Stanje željezničke infrastrukture i voznih sredstava (lokomotive, vagoni, vozovi) je takvo da je potrebno znatno intenzivnije ulaganje kako bi se pruge dovele u projektovano stanje (za brzine 80-100 km/h), a vozna sredstva modernizovala vozovima nove generacije.
To je za “Vijesti” kazala državna sekretarka u Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) Dijana Perković.
“Ovakva situacija nije nova i bez obzira na kratko vrijeme rada ove Vlade, naš zadatak je bio da preduzmemo urgentne mjere za rješavanje problema koji su godinama već u najvećoj mjeri kočnica razvoja čitavog sistema. Svjesni smo da dosadašnja ulaganja (više od 180 miliona eura za period od 15 godina) nijesu mala, međutim godišnja investiciona ulaganja (u infrastrukturu u posljednje četiri godine od devet miliona eura godišnje u prosjeku) su nedovoljna da se generalni remonti i obnova voznih sredstava završe u relativno kratkom periodu od pet do sedam godina”, istakla je Perković koja u MKI pokriva oblast željezničkog saobraćaja.
Problemi
Ona je naglasila da su ključni problemi ili izazovi s kojima se suočava željeznički sistem u Crnoj Gori - značajan odliv novca koji se usmjerava na opravke i remont zastarelog voznog parka, specifičnost same pruge i neophodnost nastavka modernizacije infrastrukture, specifičan problem u funkcionisanju željezničkih preduzeća predstavljaju i međusobna potraživanja (potrošnja električne energije) i servisiranje obaveza između željezničkih kompanija, koja se ne izvršavaju u skladu s dogovorenim i propisanim rokovima i dobrom poslovnom praksom, kao i poreska disciplina u smislu dugovanja prema Upravi prihoda i carina.
“Vjerujem da su svi svjesni činjenice da je riječ o preduzećima u kojima su godinama nagomilavani problemi i bilo bi neozbiljno očekivati brza rješenja za sva četiri preduzeća. U mandatu aktuelne Vlade u prethodnih godinu dana u MKI se intenzivno radilo na iznalaženju modela podrške i izlaska iz trenutne situacije. Uspjeli smo da pokrenemo određene inicijative i realizujemo niz aktivnosti, kako bismo preduzećima omogućili adekvatnu podršku u sanaciji stanja o pokretanju planova modernizacije i rekonstrukcije”, navela je Perković.
S ciljem boljeg sagledavanja stanja i racionalizacije čitavog procesa, kako je kazala Perković, predložili su angažovanje konsultanta kroz već postojeće mehanizme podrške koju Crna Gora ima od delegacije EU u Crnoj Gori i već sada imaju u nacrtu sveobuhvatnu analizu svih preduzeća, koja bi trebala da da inpute za dalje djelovanje u pravcu saniranja stanja ovih kompanija.
“Smatramo da je ovakva analiza bila neophodna, kako bi sagledavanjem situacije mogli da predložimo adekvatna rješenja za ona urgentna pitanja koja opterećuju željeznički sistem generalno. Podsjećamo da smo nakon intenzivnih razgovora i konsultacija s ovim preduzećima inicirali na Vladi dodjelu dodatnog novca za ovaj važan sektor. U skladu s inicijativom MKI krajem 2022. godine Vlada je odobrila dodatni novac za tekuće održavanje javne željezničke infrastrukture od 3,9 miliona eura. Na predlog MKI budžet za tekuće održavanje željezničke infrastrukture je znatno povećan u 2023. godini, s prvobitno predviđenih 6,5 na 10 miliona eura, čime su stvoreni uslovi da ovaj segment željeznice može da vrši tekuće održavanje i da se smanji veći broj laganih vožnji koje produžavaju vrijeme putovanja. Dakle, iz tekućeg budžeta za kratko vrijeme uvećan je iznos za 7,4 miliona”. kazala je Perković.
Krediti
U oblasti prevoza putnika, subvencija države u ovoj godini je povećana za 300.000 eura, od čega najveći dio ide za održavanje vozova pri čemu, navodi Perković, ova firma već dvije godine ne posluje s gubicima i realizuje obavezu javnog prevoza putnika.
Perković navodi da je potpisan višenamjenski kredit sa Svjetskom bankom, koji sadrži i dio koji se odnosi na nabavku nove opreme za pet putnih prelaza na barskoj pruzi, vrijednosti milion eura, kako i kredit između Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽPCG) za finansiranje nabavke mehanizacije za održavanje pruga (građevinsko i elektrotehničko) i nove opreme za pomoćni voz koji se koristi za otklanjanje posljedica nezgoda i nesreća, u iznosu do 11 miliona eura.
“Uskoro očekujemo potpisivanje aranžmana sa WBIF i EIB bankom, vrijednosti 80 miliona eura, iz koga će se finansirati radovi na sanaciji 20 kilometara barske pruge, sanaciji 13 mostova, osam tunela i opremanju i modernizaciji svih depoa i radionica za održavanje vozova. Na ovaj način obezbijediće se nastavak radova na dijelu pruge od stanice Trebešica prema Baru, koji nije remontovan i gdje su najmanje brzine vozova”, navela je Perković.
Ona je ukazala i da sa EU institucijama rade na koncipiranju zahtjeva/projekata prema raspoloživim EU fondovima, za obezbjeđivanjem većeg investicionog paketa (150 miliona eura).
“Svjesni smo potreba koje željeznički sistem ima, kao i kompleksnosti samih projekata, ali i visine investicija koje su neophodne pa vjerujemo da ćemo uz saradnju sa EU partnerima ovaj segment uspješno realizovati i na taj način obezbijediti novi investicioni paket za dalji razvoj željezničkog sistema”, zaključila je Perković.
Zeleno svjetlo AZK za garancije ŽPCG-u i Montekargu
Perković je kao najznačajniju podršku željezničkim preduzećima izdvojila pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) za namjenu izdavanja državnih garancija za kredite Željezničkog prevoza (ŽPCG) i Montekarga u ukupnom iznosu od pet miliona eura.
“Po mišljenju Agencije garancije ne predstavljaju državnu pomoć, pa Vlada može da bude žirant ovim preduzecima. ZPCG planira da pozajmi dva miliona eura od Evropskog društva za finansiranje nabavki željezničkog materijala (EUROFIME) za potrebe urgentnog generalnog remonta voznih sredstava koja se koriste za željeznički putnički saobraćaj, dok Montekargo namjerava da tri miliona eura uloži u investicionu opravku lokomotiva i vagona, te nabavku određenog broja i serije teretnih vagona. U narednom periodu nas očekuje rebalans budžeta i usklađivanje tehničkih detalja s Ministarstvom finansija”, kazala je Perković.
Uskoro potpisivanje aranžmana sa WBIF i EIB bankom od 80 miliona eura, iz koga će se finansirati radovi na sanaciji 20 kilometara barske pruge, sanaciji 13 mostova, osam tunela i opremanju i modernizaciji svih depoa i radionica za održavanje vozova
Ona je dodala da je MKI nakon 10 godina započelo sa pripremom aplikacije za kupovinu novih vozova i u saradnji sa EBRD i AZZK se nadaju da će tu fazu uspješno privesti kraju.
Zakonom o budžetu za ovu godinu predviđeno je izdavanje državnih garancija za kreditni aranžman između ŽPCG i EBRD za potrebe finansiranja nabavke novih vozova.
Godišnja investiciona ulaganja (u infrastrukturu u posljednje četiri godine od devet miliona eura godišnje u prosjeku) su nedovoljna da se generalni remonti i obnova voznih sredstava završe u relativno kratkom periodu od pet do sedam godina, istakla je Perković
Perković je dodala i da je ministarstvo pripremilo Program privremene, hitne podrške transportnom sektoru u kontekstu trenutne globalne krize izazvane ratom u Ukrajini.
“Cilj je bio da kreiramo program koji treba da pomogne kod problema nedostatka likvidnosti s kojima se suočavaju transportna preduzeća koja su direktno ili indirektno pogođena ozbiljnim poremećajem privrede izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu i sankcijama koje je uvela EU i međunaroda zajednica, ali i Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU, kao i ekonomske kontramjere koje je do sada preduzela Rusija. Prilikom izrade programa imali smo na umu i preduzeća iz sektora željezničkog saobraćaja i očekujem da u daljim fazama realizacije programa i oni budu finansijski podržani, čime bi država još jedanput pokazala svoju odlučnost da radi na unapređenju željezničkog sistema”, kazala je Perković.
Bonus video:
