Pokretanje proizvodnje u nekadašnjim pogonima Čeličani i Kovačnici nikšićke Željezare neće više biti pod okriljem državne Elektroprivrede (EPCG) koja gazduje ovom fabrikom posljednjih osam mjeseci. Za taj posao će se tražiti partner na javnom pozivu. Razlog su stroga pravila u vezi sa dodjelom državne pomoći.
Ovo je jedan od zaključaka sa jučerašnje sjednice Odbora direktora državne energetske kompanije EPCG, saznaju “Vijesti”.
Istovremeno reporteru “Vijesti” koji je obišao Željezaru prekjuče saopšteno je da su svi radnici radno angažovani na raznim poslovima.
Kada je sredinom februara osnovana EPCG Željezara, nakon što je EPCG imovinu bivše fabrike kupila od turske Tosjali grupe - Tosčelik za 20 miliona eura, u osnivački kapital uvršten je iznos novca od 2,15 miliona eura, a od tada je nova firma prihodovala oko milion eura od prodaje starog željeza i drugih prihoda. Rashodi na zarade blizu 400 radnika su oko milion i eura. U postupku traženja partnera za pokretanje proizvodnje biće izgubljeno dodatno vrijeme. Prema biznis planu Željezare pokretanje proizvodnje je bilo planirano za septembar ove godine.
“Na sjednici je razmatrana dokumentacija Agencije za zaštitu konkurencije (AZK), koja je donijela rješenje po kome se ne može dati 6,5 miliona za pokretnaje proizvodnje u Čeličani dok se ne utvrdi da li je kupovina Željezare za 20 miliona bila u skadu sa Zakonom o dodjeli državne pomoći. Odbor direktora je odlučio da napravi diskontinuitet od onoga što je radio bivši vlasnik Željezare Tosčelik, a to je proizvodnja u pogonima fabrike uz državne subvencije. Dakle nema nikakve pomoći od strane države, odnosno, EPCG kao vlasnika”, ispričao je izvor “Vijesti” iz državne energetske kompanije.
Sljedeći potez koji će praviti Odbor EPCG, kako navodi izvor “Vijesti”, je da se traži privatni partner koji će pokrenuti proizvodnju u Kovačnici i Čeličani.
“Partner može biti iz inostranstva - privatnik ili neka državna kompanija”, kazao je izvor “Vijesti”, dodajući da je Odbor saglasan sa stavom AZK, ali da je Agencija trebalo da bude malo brža u svojim odlukama.
Od kada je prije osam mjeseci Elektroprivreda preuzela imovinu bivše Željezare uposleno je 380 radnika, pokrenuta je proizvodnja u pogonima konstrukcije i PVC bravarije, izgrađena je prva solarna elektrana na krovu koja čeka puštanje u rad, proradio je restoran, nekoliko hala je izdato u zakup, ali za pokretanje nekadašnje osnovne djelatnosti proizvodnje čelika potrebano je 6,5 miliona eura i integrisana dozvola.
Svi radnici angažovani i zarađuju platu
“Vijesti” su prekjuče obišle fabriku sa menadžmentom i tada je saopšteno da su svi radnici sada angažovani i da zarađuju platu. Još uvijek se sređuje fabrički krug, a radnici su pokazali fotografije kako je nekad bilo, rastinje, korov i trenutnu situaciju na terenu.
Na zgradi koja će, kada se završi rekonstrukcija, biti upravna zgrada kompanije Solari, zaposleni postavljaju pvc stolariju, koju su sami napravili. U tri radionice, mehaničkoj, elektro i konstruktivnoj angažovano je oko 70 radnika. Objašnjavaju da rade na izradi konstrukcija za postavljanje solarnih panela na zemlji. Pokazuju prostor gdje će biti urađena solarna elektrana na zemlji, ali i 65 tona kutija materijala koje režu i farbaju, a uradili su, kažu, i šablon za konstrukcije.
Na krovu postavljaju panele, a tu je i nekoliko zakupaca. Očekuju da ih uskoro bude više, ali nadaju se i da će početi sa preradom čelika - sami ili uz pomoć partnera. Uostalom, kako rekoše, Željezara je nekako nezamisliva bez čelika, a oni i dalje vjeruju da pored nove, mogu da se vrate i osnovnoj djelatnosti.
Započeti postupci kod dviju agencija
Predsjednik Odbora direktora Željezare Maksim Vučinić za “Vijesti” je kazao da su Agenciji za zaštitu životne sredine poslali dio dokumentacije za dobijanje integrisane dozvole.
“Radni timovi u Željezari su pripremili kompletnu dokumentaciju u skladu sa važećim procedurama i Zakonom o industrijskim emisijama, i dio dokumentacije je poslat na uvid i odobrenje Agenciji za zaštitu životne sredine. Na tu dokumentaciju je neophodno dobiti saglasnost Agencije, kako bi se pristupilo daljoj proceduri i podnošenju ostatka dokumentacije”, kazao je Vučinić.
Na pitanje gdje je izlaz iz situacije u vezi pitanja državne pomoći koje je otvoreno kod AZK, Vučinić je istakao da je ključna regulativa na koju se Crna Gora obavezala kroz proces evropskih integracija i da se Vlada i sve relevantne institucije moraju uključiti u rješavanje problema.
“Ako bi Željezara nastavila da se bavi djelatnostima kojima se bavio Tosčelik tokom deset godina poslovanja u Crnoj Gori, imali bismo ekonomski kontinuitet djelatnosti koje se tiču primarne prerade čelika. I u tome, izuzimajući rizik zbog neizvjesnosti koju diktira situacija na tržištu, ništa ne bi bilo sporno sa stanovišta AZK, da Tosčelik upravo sve vrijeme poslovanja nije primao nezakonitu državnu pomoć kroz razne subvencije. Pa smo tako imali da je Tosčelik kao privatna turska kompanija uživala cijene električne energije znatno ispod tržšnih za date ugovore, kao i niz kontroverznih transakcija preko domaćih i turskih banaka. Rješavanje pitanja državne pomoći iziskuje uključenost državnih institucija, stoga očekujemo da se u narednom periodu preduzmu potrebni koraci i da se Vlada kao kolektivni organ i sve relevantne institucije usaglase oko najboljeg rješenja”, istakao je Vučinić.
Papirologija koči solarnu elektranu
“Vijesti” su pitale Vučinića šta je konkretno sporno zbog čega ne može da se priključi izgrađena solarna elektrana na krovu fabrike na elektromrežu da bi počeli sa proizvodnjom struje.
“Potrebno je naglasiti da Željezara sprovodi sve neophodne postupke u cilju definisanja uslova priključenja sa jednim od operatora sistema, nakon čega slijedi definisanje/potpisivanje ugovora o priključenju i korišćenju sistema. Dodatno, kod Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti trenutno smo u fazi utvrđivanja statusa, kao operatora zatvorenog distributivnog sistema. Uz sve to Željezara je obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama što u velikoj mjeri utiče na vremenske rokove realizovanja previđenih procedura i postupaka”, objasnio je Vučinić.
On je kazao da je u Željezari trenutno zaposleno po osnovu ugovora o radu 289 radnika, dok je na osnovu ugovora o djelu angažovano još oko sto radnika po raznim osnovama.
“Kada je u pitanju podatak o mjesečnom trošku za bruto zarade, konkretno za mjesec septembar, obračun još uvijek nije finalizovan, stoga dostavljamo preliminarni podatak koji iznosi oko 380.000 eura. S obzirom na to da je u toku postavljanje druge solarne elektrane na zemlji, najveći dio radnika je angažovan na zgradi pratećih konstrukcija i potkonstrukcija, kao i na sanaciji krovova za potrebe budućih krovnih solarnih elektrana”, rekao je Vučinić.
On je kazao da su nastavljeni radovi na uređenju fabričkog kruga, kao i na finalizaciji remonta ključnih postrojenja Čeličane, Kovačnice, Energane, Saobraćaja i drugih pogona.
“Pored toga u Željezari je započeta realizacija novog programa - proizvodnja PVC stolarije, gdje se redovno sprovede već preuzete aktivnosti”, naveo je Vučinić.
AZK bi mogla odlučiti o državnoj pomoći za dva-tri mjeseca
AZK je prošlog mjeseca donijela rješenje kojim je pokrenula ispitni postupak utvrđivanja usklađenosti potencijalne državne pomoći date Željezari i tim rješenjem, kako je u AZK-u rečeno “Vijestima”, zabranjena je svaka dalja dodjela državne pomoći do donošenja konačnog rješenja.
“Predmet ispitnog postupka je utvrditi da li postoji ekonomski kontinuitet između Tosčelika i EPCG Željezare, odnosno da li će EPCG Željezara, osim proizvodnje solarne energije, kako nam je prvobitno predstavljeno, pokrenuti ili nastaviti proizvodnju i u sektoru čelika. Ovo je prethodno pitanje i preduslov da bi AZK mogla dalje da vodi postupak u smjeru da li je sama kupovina imovine od turskog Tosčelika za 20 miliona bila u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći, a zatim da uzme u razmatranje plan EPCG-a da u Željezaru investira dodatnih 6,5 miliona eura”, kazao je predsjednik Savjeta AZK Dragan Damjanović “Vijestima”.
On je rekao da su se mjesecima bavili pitanjem Željezare i sve vrijeme, u predispitnom postupku, posvećeno prikupljali relevantnu dokumentaciju.
“Tek nakon što smo došli do realne sumnje da je dodijeljena nezakonita -neprijavljena državna pomoć, pokrenuli smo ispitni postupak kako bismo ispitali sve podatke i informacije po službenoj dužnosti. Postupak je sljedeći: EPCG ima rok od 15 dana, od dana prijema rješenja o pokretanju ispitnog postupka, da se izjasni o činjenicama i informacijama koje ukazuju na nezakonitost potencijalne državne pomoći i dostavi sve potrebne podatke za ispitivanje usklađenosti sa Zakonom o kontroli državne pomoći. AZK će u naredna dva mjeseca riješiti prethodna pitanja, koja se odnose na ekonomski diskontinuitet. Međutim, ako se dokaže da, ipak postoji, ekonomski kontinuitet i mišljenje Agencije bude negativno, jer se utvrdi da kupovina imovine nije usklađena sa Zakonom o kontroli državne pomoći, prestaju sva dalja ulaganja EPCG-a u Željezaru”, kazali su u AZK-u.
Damjanović je naveo da je činjenica da su na ranijim sastancima sa predstavnicima ministarstava, EPCG, zaposlenima u bivšoj Željezari, uvijek dobijali uvjeravanja da će se proizvoditi samo solarna energija i da nema govora o proizvodnji čelika.
Rok za izdavanje integrisane dozvole 150 dana
“Vijesti” su 26. septembra dobile odgovor od Agencije za zaštitu životne sredine na pitanja u vezi sa integrisanom dozvolom za Željezaru.
“Do današnjeg dana Agenciji se niko nije obraćao sa zahtjevom za izdavanje integrisane dozvole za Željezaru. Zahtjev može da podnese isključivo operater. Da je zahtjev zaista podnesen Agencija bi provjeravala da li je isti kompletan i da li ima nedostataka. U slučaju da ima nedostataka, zahtjev se vraća na dalju dopunu, i tek kada nam se dostavi uredan zahtjev, Agencija ima zakonski rok od ukupno 150 dana za eventualno izdavanje rješenja”, navelo su u Agenciji.
Bonus video:
