Radnici "Maestrala" traže odštetu na sudu: Nove tužbe jer nijesu dijelili bakšiš

Bivši radnik koji je dobio obeštećenje prvostepenom presudom dobio 44 hiljade eura. Ova potraživanja zbog početka primjene dijela Zakona o radu zastarijevaju početkom Nove godine

39244 pregleda 137 reakcija 28 komentar(a)
Tokom godina gosti ostavljali milionske iznose neoporezovanog bakšiša, Foto: Veselin Belojević
Tokom godina gosti ostavljali milionske iznose neoporezovanog bakšiša, Foto: Veselin Belojević

Grupa od oko trideset radnika kazina “Maestral” iz Pržna angažovala je advokate kako bi podnijeli tužbu protiv ovog kazina zbog toga što ih je uprava godinama zakidala zadržavajući za sebe najveći dio bakšiša kojeg su ostavljali gosti, saznaju “Vijesti”.

Razlog za ove tužbe je to što je njihovom bivšem kolegi Nikoli Stijoviću prvostepenom presudom već dosuđeno obeštećenje od 44 hiljade eura za neisplaćeni bakšiš od 2009. do oktobra 2013. i kamate, kao i to što u januaru naredne godine stupa na snagu dio Zakona o radu koji predviđa zastaru svih radničkih potraživanja nastalih prije 2020. godine. Da zastara ne bi nastupila, potrebno je podnijeti tužbe do kraja godine.

Osnovni sud na Cetinju donio je u aprilu ove godine prvostepenu presudu po kojoj kazino “Maestral” svom bivšem radniku Nikoli Stijoviću treba da isplati 44 hiljade eura zbog toga što ga je zakidao jer njemu, ali i ostalim radnicima nije prosljeđivao pune iznose bakšiša kojeg su kockari ostavljali na njihovim stolovima za igre. “Maestral” je na ovu presudu uložio žalbu i taj sudski postupak je još u toku.

Ovaj sudski spor trajao je osam godina, a promijenila su se dva nadležna suda i troje sudija. Vještak je u toku postupka utvrdio da je uprava kazina nezvaničnom i internom promjenom pravilnika odlučila da radnicima proslijeđuje 40 do 50 odsto od bakšiša, a da ostalo zadržava i raspoređuje prema svojim željama. Prema dokumentima iz vještačenja, mjesečni iznosi bakšiša vrijedili su i preko 100 hiljada eura.

Jedan od radnika u kazinu Arsenije Đeković pokrenuo je avgustu, preko svoje advokatice Marice Babović, postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova kako bi pokušao bez suđenja da naplati svoja potraživanja za neisplaćeni dio bakšiša od 1. aprila 2009. godine.

Do sporazuma nije došlo, jer je, prema dokumentaciji koju imaju “Vijesti”, “Maestral” odbio da prihvati tu obavezu. Oni su navodili i da presuda za isplatu Stijovića još nije pravosnažna.

Đeković je juče kazao “Vijestima” da je tokom tog perioda, nakon što je u avgustu pokrenuo postupak, imao više sastanaka sa predstavnicima uprave, gdje mu je naglašeno da “poslodavac ne voli radnike koji ga tuže”, odnosno da će dobiti otkaz ukoliko ne odustane od traženog novca.

Njemu je 16. oktobra poslodavac poslao aneks III ugovora o radu, kojim je sa mjesta krupijea u kazinu premješten za čistača bazena. U ponudi se navodi da bi mu osnovna zarada bila 199,51 euro, ali “u svakom slučaju u iznosu ne manjem od zakonom propisane minimalne bruto zarade”.

Đeković je kazao da je ponudu iz aneksa odbio jer je bila ponižavajuća, kao i zbog toga što je bio obučeni krupije sa 15 godina iskustva, koji je sam plaćao te obuke i kurseve učenja stranih jezika.

“Sa tim prihodima ne bih mogao da izdržavam svoju porodicu sa troje djece. Ponuda je data da bi bila odbijena i da bi mogli da mi daju otkaz kao poruku ostalima da ne podnose tužbe. Međutim neću odustati”, kazao je Đeković.

Rješenje o otkazu zavedeno je 3. novembra, dva dana nakon što je podnio tužbu za isplatu svojih potraživanja.

Prema Zakonu o radu ukoliko radnik odbije potpisivanje aneksa, poslodavac mu može dati otkaz, a na radniku je da u sudskom postupku dokazuje da je ponuda iz aneksa bila lošija od njegovog dotadašnjeg radnog mjesta kako bi dobio povratak na posao i obeštećenje.

Iz “Maestrala” su u dokumentaciji naveli da im je bio potreban radnik za održavanje bazena, kao i da je i za to radno mjesto kao i za krupijea sistematizacijom predviđen isti treći stepen stručne spreme. Đeković ima IV stepen struče spreme kao i položene ispite za krupijea.

Tokom suđenja po tužbi Stijovića, on i drugi svjedoci radnici kazina, naveli su da su zvanično radili za minimalac i da bakšiš nije bio dio njihove bruto zarade, odnosno na njega nijesu plaćani porezi i doprinosi iako ga je dijelio poslodavac.

Prema tabelama o podijeli bakšiša, koju je ranije uradio sudski vještak na osnovu dokumentacije “Maestrala”, isplate dijela bakšiša iznosile su mjesečno i preko 900 eura po radniku, iako je njemu ostavljan bakšiš u iznosima i od preko 2.200 eura mjesečno.

Ukupan bakšiš kojeg su kockari ostavljali u kazinu iznosio od 100 do 300 hiljada eura mjesečno, odnosno za sporni period od pet godina on je iznosio preko sedam miliona eura. U nalazu se navodi i da je poslodavac zadržavao za sebe 50 do 60 odsto te sume, a da je ostali dio dijelio radnicima.

Iz kompanije "Maestral" su ranije kazali “Vijestima” da ne žele da komentarišu ovaj slučaj dok se pravosnažno ne okonča.

Dio radnika odustao nakon pritiska uprave

Prema informacijama “Vijesti”, nakon što je Đeković 3. novembra dobio otkaz, održan je sastanak više zaposlenih sa predstavnicima uprave “Maestrala”.

“Na tom sastanku je direktor saopštio kako onaj ko tuži firmu ne može dalje da radi, kako što su to već pokazali na primjeru Đekovića. Kazao je da je njemu neshatljivo da neko može da tuži firmu, a da pri tom i dalje tu radi jer bi povjerenje bilo narušeno. Takođe je saopštio da ne shvata da je kazino imao dva vlasnika prije i da nijesu tužili dok sadašnji vlasnik nije preuzeo firmu. Kazao je da je njemu to neprihvatljivo i ponovio da će dobiti otkaz svi koji tuže. Saopštio je i to da je spreman da zatvori kazino ako je neophodno, ali da neće raditi sa ljudima koji su tužili, te da će oni koji dobiju spor biti isplaćeni iz fonda za bakšiši, pa će se na taj način umanjiti napojnica zaposlenima koji u tom trenutku budu radili”, kazao je izvor “Vijesti” sa tog sastanka.

On smatra da je ovakvo postupanje posljedica straha, jer je uprava kazina svjesna da vrlo izvjesno gubi spor povodom naknade štete zbog manje isplaćene napojnice.

Ovaj sastanak i poruke sa njega imale su uticaj jer je jedan broj radnika, koji su već dali punomoćje za podnošenje tužbe i potpisali ugovore o zastupanju, kontaktirali advokate i saopštili da odustaju. Njihova obrazloženja su bila da ne mogu priuštiti da ostanu bez posla jer izdržavaju porodice, imaju obaveze vraćanja stambenih kredita...

Bonus video: