Zahvaljujući agresiji Rusije na Ukrajinu i sa time povezanim promijenjenim geopolitičkim okolnostima, Zapadni Balkan je dobio izvanrednu šansu da značajno poboljša svoju poziciju u globalnim transportnim tokovima i to se mora iskoristiti brzim ali i pametnim ulaganjima u pomorsku, i željeznilku infrastrukturu u regionu, ali i usvajanjem u zemljama regiona.
Čulo se to pored ostaloga, danas na okruglom stolu kojeg je u Tivtu povodom Međunarodnog dana pomorstva i 50. godišnjice usvajanja Međunarodne konvencije o spriječavanju zagađenja mora sa brodova MARPOL, priredila Transportna zajednica Evropske komisije u saradnji sa Ministarstvom kapitalnih investiciuja Crne Gore.
Na skupu je učešća uzelo nekoliko destina predstavnika Transportne zajednice, Direktorata za trasport (DG MOVE) Evropske komisije, Međunarodne pomorske organizacije IMO, Evropske asocijacije morskih luka, Svjetske banke, Evropsker banke za obnovu i razvoj, predstavnika pomorskih administracija zemaljaa regiona i Gruzije, pomorske privrede i Pomorskog fakulteta u Kotoru. U fokusu skupa bile su integralne pomorske politike i upravljanje u sektoru pomorskog transporta sa naglaskom na njegov održivi razvoj, te digitalizacija i primjena politika za zaštitu životne sredine u lukama.
„Evropa se danas nalazi na svojevrsnom raskršću koje je intenzivirao početak ruske agresije na Ukrajinu prošle godine. Ratne i promijenjene geopolitičke okolnosti učinile su da su mnogi robno-trgovački putevi sa Dalekog Istoka i Centralne Azije prema Evropi sada usmjereni na region Zapadnog Balkana, a to je prepoznala i EU kroz kreiranje novog zaopadnobalkanskog transportnog koridora. To otvara niz novih razbojnih mogućnosti za ovaj region u kojem dijelimo zajedničke vrijednosti, ali da bi se one na pravi način iskoristile, kao i iskazana spremnost EU da do 2030. primi u svoj sastav nove članice, moramo djelovati u četiri pravca: srediti naše željeznice jer su one okosnica kopnenih transportnih tokova, posebno na koridorima 10, 8 i 5C; srediti naše luke i poboljšati njihovu konekciju sa željezničkom infrastrukturom kako bi naprimjer Drač, Bar i ostale luke regiona na sebe preuzele dio robnih tokova koji idu za centralnu i zapadnu Evropu sa Dalekog Istoka i Centralne Azije; srediti naše granične prelaze i procedure na njima da se roba ne zadržava satima ili danima kao što je to sada nerijetko slučaj; te srediti legislativu u državama regiona da ona bude u skladu sa EU standardima i transportnim zakonima EU.“- kazao je Matej Zakonjšek, direktor Stalnog sekretarijata Transportne zajednice EK. On je naglasio da su u tom pravcu „narednih četiori –pet mjesdeci ključni jer je puno toga na kocki“ da bude prihvaćeno od strane ukovodstva EU za uvršćavanje u nove evrospke planove razvoja.
„Morao biti svjesni da je jedna četvrtina Akija (pravne tekovine EU) zapravio transportno zakonodavstvo, kao i da pomorski trasnport ima presudnu ulogu u funkcionisanju globalne ekonomije.“- podvukao je on čestitajući Međunarodni dan pomorstva svim ljudima u toj grani privrede „jer oni svi predano rade da životi svih nas ostalih stanovnika planete budu bolji i lakši“.
Na izazove koji stoje pred pomorskom industrijom u smislu povećanja njene efikasnosti ali i ambiciuoozbno postavljenih ciljeva smanjenja emisije gasova koji prouzrokuju efekat staklene bašte, odnosno potpune dekarbonizacije pomorskog transporta koji je EU predvidjela za 2050.godinu, govorila je direktorica DG MOVE-a Fotini Joanidu, ističuči da će EU uskoro donijeti i nove propise za istrage pomorskih nesreća, rad flag i port state inspektora prilikom kontrola brodova, kao i za dalju dekarbonizaciju pomorskog transporta.
„Brodarstvo mora prihvatiti digitalizaciju i dekarbonizaciju kao isntrumente za dalji održivi razvoj i funkcionisanje svjetske pomorske privrede koja je odgovorna za transport preko 80 odsto svih roba kojima se trguje na planeti. Pomorski transpor najjeftiniji je, najefikasniji i najmasovniji vid transpora i on svima daje sigurnost čak i u kriznim vremenima.“- istakao je predsjednik istočnoevropske sekcije Međunatriodne pomorske organizacije Ivajlo Valev koji je predstavio i niz konkretnih programa koje IMO svojim članicama nudi kao promoć u donošenju adekvatne nacionalne legilsative, poboljšanju administrativnih kapaciteta i u konkretnim programima zaštite životne sredine u brodarstvu i pomorskoj industriji jer je svih 175 država –članica IMO konsenzusom prihvatilo strategiju mjera za smanjenje negativnih efekata pomorske privrede na klimatske primjene u svijetu. Valev je posebno naglasio značaj MARPOL konvencije koja se kontinuirano unapređuje i donosi sve strožije standarde zaštite morskog ambijenta, te stim u vezi priodukuje i konstanatn napredak u brodogradnji i eksploataciji brodova.
„Zahvaljujuči MARPOL-u u posljendih 50 godina postigli smo da se veliki slučajevi izlivanja nafte u more smanje za čak 90 odsto. Sada je u fokusu spriječavanje zagađenja vazduha emisijama izduvnih gasova sa brodova i na tome svi predano radimo.“- istakao je Valev. Direktorica Djirektiorata za pomorku privredu i spriječavanje zagađenja mora u MKI Maja Mijušković istakla je da Crna Gora ima Strategiju razvoja pomorske privrede i plan za implementaciju njenih kratkoročnih i dugoročnih mjera usklađenih sa zahtjevima i standardima IMO, ali da glavni problem državi predstvaljaju slabi administrativni kapaciteti koje ima naša pomorska uprava.
„Ako vam kažem da je godišnji budžet Direktorata kojem sam na čelu 1,5 miliona eura i da trečina tog nmovca ide na plate, jasno vam je koliko su ograničene mogućnosti Crne Gore da prati i brzo primjenjuje vrlo dinamičnu promjenu međunarodnih i EU standarda u oblasti pomorstva. Lično smatram da bi Crna Gora trebala da ima posebno Ministarstvo pomorstva na što neki već duše vrijeme upozoravaju i to graže, jer iako smo mala država sa ograničenim administrativnim kapacitetima, mi u ovoj oblasti imamo iste obaveze kao i velike pomorske zemlje.“- kazala je Mijušković dodajući daje u saradnji sa Evropskom agencijom za pomorsku sigurnost EMSA u izradi novi Zakon o spriječavanju zagađenja mora sa plovnih objekata, kao i da Crna Gora mora naći pravi balans između potrebe za razvija svoju ekonomiju i potrebe da štiti životnu sredinu i kulturno nasljeđe.
„Naći tak balans nije uvijek lako. To se vidi i na primjeru luke Kotor gdje imamo i do 500 dolazaka kruzera godišnje. To je sa jedne strane, dobro za našu ekonomiju i turizam, ali sa druge strane, moramo pokušati da nađemo granicu i vidimo što je dosta ili čak previše za nas, da bi se zaštitio ambijent“- podvukla je Mijušković.
Bonus video:
