ugovoru i upisuje ih u svoje 100 % vlasništvo.
U tom periodu, piše u dokumentaciji, Privredni sud 2004. godine izdaje privremenu mjeru kojom se Montenegro Bonusu daje pravo da koristi ova naftna skladišta, ali Jugopetrol ne postupa po izdatim privremenim mjerama i onemogućava državnoj kompaniji iskrcaj i skladištenje naftnih derivata sa broda u skladišta namijenjenih daljoj prodaji, zbog čega Montenegro Bonus plaća brodske prekostrojnice.
”U više pokušaja Montenegro Bonus se obraća dopisima Jugopetrolu da će izvršiti uvoz dizel goriva sa ciljem skladištenja u Baru i Lipcima, te dalje prodaje, međutim od strane Jugopetrola mu je to onemogućeno. Tokom 2005. godine država Crna Gora je preuzela i nastavila imovinske sprove putem suda protiv Jugopetrola radi utvrđivanja vlasništva i predaje u posjed instalacije i rezervoara, a koje je prvobitno pokrenula državna kompanija”, piše u dokumentaciji.
Dalje se navodi da je Montenegro Bonus kod Privrednog suda 2005. uložio tužbu na ime štete i izgubljene dobiti od 11,02 miliona eura, te da se ovaj sud 2007. oglašava nenadležnim za to pitanje smatrajući da je za njega nadležan Osnovni sud u Kotoru.
”Po žalbi Montenegro Bonusa na ovo rješenje Apelacioni sud je potvrdio isto i predmet je upućen na rješavanje Osnovnom sudu u Kotoru koji 2009. godine donosi rješenje o prekidu postupka za izgubljenu dobit iz razloga što je Jugopetrol tražio prekid do okončanja postupka kojim će se utvrditi vlasnička prava na skladišnim kapacitetima. Konačnim revizijskim presudama Vrhovnog suda iz 2016. godine pravosnažno, izvršno i konačno se rezervoarski kapaciteti u Baru, zapremine 17.600 metara kubnih sa 21 odsto pripadajućih instalacija, u Lipcima za 10,200 metara kubnih i 79,59 odsto pripadajućih instalacija i u Bijelom Polju za 27,700 metara kubnih rezervoarskog kapaciteta i 94 odsto instalacija vraćeni državi Crnoj Gori”, piše u dokumentaciji koju bivši izvršni direktor Montenegro bonusa Milan Čolaković 2019. godine je uputio Ministarstvu ekonomije kojim je rukovodila ministarka Dragica Sekulić.
Nerealizovani zaključak
Početna procijenjena vrijednost skladištnih naftnih kapaciteta na tri lokacije iz 2004. godine iznosi 11,64 miliona, a po procjeni koju je radio Ekonomski fakultet u Podgorici iz aprila 2008. godine ona je uvećana i iznosi 16,2 miliona.
Iste godine u kabinet tadašnjeg premijera Duška Markovića stiže dopis od tadašnjeg predsjednika Odbora direktora državne kompanije Miroslava Ivaniševića koji ukazuje da je potrebno nakon što je država uknjižila strateški važnu imovine na sebe da je valorizuje, odnosno da uđe u posjed i da aneksira ugovor o upravljanju i korišćenju ove imovine između Vlade i Montenegro Bonusa.
”Što se tiče rješavanja odnosa Vlade i Jugopetrola, od čijeg ishoda i pravovremenosti u veliko mjeri zavisi egzistencija i razvoja Montenegro Bonusa i tu se nalazimo u pasivnoj poziciji u iščekivanju realizacije zaključka Vlade od 23. 11. 2017. kojim je formira radna grupa koja je trebalo da predloži rješenje Vladi u roku od tri mjeseca, odnosno do 23. 2. 2018. godine. Koliko je nama poznato, ni sada, gotovo godinu i po od trenutka donošenja ovog zaključka ne nazire se rješenje odnosno, model saradnje. Vjerujemo da će se eventualnim razrješenjem odnosa na relaciji Država-Jugopetrol, bilo poravnanjem ili pokretanjem novog sudskog spora, odnosno Montegro Bonusa protiv Jugopetrola, pomenuta šteta državnoj kompaniji makar djelimično nadoknaditi, ali šteta nastala u posljednje više od tri godine usljed neažurnosti i neaktivnosti nadležnih državnih organa se ne može nadoknaditi. Nerealizacijom zaključka blokirana je i mogućnost podnošenja naše inicijative za utvrđivanje nedozvoljenog dominantnog položaja Jugopetrola na tržištu, Agenciji za zaštitu konkurencije”, navodi Ivanišević u dopisu Markoviću u julu 2019. godine.
Ivanišević je o istom upoznao Sekulićku, bivšeg potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku u Markovićevoj Vladi Milutina Simovića, te doskorašnjeg premijera Zdravka Krivokapića i doskorašnjeg ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića.
Ćutanje
Bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić nije odgovorila na pitanja “Vijesti” koji su razlozi zbog kojih Vlada u kojoj je učestvovala nije riješila pitanje rezervoarskih kapaciteta, a što je tražilo tadašnje rukovodstvo državne kompanije. Pitanja za nju su bila i šta je konkretno radna grupa kojom je rukovodila uradila u vezi uspostavljanja saradnje sa kompanijom Jugopetrol na planu obezbjeđenje strateških rezervi nafte, a imajući u vidu pravosnažne sudske presude koje je država dobila protiv ove kompanije.
Na pitanja “Vijesti” nije odgovorilo ni aktuelno rukovodstvo Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) kojim rukovodi ministar Ervin ibrahimović. Taj resor je upitan šta su preduzeli u vezi korišćenja rezervoarskih kapaciteta, u kojem je roku realno da se riješi to pitanje, šta je MKI uradilo povodom realizacije zaključka Vlade iz 2017. godine o potrebi otpočinjanja pregovora sa Jugopetrolom, te da li smatraju da Jugopetrol zloupotrebljava monopolski položaj i prihoduje ekstraprofit na račun države?
Ne komentarišu sudske odluke
”Vijesti” su pitale i Jugopetrol koji je njihov stav u vezi rješenja problema sa državom Crnom Gorom nakon izgubljenih sudskih sporova, da li je kompanija imala sastanke sa radnim timom nekadašnje Vlade koji je predvodila Sekulićka i da li je došlo tada do nekih načelnih dogovora i kojih. Pitanja za grčkog investitora su da li je kompanija spremna na poravnanje da bi se izbjegao eventualni scenario podnošenja tužbe za nadoknadu dobiti i incijative za utvrđivanje nedozvoljenog dominantnog položaja i da li smatrate da Jugopetrol zloupotrebljava monopolski položaj i prihoduje ekstraprofit na račun države, odnosno Montegro Bonusa.
”Jugopetrol ne komentariše sudske odluke, ni postupke koji su u toku. Takođe, Jugopetrol u potpunosti poštuje zakone Crne Gore i kontinuirano nastoji da kroz različite aktivnosti društvene odgovornosti doprinese razvoju društva i zajednice. Jugopetrol posluje u skladu sa važećim zakonodavstvom u državi u kontekstu slobodne crnogorske ekonomije, a posebno u skladu sa Zakonom o zaštiti konkurencije, i nema monopolistički položaj. Pri obavljanju svojih aktivnosti, i kroz redovno poslovanje, Jugopetrol ostvaruje interakciju sa državnim organima”, odgovor je Jugopetrola.
Samo treba volja Vlade
Bivši državni sekretar MKI Marko Perunović “Vijestima” je kazao da je taj resor u mandatu ministra Mladena Bojanića inicirao pokretanje ovog krucijalnog pitanja, kako za opstanak Montenegro Bonusa, tako i za ubrzan rad na zakonu o strateškim rezervama naftnih derivata, koji je jedan od osnovnih zahtjeva u pregovaračkom poglavlju 15, vezanom za energetiku.
”Da bi se ovo pitanje riješilo, neophodno je do kraja riješiti pitanje vlasničke strukture rezervoarskih kapaciteta, za šta je EKO Petrol (Jugopetrol) pokazao interesovanje, međutim, 42 Vlada, a čini mi se i 43, nijesu imale dovoljno sluha. Rješenje je dosta lako i izvodljivo, samo traži saglasnost Vlade i stručnost ljudi koji će raditi na tome. Ponavljam, ako postoji volje kod Vlade, a u razgovorima sa EKO Petrolom je nedvosmisleno iskazano isto, postoji veoma lak način da se sva pitanja brzo riješe i da ne samo Montengro Bonus nego i država Crna Gora ostvare značajan dobitak”, ocijenio je Perunović.
On je istakao da ne smatra da Jugopetrol na bilo koji način koristi svoj monopolski položaj, te da je tačno da grčka kompanija ima veliku prednost skladištenja u Luci Bar, i da transportom većih količina brodskim putem može biti značajno konkurentnija sa cijenom.
”Ali, mi kao država imamo obavezu ugovora, koji ne bih komentarisao, a koji moramo poštovati”, naglasio je Perunović.
Izvršni direktor Montenegro Bonusa Radoš Zečević je “Vijestima” kazao da i pored pravosnažnih sudskih odluka u sporovima sa Jugopetrolom iz 2016. godine, nepokretnosti, objekti, inventar i oprema u Baru, Lipcima i Bijelom Polju do današnjeg dana nijesu predati u sudržavinu u skladu sa ugovorom potpisanim između Vlade i Montenegro Bonusa iz 2003. godine.
Tražiće izgubljenu dobit
”Kompanija je, dolaskom novog rukovodstva, aktivirala ova pitanja i donijela spisak koraka, koje realizuju zajedno sa zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, a tiču se izvršenja presuda, u djelovima koji se odnose na predaju u sudržavinu. Zbog nemogućnosti da koristi imovinu koja nam je data na upravljanje i korišćenje kompanija je podnijela tužbu protiv Jugopetrola za naknadu štete u vidu izgubljene dobiti 2006. godine, no kako je ta tužba podnijeta u periodu kada je postupak protiv Jugopetrola, radi utvrđivanja prava svojine, pokrenuo Montenegro Bonus, a država Crna Gora podnijela tužbu glavnog miješanja, to su postupci koje je pokrenuo Montenegro Bonus protiv Jugopetrola prekinuti, do pravosnažnog okončanja predmeta po tužbama države. Pošto je postupak po tužbama države pravosnažno okončan kompanija će tražiti nastavak prethodno pomenutog postupka za naknadu štete u vidu izgubljene dobiti”, rekao je Zečević.
On je dodao da nakon što uđu u posjed imovine i privedu je namjeni obim poslovanja kompanije će se značajno uvećati, jer će, uz skladišne kapacitete na bolji način organizovati nabavku i prodaju i biće konkurentnije na tržištu naftnih derivata, te da očekuju dalju valorizaciju uz potpuno uključivanje Montenegro Bonusa, a u cilju daljeg razvoja strateških robnih rezervi Crne Gore.
”Imajući u vidu da se zaključak Vlade od 23. 11. 2017. godine, koji se odnosi na formiranje radne grupe koja bi dala predlog uspostavljanja saradnje između Vlade i Jugopetrola, a koja se tiče potrebe obezbjeđenja strateških rezervi naftnih derivata, cijenimo da takav zaključak ne tretira ovu tematiku i ne može uticati na nemogućnost nastavka postupka po tužbi za izgubljenu dobit protiv Jugopetrola. Montenegro Bonus kao državna kompanija, čiji je osnivač Vlada, u narednom periodu, a shodno platformi koju uspostavi osnivač ići u pravcu rješavanja odnosa sa Jugopetrolom”, kazao je Zečević.
On je ocijenio da zbog nemogućnosti da Montenegro Bonus koristi skladišne kapacitete koje mu je država dala na korišćenje 2003.,godine omogućava se Jugopetrolu dominantan položaj na tržištu naftnih derivata.
Smanjena mogućnost djelovanja na tržištu naftnih derivata
Zečević je kazao da poslovanje svih kompanija u energetskom sektoru na globalnom nivou, pa i Montenegro Bonusa u 2022. godini, pogođeno je dešavanjima na području Ukrajine i sankcijama na relaciji Zapad - Rusija.
”Ova kriza je imala globalni karakter i sa sobom donijela niz izazova - problematika nabavke robe, odnosno nedostatak naftnih derivata zbog urušavanja svjetskog energetskog poretka, distribucija naftnih derivata, izuzetno frekventna promjena cijena na berzama naftnih derivata i prisustvo inflatornog gubitka. Kao državna kompanija, koja je obveznik zakona o javnim nabavkama, pod ovakvim uslovima, imamo ograničenu mogućnost djelovanja na tržištu naftnih derivata”, objasnio je Zečević.
Ignorisanjem problema dignitet države dovodi se u pitanje
Ivanišević u dopisu Markoviću 2019. je istakao da se ignorisanjem problema dovodi u pitanje dignitet države u najmanje tri presječne tačke.
”Prvo, u odnosu na stranog investitora Helenik Petroleum, odnosno, Jugopetrol, koji je po opštem mišljenju društveno i ekonomski neodgovoran od nepoštovanja privatizacionog ugovora do višegodišnje zloupotrebe monopolskog položaja u zemlji domaćinu gdje prihoduje ekstraprofit. Drugo, u odnosu na državnu imovinu velike vrijednosti koja još nije preuzeta zbog čega se nastavlja njena devastacija, i treće u odnosu na poštovanje sudskih presuda donijetih od strane najviših sudskih instanci u našem pravosudnom sistemu presuđenih u korist države, a koje se ne implementiraju”, ocijenio je Ivanišević, koji je u prethodnom periodu pokrivao funkcije bivšeg ministra finansija i bivšeg predsjednika Senata Državne revizorske institucije.
1,5
miliona po jednoj godini je procijenjeno da je izgubila državna kompanija na godišnjem nivou od pokretanja do završetka sudskog spora
Bonus video:
