Ako Vlada ove sedmice odluči da ukine zaključak iz 2019. godine kojim je kompaniji “Pomorski saobraćaj” omogućeno da aneksima produžava prije četiri godine istekli ugovor sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom o zakupu pristaništa u Kamenarima i Lepetanima, koji je bio pravni osnov da ta firma od 2004. obavlja monopolsku djelatnost trajektnog prevoza vozila i putnika na jedinoj trajektnoj liniji u državi, biće neizvjesno na koji će način i da li će uopšte trajekti voziti preko tjesnaca Verige u periodu dok država ne sprovede tenderski postupak za dodjelu koncesije na tu djelatnost.
”Vijestima” juče nije stigao odgovor na pitanje iz kabineta premijera Dritana Abazovića šta ako se zaključak iz 2019. ove sedmice ukine, ko će upravljati trajektnom linijom Kamenare-Lepetane dok Vlada ne izabere na tenderu drugog koncesionara. Iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) su u odgovoru “Vijestima” na isto pitanje kazali da je to pitanje za Morsko dobro.
”Pomorski saobraćaj obavlja prevoza na relaciji Kamenari-Lepetane na osnovu ugovora koji je zaključen sa Morskim dobrom u skladu sa zaključkom Vlade iz 2019. Dakle, ugovor nije zaključilo MKI nego Morsko dobro. U tom smislu, imajući u vidu da ovaj resor nije ugovorna strana, cijenimo uputnim da se za odgovore na postavljena pitanja obratite Morskom dobru”, poručili su iz MKI.
Iz resora kojim rukovodi ministar Ervin Ibrahimović su kazali da zaključcima Vlade iz 2019. godine tadašnje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, kao pravni prethodnik MKI, zaduženo je da u predlozima zakona u oblasti sigurnosti pomorske plovidbe i upravljanja lukama, predloži i način uređivanja linijskog pomorskog saobraćaja, kao i pitanje dodjele koncesije za djelatnost linijskog pomorskog saobraćaja.
MKI: Ne možemo uticati na odluku Vlade
”Istim zaključkom Vlada je zadužila Morsko dobro da do dodjele koncesije za obavljanje djelatnosti linijskog pomorskog saobraćaja na relaciji Kamenari-Lepetane, produži ugovor o korišćenju morskog dobra iz 2004. godine. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je, postupajući po tom zaključku pristupilo izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, kojima je uređeno obavljanje trajektnog prevoza na način da se on može obavljati na osnovu dodijeljene koncesije. Postupak za dodjelu koncesije, u skladu sa zakonom, pokreće Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama”, naveli su iz MKI.
Iz ovog resora su poručili da MKI ne može uticati na to da Vlada, ako bude cijenila opravdanim, stavi ili ne stavi van snage bilo koji zaključak, pa tako ni ovaj koji se odnosi na trajektni prevoz.
”Međutim, cijenimo da je neophodno imati u vidu činjenicu da su plovni objekti kojima se trenutno obavlja trajektni prevoz isključivo vlasništvo Pomorskog saobraćaja” u kojem država ne posjeduje kapital, te nema ni pravo donošenja odluka o raspolaganju imovinom ovog privrednog društva u smislu Zakona o privrednim društvima. Dakle, ne ulazeći u pravo odlučivanja Vlade i donošenja odluka koje će se odnositi na obavljanje djelatnosti, MKI cijeni da bi donošenju odluka koje se odnose na dalje postupanje u vezi sa trajektnim prevozom, posebno cijeneći društveni značaj ove usluge za sve građane Crne Gore koji gravitiraju ovom području, ali i za turističku privredu, moralo prethoditi detaljno sagledavanje svih pravnih i ostalih relevantnih činjenica”, istakli su iz ovog resora.
Iz MKI su ukazali da je za uvođenje trajektnog prevoza u zakonski okvir, neophodno dodijeliti koncesiju, tako da bez obzira ko će obavljati trajektni prevoz, da li postojeći operater ili eventualno neki novi, svaki modalitet koji ne bude uspostavljen kao obavljanje koncesione djelatnosti na osnovu zaključenog Ugovora o koncesiji, ne bi otklonio postojeću nepravilnost.
”Država je u ovom momentu vlasnik obalne infrastrukture, odnosno pristaništa u Kamenarima i Lepetanima i njima, u skladu sa zakonom, upravlja Morsko dobro. Dakle, prije okončanja postupka za dodjelu koncesije, država može da preuzme jedino upravljanje pristaništima, a MKI nema saznanja da u ovom momentu država ima na raspolaganju plovne objekte kojima bi vršila trajektni prevoz. MKI se zalaže da ovaj odnos bude, u skladu sa zakonom, regulisan kroz dodjelu koncesije, a u kojem postupku će podrazumijeva se, pravo da učestvuju imati sva domaća i strana pravna lica koja budu ispunjavala uslove. Tek, dodjelom koncesije, obezbijediće se usaglašenost obavljanja ove djelatnosti sa zakonskim okvirom koji je reguliše. Takođe, ako Vlada bude namjeravala da preuzme obavljanje ove djelatnosti, biće neophodno prethodno da obezbijedi plovne objekte kojima bi se obavljao trajektni prevoz, imajući u vidu da su postojeći u privatnom vlasništvu”, naglasili su iz MKI.
Upravni odbor Morskog dobra na čijem je čelu Blažo Rađenović (URA) u martu prošle godne zatražio je da Vlada stavi van snage zaključak iz 2019. godine. Iz kabineta tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića nijesu se oglašavali povodom tog pitanja, dok je Abazović prošlog četvrtka na sjednici Vlade najavio da će ukinuti zaključak.
Premijer je poručio da se bez koncesije ne može upravljati najvećim dobrima države, da treba da se raspiše tender na koji se može svako javiti i sa pobjednikom da se zaključi ugovor.
”Vijesti” čekaju odgovor od Rađenovića
”Proslijediću MKI zaključak kojim je Vlada 2019. bez koncesije dala na upravljanje ‘Pomorskom saobraćaju’ da koristi trajekt, taj zaključak će se na narednoj sjednici staviti van snage. Raspišite tender, neka se na njega javi i ova firma koja trenutno radi i neka se i ona prijavi, možda ponudi najbolje uslove i na taj način neka ljudi posluju, na primjeren način. Mi sada od trajekta profitiramo 200 hiljada godišnje”, zaključio je Abazović.
On je rekao da će do izbora koncesionara država da upravlja dobrima kakvo je i trajektna linija u Boki, ali nije naveo na koji način će država, ako eliminiše “Pomorski saobraćaj” iz tog posla, obezbijediti funkcionisnaje trajektne linije do momenta kada tu liniju ne preuzme koncesionar koji će biti izabran na tenderu. Država, niti ijedan njen organ ili njeno preduzeće ne raspolažu adekvatnim trajektima koji bi plovili između Lepetana i Kamenara.
Rađenović je ranije izjavio da je Morsko dobro spremno da obezbijedi funkconisanje trajekta ako to ne budu mogle ili željele opštine Tivat i Herceg Novi. “Vijesti” čekaju odgovor od Rađenovića u kojem roku bi to preduzeće mogli da preuzme upravljanje ovom linijom, gdje bi kupili trajekte, koliko bi radnika uposlili...
”Opština Herceg Novi i Opština Tivat su već izrazile spremnost da preuzmu trajektnu liniju Kamenari-Lepetane, u saradnji sa Morskim dobrom. U zavisnosti od raskida ugovora, spremni smo da osnujemo kompaniju kojom bi dvije opštine zajednički upravljale”, kazao je “Vijestima” gradonačelnik Herceg Novog Stevan Katić.
On je dodao da Opština Herceg Novi planira da po završetku izgradnje putnog pravca za kompleks Monte Rose na Luštici, “uvede dodatnu trajektnu liniju od Zelenike do Rosa, što je predviđeno i omogućeno važećom planskom dokumentacijom”. “Ova saobraćajna komunikacija dodatno bi rasteretila saobraćaj do izgradnje mosta ili podmorskog tunela”, smatra Katić. Njegov kolega iz Tivta Željko Komnenović ”Vijestima” je kazao da je ta uprava spremna da zajedno sa Opštinom Herceg Novi “u narednom periodu predvidi novac za preuzimanje trajektnog prevoza na liniji Lepetane-Kamenare.
”U dogovoru sa Vladom moguće je traženje partnera na ovom projektu koji bi po modelu privatno-javnog partnerstva riješio ovo pitanje u duhu očuvanja javnog interesa”, podvukao je Komnenović.
Uprkos ljutnji koju sada demonstrira Abazović, nijedna od tri crnogorske Vlade koje su se izmijenjale od 2019. do danas, nije uradila ništa da pripremi i raspiše tender za dodjelu koncesije za trajektnu liniju u Boki.
Iz “Pomorskog saobraćaja” su lani pozvali Vladu da što prije krene u tendersku proceduru za dodjelu ove koncesije, a ukazali su da odugovlačenje sa pokretanjem postupka za dodjelu koncesije nije ni u javnom interesu, niti u interes te kompanije.
”Ova vrsta posla traži planiranje i investicije, a preduslov investicija je izvjesnost i dugoročnost poslovanja. Od uvođenja u privremeno stanje, pa do okončanja postupka, svjesno smo stopirali planirane višemilionske investicije u razvoj flote i djelatnosti. Neupitna posljedica neizvjesnog ambijenta i odsustva investicija je pad kvaliteta usluga”, istakli iz menadžmenta “Pomorskog saobraćaja”.
Ta kompanija je u proteklom periodu obnovila četiri stara trajekta koja su bila u floti kada je “Pomorski saobraćaj” privatizovan, a sagradila je i dva potpuno nova trajekta većeg kapaciteta i uredila i proširila pristaništa u Lepetanima i Kamenarima. Zbog neizvjesnosti u vezi sa tim da li će se i kako rješavati pitanje dodjele koncesije za dalje obavljanje ove djelatnosti, “Pomorski saobraćaj” je u proteklih nekoliko godina značajno smanjio investicije i nije realizovao neke od svojih ranijih planova, a koji su podrazumijevali i uvođenje u flotu dodatnih novih brodova sa ekološki mnogo prihvatljivijim pogonom i tehničkim karakteristikama.
Državi mrvice od koncesije, braći Ban milionski profit
”Pomorski saobraćaj” je privatizovan bez javnog tendera, kupovinom državnih akcija na berzi 2004. godine. Za tu kompaniju je firma “Prohouse” u kojoj su podgorički biznismeni, braća Dejan i Dušan Ban, sarađivala sa Željkom Mihailovićem, državi platila 1,2 miliona eura, od čega samo 680 hiljada eura u kešu, a ostatak u obveznicama stare devizne štednje koje je prethodno kupila po diskontovanim cijenama.
Oni su narednih 14 godina ostvarivali milionske profite koristeći monopol te firme na trajektnu djelatnost u Boki, a Morskom dobru su na ime zakupa obale u Lepetanima i Kamenarima plaćali mjesečnu naknadu u visini od četiri odsto prihoda ostvarenog prodajom usluga “Pomorskog saobraćaja”. Tako je Morsko dobro godišnje dobijalo između 200 i nepunih 300 hiljada eura.
”Pomorski saobraćaj” je prije nekoliko godina odbijao da Morskom dobru dostavlja mjesečne obračune prometa, zbog čega su se vodili i sudski sporovi između ta dva preduzeća, a Državna revizorska institucija je revidujući finansijske izvještaje Morskog dobro svojevremeno “izrazila rezervu na način i visinu uplate novca od strane ‘Pomorskog saobraćaja’ po osnovu ugovora o korišćenju morskog dobra”. Ugovor je istekao krajem 2018. ali je “Pomorski saobraćaj” u skladu sa zaključkom Vlade tadašnjeg premijera Duška Markovića nastavio da nesmetano obavlja trajektni prevoz u Boki.
Tek sedam mjeseci nakon isteka važenja osnovog ugovora, u ljeto 2019. Morsko bobro i kompanija braće Ban potpisali su aneks ugovora za šta je pravne pretpostavke omogućio zaključak Vlade čije ukidanje najavljuje Abazović.
Bonus video:
