Vlada je voljna da ukine dosadašnji program ekonomskog državljanstva jer mora na zahtjev Evropske unije, iako bi od njega mogla da izgradi cijeli auto-put. Tražimo alternativu kako bi sličan program nastavili na način da bude prihvatljiv EU, a koji bi zadovoljio interese Crne Gore o ekonomskom razvoju, kazao je juče predsjednik Vlade Dritan Abazović na sastanku u Privrednoj komori.
On je naveo i da jedna pravila u vezi sa ekonomskim državljanstvom važe za zemlje članice Evropske unije, a druga se traže od zemalja kandidata.
Dosadašnji model je, kako je kazao, donio državi investicije od 300 miliona eura, a 70 miliona eura je korist budžeta od plaćenih naknada. Prijem zahtjeva za ekonomsko državljanstvo prema sadašnjem modelu ističe 31. decembra.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović je početkom ove sedmice izjavio da su evropski eksperti tražili da se program ekonomskog državljanstva obustavi, ali je ukazao i da u 19 zemalja EU trenutno postoje slični projekti koji podrazumijevaju ekonomske migracije. On je iznio stav da bi Crna Gora trebala da razmišlja o modelu u vezi s ovim projektom koji se primjenljuje u ovim evropskim zemljama.
Projekat ekonomskog državljanstva koji je startovao u januaru 2019. godine, prema podacima iz oktobra, donio je 310 miliona eura. Od ukupne sume 188 miliona nalazilo se tada se na posebnom računu (ESCROW) gdje su stranci koji su željeli crnogorski pasoš morali da uplate novac, dok je ostatak prenesen na račune države i investitora koji grade razvojne projekte u oblasti turizma.
Evropska komisija je savjetovala Crnu Goru da ukine šemu dodjele državljanstva investitorima zbog rizika koje ona predstavlja kao što su pranje novca, utaja poreza, finansiranje terorizma, korupcija i infiltracija organizovanog kriminala. Do oktobra bilo je podnijeto 779 aplikacija za “zlatni pasoš” od kojih je 166 odobrenih zahtjeva, dok su 73 odbijena, a preostali su se nalazili u postupku obrade.
Abazović je juče kazao da skoro svakodnevno potpisuje nove aplikacije za ekonomsko državljanstvo, i da za svaki taj njegov potpis država dobija 250 hiljada eura. On je naveo da je to niska cijena za crnogorski pasoš, i da bi projekat bio drugačiji da ga je on osmišljavao.
On je kazao da je nemoguće da se preko ovog projekta pere novac ili da kriminalci dobijaju državljanstvo, jer se sve detaljno provjerava i mnogo strože nego prilikom redovnih investicija.
”Kontroliše se sve i ulazi u srž poslovanja tih osoba, njihovih porodica i svih poslovnih veza”, naveo je Abazović.
Premijer je u govoru kazao da će BDP do kraja godine vrijedjeti oko 5,6 milijardi, i da je prvi put preko pet milijardi.
”Strane direktne investicije za period januar - oktobar iznose 932 miliona eura, i bile su jedino veće 2009. godine kada je prodata Elektroprivreda. Prihodi od turizma za period januar-septembar iznose 916 miliona eura, i na 90 odsto su prihoda iz do sada rekordne 2019. godine. Ovaj rezultat je ostvaren bez učešća tradicionalnih gostiju iz Rusije, Ukrajine, Kine i Bjelorusije. Raste broj turista sa drugih destinacija, očekujemo da ćemo naredne godine nadmašiti rezultat iz 2019”, kazao je Abazović.
On je naveo da je porastao broj zaposlenih na 226 hiljada, kao i da je stopa nezaposlenih na rekordno niskom nivou od 10,5 odsto.
Premijer je kazao da je država uvećala kapital u EPCG i Luci Bar, kao i da će uskoro preko EPCG povratiti vlasništvo nad Željezarom, a da namjerava da kupi i “Port of Adria”.
”Vraćamo državi ono što je proteklih godina prodato u bescjenje. Očekujem da će objedinjena Luka Bar, uz dobrog operatera, državi donositi godišnje ne pet već sto miliona eura dobiti”, kazao je Abazović.
Naveo je da je Vlada prvo dobila informaciju da su se svi socijalni partneri usaglasili oko Opšteg kolektivnog ugovora, a zatim da ipak nisu: Kazao je da će Vlada podržati tekst OKU oko kojeg je postignuta najšira saglasnost.
Milan Marić iz odbora PKCG za informacione tehnologije tražio je da se formira koordinaciono tijelo za digitalnu transformaciju, koje je predviđeno strategijom iz 2021. godine. Abazović je kazao da će aktivnosti oko digitalne transformacije biti ubrzane.
Ranko Jovović iz odbora za turizam, kazao je da imaju veliki deficit radnika i predložio da se zakonski definiše status stalnog sezonskog radnika po ugledu na Hrvatsku, kao i da se uskladi zakon o studentskim zadrugama, kako bi se olakšalo angažovanje radnika u turizmu.
Ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović je kazao da su to dobri predlozi i da će ih razmotriti i što prije primijeniti.
Predsjednik odbora za građevinarstvo Mile Gujić istakao je problem rasta cijena građevinskog materijala zbog čega mnogi koji su dobili posao na državnim javnim nabavkama ne mogu da završe objekte po cijeni za koju su dobili taj posao.
Abazović je naveo da traže zakonito rješenje za ovaj problem i da je voljan da se pomogne onim graditeljima koji prije rasta cijena nisu kasnili sa projektima.
Poljoprivrednici iskoristili svega 13 odsto novca iz EU fondova
Milutin Đuranović iz odbora prehrambene industrije je kazao da je agrobudžet nedovoljan i da mjere i podršku poljoprivredi treba povećati. On je naveo i da privrednici imaju veliku korist što Crna Gora, među rijetkima, nije povećavala cijenu struje.
Abazović je kazao da glavni problem u poljoprivredi nije iznos agrobudžeta, već to što poljoprivrednici ne ispunjavaju uslove da mogu povući novac iz fondova EU.
”Crna Gora je iskoristila svega 13 odsto novca opredijeljenog iz EU za našu poljoprivredu, a Albanija 97 odsto. To se mora promijeniti”, kazao je Abazović.
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković je kazao da iz novog IPARD-a Crna Gora može povući 23 miliona eura za poljoprivrednike, ali da većina novca ostane neiskorišćena jer nema kvalitetnih projekata poljoprivrednika koji ispunjavaju zahtjeve.
Joković je naveo da je neophodan novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, kako bi taj resurs bio zaštićen od izgradnje, kao i da je najveći problem usitnjenost poljoprivrednih površina.
”U njemačkoj se od 1903. godine poljoprivredno zemljiše ne može dijeliti. Ako vlasnik ima više nasljednika, može ga dobiti samo jedan koji mora nastaviti poljoprivrednu djelatnost. U mnogim zemljama EU pravo prednosti kupovine poljoprivrednog zemljišta ima onaj sa kojim se to imanje graniči, kako bi se imanje ukrupnjavalo, a ne dijelilo”, kazao je Joković.
Bonus video:
