Konzorcijum koji čini podgorička kompanija Novi Volvoks i italijanski Leitner zainteresovan je za dalji nastavak gradnje žičare do Cetinja sa međustanicom na Ivanovim koritima.
“S obzirom da se radi o prilično zahtjevnoj investiciji, angažovali bismo najbolje stručnjake iz Leitnera, kako bi izvršili detaljnu analizu ovog projekta i predložili određene modalitete saradnje. Nakon toga, bili bismo u prilici da razgovaramo sa predstavnicima nadležnih institucija o mogućnostima realizacije ovog dijela projekta”, kazao je zvanično “Vijestima” izvršni direktor firme Žičara Kotor - Lovćen Predrag Poček.
Ovaj konzorcijum je 14. avgusta otvorio za komercijalnu upotrebu žičaru od lokaliteta “Dub” u Kotoru do lokaliteta “Kuk” na planini Lovćen i dobio je koncesiju od države na period od 30 godina za ovu dionicu.
Iz Vlade na temu nastavka ovog projekta ćute od sredine avgusta, dok su iz Prijestonice Cetinje kazali “Vijestima” da su spremni da daju apsolutnu podršku za nastavak projekta koji je u nadležnosti Vlade.
Tri dionice u dužini od 15 kilometara
Prema Vladinom koncesionom aktu, za realizaciju projekta Žičara “Kotor - Cetinje” iz 2015. godine trasa žičare je podijeljena u tri dijela sa četiri određene lokacije terminala - Dub, Kuk (međustanica), Ivanova korita (međustanica) i Cetinje, ukupne dužine od oko 15 kilometara.
Izgradnja narednih faza žičare, što bi podrzumijevalo da žičara dođe do završne stanice na Cetinju, je od najvećeg ekonomskog značaja za Cetinje, jer bi pored cijelog niza turističkih benefita, donijela i nova radna mjesta i brojne druge ekonomske benefite, saopštio je Brnović
“Dionica Dub - Kuk 4.130 m dužine, Dionica Kuk - Ivanova korita 3.517 m dužine i Dionica Ivanova korita - Cetinje 7.454 m dužine”, piše u ovom dokumentu.
Lokacija za koncesiju određena je Prostornim planom posebne namjene (PPPN) za Nacionalni park “Lovćen”.
“Vijesti” od Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT) od 17. avgusta nijesu dobile odgovore na pitanje u vezi sa nastavkom ovog projekta. Resor ministra Gorana Đurovića pitali smo kada će početi gradnja dionice Kuk - Ivanova korita i dionice Ivanova korita - Cetinje, odnosno, kada je realno da se raspiše tender za ove dvije dionice, da li su Vlada i MERT do sada preduzeli neke aktivnosti i koje u vezi sa izgradnjom druge dvije dionice Kuk - Ivanova korita i Ivanova Korita - Cetinje, da li je koncesionar koji je izgradio prvu dionicu zainteresovan za dalji nastavak projekta i ako jeste pod kojim uslovima. Pitanja bez odgovora su koliki prihod MERT očekuje u ovoj godini od otvaranja žičare i koliko je novca državu koštala izgradnja dionice Dub - Kuk i za šta je sve izdvojen novac.
Uzimajući u obzir početak rada Žičare za komercijalnu upotrebu i ograničenost na individualne posjete, jer se organizovane posjete za goste sa kruzera i agencijske aranžmane očekuju sljedeće poslovne godine, još uvijek ne možemo projektovati prihod u ovoj godini, rekao je Poček
Prema ugovorenim obavezama država se obavezala da za potrebe izgradnje žičare izgradi pristupni put na stanici Kuk, parking na stanici Dub, izgradi energetska postrojenja na stanici Kuk i ekspropriše zemljište koje je neophodno za stubna mjesta.
Šef Kancelarije za normativno pravne poslove i javne nabavke u prijestonici Cetinje Marko Brnović rekao je da je izgradnja naredne dvije dionice žičare (Kuk - Ivanova korita i Ivanova korita - Cetinje) još u fazi priprema i razgovora.
“Cijeli projekat je, kao što je to slučaj i sa već izgrađenom prvom fazom, u nadležnosti Vlade Crne Gore. Prijestonica vodi razgovore sa koncesionarom prve faze i resornim ministarstvom o mogućnosti izgradnje narednih faza, kao i opcijama za izgradnju, potrebnim budućim koracima, načinima finansiranja i apsolutno je spremna dati punu podršku daljem razvoju ovog projekta”, istakao je Brnović.
On je naglasio da je izgradnja narednih faza žičare, što bi podrzumijevalo da žičara dođe do završne stanice na Cetinju, od najvećeg ekonomskog značaja za Cetinje jer bi pored cijelog niza turističkih benefita, donijela i nova radna mjesta i brojne druge ekonomske benefite.
“Prijestonica će, uvažavajući ogromne potencijale ovog projekta, posvećeno raditi na stvaranju uslova za konačnu realizaciju projekta i time stvaranje uslova za punu valorizaciju svih kulturnih i turističkih potencijala Cetinja”, kazao je Brnović.
Poček je naveo da još ne mogu projektovati prihod od žičare u ovoj godini.
“Uzimajući u obzir početak rada Žičare za komercijalnu upotrebu i ograničenost na individualne posjete, jer se organizovane posjete za goste sa kruzera i agencijske aranžmane očekuju sljedeće poslovne godine, još uvijek ne možemo projektovati prihod u ovoj godini. Značajniji prihod se može očekivati u sljedećoj sezoni, kada u funkciji budu i dodatni planirani sadržaji, kao što su, između ostalog, bob staza i amfiteatar. Naravno, podrazumjeva se, da će Žičara Kotor - Lovćen sve obaveze koje proističu iz Ugovora o koncesiji uredno izmirivati, kako u ovoj tako i u svim godinama dok traje koncesioni period”.
Šta je pokazala studija izvodljivosti
U jednoj od ranijih vladinih informacija o realizaciji projekta žičare Kotor - Lovćen u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, urađena je revizija studije izvodljivosti.
Konsultantska kompanija DBA Group, koja je uradila reviziju (update) Studije izvodljivosti, ukazala je na brojne benefite koji proizilaze realizacijom ovog projekta. Tim prije jer projekat predstavlja šansu za kreiranje potpuno nove, komplementarne turističke ponude u Crnoj Gori. Kao važni benefiti definisani su kreiranje nove turističke ponude, povećanje atraktivnosti Crne Gore stranim turistima, povećanje prosječne potrošnje stranih turista, unapređenje pristupa turistima turističkih lokacija Lovćen i Cetinje, povećanje atraktivnosti turističkih ekskurzija iz susjednih destinacija kao što je Dubrovnik i drugo.
“Uzimajući u obzir činjenicu da je u 2012. godini cirka 1.5 miliona turista posjetilo Crnu Goru, Dubrovnik skoro dva miliona turista, a od kojih je skoro 250.000 posjetilo Kotor, dok je pored navedenog u Kotor uplovilo 343 kruzera sa preko 250.000 posjetilaca, ovaj projekat predstavlja izuzetnu šansu za dalji razvoj turizma u Crnoj Gori. Takođe, potrebno je naglasiti da je u crnogorskoj metropoli turizma - Budvi, u 2012. godini boravilo cirka 700.000 turista koji su ostvarili više od četiri miliona noćenja. Na osnovu gore navedenih podataka urađena je analiza posjećenosti Žičare i tri scenarija shodno procjeni prometa putnika i veličine prihoda. U prvom slučaju, za koji se smatra da je najlošiji mogući scenario, procijenjuje se da će ovaj projekat privući oko 122.000 putnika, odnosno svega 17% putnika sa kruzera i 5% turista iz primorskog dijela (Budva, Tivat, Kotor). Nadalje, prikazan je i realni scenario po kome se očekuje da već u prvoj godini žičaru koristi 170.000 posjetilaca - odnosno 33% putnika sa kruzera iz Kotora, 5% posjetilaca koji su u Budvi i 15% posjetilaca koji obiđu Cetinje”, piše u dokumentu.
Dalje se dodaje da je predstavljen i optimistični scenario koji podrazumijeva da će žičara privući 220.000 posjetilaca već u prvoj godini - odnosno 33% posjetilaca sa kruzera, 10% posjetilaca iz Budve, 5% posjetilaca iz Dubrovnika i 15% posjetilaca iz Cetinja.
“Prema dostupnim podacima, projekat Žičare Kotor - Lovćen - Cetinje zajedno sa drugim sličnim projektima će izazvati veću potrošnju stranih turista u Crnoj Gori. Prisustvo više turističkih atrakcija u NP Lovćen i Cetinju ima potencijal da podstakne turiste, koji posjećuju ove lokacije, da izdvoje više novca za ekskurziju/ostanak u Crnoj Gori, i ostanu duže nego ranijih godina. Takođe, shodno procjenama Svjetskog saveza za turizam i putovanja pretpostavlja se da će se prosječan dnevni izdatak putnika sa kruzera povećati za 40%, tj. sa 93 eura po danu na 130 eura po danu, ukoliko bude koristio Žičaru. Ovo povećanje u potrošnji turista rezultiralo bi većim prihodima na Cetinju i Nacionalnom parku Lovćen. Tako bi Prijestonica Cetinje mogla povećati između 0,8 i 1,5 miliona eura dodatne potrošnje od stranih turista u 2015. godini, koji će biti isključivo “posljedica” rada Žičare”, navodi se u dokumentu.
Kako se zaključuje na osnovu ovih podataka može se konstatovati da bi u periodu eksploatacije Žičare, od 2015. do 2044. godine, u neto sadašnjoj vrijednosti, potencijalna dodatna potrošnja posjetilaca u Cetinju bila između 23 i 42 miliona eura.
Spremaju posebni cjenovni paket za studente i đake
Poček je kazao da kontinuirano rade na razvijanju posebnih aranžmana za lokalno stanovništvo, što se ogleda u već podijeljenim besplatnim kartama za Opštine Kotor i Cetinje, raznim donacijama i finansiranju kulturnih i zabavnih događaja.
“Spremamo i poseban paket aranžman za studente i đake o čemu će javnost takođe biti obaviještena”, kazao je Poček.
Konzorcijum, kako je ranije rečeno “Vijestima” je biznis planom projektovao da će efekti po državni budžet u periodu od 30 godina biti oko 79,6 miliona eura.
“Od projektovanih 79,6 miliona eura, 15,2 miliona se odnosi na koncesionu naknadu, porez na dobit 7,7 miliona, PDV neto efekat je projektovan na 33,3 miliona i 23,4 miliona su porezi i doprinosi na plate”, saopšteno je ranije iz konzorcijuma.
Koncesionim ugovorom je definisano minimalno ulaganje 24 miliona, a koncesiona naknada 15 odsto od neto profita.
“Planirano je da cijene karata budu u rasponu od 10 do 18 eura. Najjeftiniju kartu od 10 eura plaćali bi studenti, za domaće stanovništvo ona će biti 14 eura, a za turiste 18 eura”, saopšteno je ranije iz konzorcijuma.
Bonus video:
