Više od polovine stečajnih upravnika bez posla, dok neki dominiraju

Iako se već duže vrijeme debatuje o raspodjeli stečajnih predmeta u Privrednom sudu Crne Gore, kao i o Nacrtu novog zakona o stečaju kojim bi to trebalo da se riješi, tokom prošle godine šest stečajnih sudija na čelu sa predsjednikom suda Blažom Jovanićem nastavilo je praksu dodjele stečajeva isključivo dijelu upravnika.

Od 223 stečajna upravnika sa prošlogodišnjeg spiska Ministarstva pravde, više od polovine, njih 114, nisu dobili nijedan predmet u radu, dok su ubjedlljivo najviše dobili - 15 predmeta, Tijana Ćoso, novinarka TVCG, i stečajni upravnik Lado Šekularac -13 predmeta.

Upravnici Ćoso je predsjednik suda Jovanić dodijelio sedam od 15 predmeta, a Šekularcu je sudija Dragan Vučević dodijelo šest od ukupnog broja predmeta.

Upravnici Dragan Pavićević, Olivera Vuletić, Dragica Gvozdenović i Ana Drašković Mrdović (činovnica Fonda rada) dobili su po 10 stečajeva, Jadranka Ćetković i Sanja Lješković (supruga bivšeg šefa SAJ-a) po osam predmeta...

Ani Drašković Mrdović je sudija Zoran Ašanin dodijelio pet od 10 predmeta, a upravnici Sanji Lješković četiri od osam predmeta dodijelio je predsjednik suda.

Sudija Jovanić je, primjera radi, lani dodijelio po sedam predmeta upravnicama Mileni Radulović i Ljubici Simović, dok je isti sudija upravniku Saši Zejaku, kojeg je predsjednik Atlas grupe Duško Knežević zajedno sa predsjednikom suda nedavno prozivao zbog stečaja u kompleksu “Meljine”) dodijelio pet od šest predmeta.

U dostupnim javnim bazama podataka razlikuju se i brojevi pokrenutih stečajeva tokom prošle godine. Iz suda je zvanično saopšteno da su tokom 2018. pokrenuta 556 stečajna postupka (mada ih nema ni približno toliko u odlukama objavljenim na veb sajtu suda), dok iz dostupnih službenih listova zvanična potvrda postoji samo za 422 pokrenuta stečaja, koje su „Vijesti“ i analizirale, što je više nego reprezentativan uzorak o tome što se lani dešavalo.

Prema podacima iz službenih listova, predsjednik Jovanić dobio je u rad 71 stečajni predmet, sudija Miodrag Anđelić 65, sutkinja Danijela Vukčević 74, sudija Dragan Vučević 83, sudija Zoran Ašanin 67 i sudija Ivan Kovačević 62 predmeta.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je nedavno izjavila da će izmjena i dopuna Zakona o stečaju, čiji predlog priprema Vlada, biti završena do polovine ove godine.

Osim što postojeće stanje odgovara manjem broju stečajnih upravnika, Privredni sud i dalje ignoriše mišljenja ministarke javne uprave Suzane Pribilović i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), objavljeno krajem 2017. godine, da dobar dio činovnika u državnim službama iako su u potencijalnom konfliktu interesa i dalje dobijaju u rad veliki broj predmeta.

Javni servis, odnosno TVCG, jedan je od velikih budžetskih korisnika koji svake kalendarske godine dobije najmanje oko 10 miliona eura za svoj rad.

Ministarka Suzana Pribilović je sredinom jula 2017. godine dala mišljenje da “angažovanje državnog službenika u svojstvu stečajnog upravnika, u stečajnim postupcima u kojima je povjerilac država, nije u skladu sa odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima“, te da se “u konkretnom slučaju dovodi u pitanje nepristrasnost i objektivnost stečajnog upravnika, koji u tom postupku treba odlučivati o pravima i obavezama svog poslodavca-države“. Država je povjerilac u skoro svim stečajnim postupcima.

Iz Komore stečajnih upravnika Crne Gore u kontinuitetu su prigovarali na nepravičnu raspodjelu predmeta od suda za veliki broj licenciranih upravnika sa zvanične liste, a sada o tome nijesu željeli da se izjašnjavaju.

Agencija za sprečavanje korupcije analizirala je, podsjetimo, važeći Zakon o stečaju i utvrdila da nedovoljna preciznost pojedinih normi, nedovoljna transparentnost i široko postavljena diskreciona ovlašćenja sudija i upravnika, mogu prouzrokovati narušavanje integriteta postupka stečaja, neostvarivanje načela postavljenih tih Zakonom „i u krajnjem uticati na ugrožavanje javnog interesa, koje može upućivati na korupciju“. ASK je upozorio da su sada široko postavljena diskreciona ovlašćenja prilikom izbora stečajnih upravnika, da su u praksi pojedini stečajni upravnici imenovani u mnogo više postupaka u odnosu na svoje kolege, te da to narušava transparentnost samog postupka i može voditi ugrožavanju javnog interesa i samog postupka „ako se uzmu u obzir naknade i nagrade koje stečajnom upravniku po svakom postupku pripadaju“.

Dobra zarada od stečaja

Minimalna naknada koju upravnik dobije za angažovanje u stečaju je 400 eura, a naknadu u iznosu od 28.000 eura dobija, prema važećem cjenovniku, svaki upravnik koji uspije da proda imovinu vrjedniju od million eura.

Oni upravnici koji godinama vode stečajeve sa najvrednijom imovinom, a kojima se ne nazire kraj, akontativno godinama imaju mjesečnu zaradu i do 1.250 eura (slučaj KAP-a, na primjer, gdje stečaj traje od jula 2013), tako da će njihova nagrada na kraju stečaja biti višestruko veća.