Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM) je krovna liderska i menadžment organizacija u Crnoj Gori. Kroz okupljanje vodećih kompanija i njihovih lidera cilj joj je da podstiče razvoj liderstva i menadžmenta, kao i profesionalni razvoj svojih članova i promociju najboljih praksi. Kao vodeća poslovna organizacija u ovoj oblasti sarađuje sa institucijama i drugim organizacijama, ali i razvija snažan poslovni network u zemlji, regionu i šire.
Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković prepoznat je široj javnosti kao jedan od poslovnih lidera koji se kroz aktivan angažman zalaže za razvoj poslovnog okruženja i promociju liderstva i menadžmenta u zemlji i regionu.
U karijeri je obavljao značajne poslove u državnoj administraciji na poslovima bezbjednosti i diplomatije da bi je kasnije nastavio u stranim korporacijama i preduzetništvu.
1. Ove godine je, po prvi put, AMM dodijelila nagradu u saradnji sa UNICEF-om – Naj poslodavac po mjeri djece i porodice. Zašto je za AMM, koja već godinama dodjeljuje prestižne nagrade, bilo važno da i ovu dodjeljuje?
Godišnja nagrada AMM-a čiji je institucionalni pokrovitelj Vlada Crne Gore, uživa ugled najprestižnije poslovne nagrade na nacionalnom nivou, zbog čega smo cijenili da ćemo uvrštavanjem kategorije nagrade Naj poslodavca po mjeri djece i porodice, dodatno istaći značaj podrške koje poslodavci treba da pruže roditeljima i djeci.
Afirmacija ovog pristupa i implementacija politika i standarda koji omogućavaju zaposlenima uspostavljanje balansa sa porodičnim obavezama i obavezama prema djeci, veoma je značajna. Drago nam je da je i UNICEF prepoznao kvalitet rada AMM-a kao i značaj da se ova kategorija uvrsti među već postojeće.
2. Koliko i kako AMM animira svoje članove da se bave društveno odgovornim poslovanjem?
Od osnivanja AMM promoviše društveno odgovorno poslovanje i na neki način ovaj princip je ugrađen u postulate djelovanja naše organizacije.
Naš etički kodeks vodi računa o poštovanju ljudskih prava, etičkih i zakonskih normi, zaštite životne sredine i društvenog integriteta. Najveći dio kompanija članica Asocijacije u svom djelovanju podržavaju i promovišu društvenu odgovornost u svom poslovanju.
Ne treba zaboraviti na naš angažman u pogledu razmjene informacija vezane za neophodnost uspostavljanja standarda društveno odgovornog poslovanja u privredi.
3. Koliko je za samo poslovanje jedne firme važno da ima organizovan DOP i na koji način smatrate da treba da sprovodi te aktivnosti?
Današnje poslovno okruženje nameće neophodnost kompanijama koje imaju visoke razvojne ciljeve, da investiraju odnosno da djeluju društveno odgovorno.
Neophodnost leži u tome što takve kompanije mogu mnogo bolje da privuku i zadrže kvalifikovane kadrove i podižu svoju reputaciju, a naravno izgrađuju kvalitetne odnose sa poslovnim partnerima, širom zajednicom i daju značajan doprinos društvu.
Niz načina je da kompanije posluju društveno odgovorno. Kroz brigu o zaposlenima, zaštitu životne sredine, aktivnosti koje doprinose društvenoj dobrobiti, podršku lokalnim sredinama u kojima rade, kao i podršku projektima usmjerenih na pomoć ranjivim kategorijama, kao i projektima usmjerenim na socijalne i ekonomske ciljeve šire zajednice.
Benefiti ovakvog pristupa su višestruki. Od već pomenute reputacije do povećanja produktivnosti zaposlenih i kvalitetne povezanosti sa užom i širom zajednicom.
4. Da li su crnogorski menadžeri spemni da i sami doprinesu razvoju filantropije?
Crnogorski menadžeri i kompanije kojima rukovode sve više prepoznaju značaj filantropskih aktivnosti i stepen njihovog angažmana u ovom dijelu je sve veći, jer to doprinosi dobrobiti zajednice ali i njihovom ugledu.
Jedan od limitirajućih faktora nije nespremnost menadžera da se posvete razvoju filantropije u našoj državi, već nagomilane obaveze i zahtjevi koje njihov profesionalni angažman zahtijeva često i uskraćuje vrijeme i za njihove porodične i privatne obaveze, a samim tim i za dovoljan i kvalitetan angažman u oblasti filantropije.
Ipak to se može nadomjestiti kroz donacije ili podršku organizacijama koje se bave humanitarnim radom, kao i kroz podršku projektima koji imaju pozitivan uticaj na zajednicu u kojoj menadžeri žive i rade.
Nesporno je da Asocijacija menadžera može imati značajnu ulogu u iniciranju i podsticanju lidera i menadžera za veće društveno uključenje i angažman na filantropskim aktivnostima.
5. Do koje mjere je, po Vašem mišljenju, osviješćena potreba za filantropijom i korporaciijama, a koliko u lokalnim firmama?
Može se reći da je potreba za filantropijom osviješćena u poslovnom sektoru, ali razliku treba praviti upravo u pristupu i mogućnostima korporacija ali i mikro, malih i srednjih preduzeća tj. privatnih firmi koje posluju u CG. Čak i kod korporacija postoji prostor za dalji razvoj u ovoj oblasti. Svakako one imaju veće znanje i prepoznavanje značaja društveno odgovornog poslovanja i filantropije, zbog svojih finansijskih i materijalnih mogućnosti i kapaciteta imaju i naglašeniju sklonost ka podršci humanitarnim i dobrotvornim projektima. Problem lokalnih firmi nije neprepoznavanje ovog značajnog pitanja ili nepodrška, ali resursi i budžeti sa kojima raspolažu su često limitirajući faktor, međutim to ne znači da ne treba tražiti prostor i u tako ograničenim mogućnostima.
Takvo djelovanje će im u veoma kratkom roku donijeti višestruke benefite.
Sve u svemu, može se reći da u CG-u raste svijest o društveno odgovornom poslovanju, a Asocijacija menadžera će i dalje igrati važnu ulogu i na ovom polju.
