Za sva radnička potraživanja po osnovu rada - manje obračunata i isplaćena zarada, neisplaćeni godišnji odmori, manje obračunati startni dio zarade, neisplaćen regres, zimnica, noćni rad i slično, koja su nastala od 23. avgusta 2008. godine do 7. januara 2020. godine, osim doprinosa za penziono osiguranje, nastupiće zastara 7. januara 2024. godine.
Zastara nastupa na osnovu izmjena zakona o radu iz 2020. godine kojim je uvedena norma da potraživanja na osnovu rada zastarijevaju za četiri godine, a ta izmjena zakona stupila je na snagu 7. januara 2020. godine, pa tako zastara počinje za 40 dana.
Iz obje sindikalne centrale Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata, “Vijestima” su kazali da postoji veliko interesovanje radnika zbog ove zastare. Oni savjetuju radnike da ako imaju nenaplaćena potraživanja iz ovog perioda do kraja godine pokrenu spor pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred Centrom za alternativno rješavanje sporova, jer je to uslov da ne dođe do zastare i da, ako ne bude postignut dogovor, mogu pokrenuti sudski postupak.
Iz sindikata očekuju da će, zbog interesovanja radnika, do kaja godine biti podnijet veliki broj zahtjeva za mirno rješavanje sporova, kao i da oni kasnije mogu prerasti u sudske sporove i “zatrpati” redovne osnovne sudove za hiljadama novih sporova.
Iz Unije slobodnih sindikata podsjećaju da su i prije četiri godine, zbog porasta broja sudskih postupaka iz oblasti rada, pokrenuli inicijativu za osnivanje posebnih sudova za radne sporove po ugledu na zemlje Evropske unije, ali da od tada nije bilo sluha od nadležnih pravosudnih vlasti.
“Novčana potraživanja zaposlenih koja zastarijevaju su potraživanja koja se odnose na neisplaćene godišnje odmore, neisplaćen regres, zimnice, noćni rad, manje obračunatu i isplaćenu zaradu, manje obračunat startni dio zarade, jubilarne nagrade i druga novčana potraživanja iz rada, a koja su nastala u periodu od 23. avgusta 2008. do 7. januara 2020. godine. Takođe, ukazujemo da je Zakonom o radu propisano da novčana potraživanja iz rada sada zastarijevaju u roku od četiri godine od dana nastanka obaveze”, naveli su iz Saveza sindikata (SSCG).
Podsjećaju da zaposleni, koji smatra da mu je povrijeđeno pravo iz rada i po osnovu rada, prije pokretanja postupka pred nadležnim sudom dužan je da podnese predlog za mirno rješavanje individualnog radnog spora pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred Centrom za alternativno rješavanje sporova.
“SSCG poziva svoje članstvo, kao i sve zaposlene da, ukoliko smatraju da imaju neisplaćenih potraživanja iz radnog odnosa, u što kraćem roku, a najdalje do kraja tekuće godine, dostave svoje predloge za mirno rješavanje radnog spora Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova. Takođe ističemo da je SSCG uvijek na raspolaganju svom članstvu, kao i svim zaposlenima, u cilju pružanja eventualne pravne pomoći. Važno je napomenuti i to da pokretanjem postupka za mirno rješavanje radnog spora pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova rok zastarjelosti ne teče”, naveli su iz SSCG.
Oni očekuju da će se, do isteka ovog roka, značajno povećati broj sporova pred agencijom i kasnije nadležnim sudovima.
Zamjenica generalnog sekretara u Uniji slobodnih sindikata (USS) Ivana Mihajlović kazala je “Vijestima” da 7. januara naredne godine, zastarijevaju sva potraživanja iz rada i po osnovu rada na koja zaposleni imaju pravo u skladu sa Zakonom o radu, ali i po ugovorima o radu ili kolektivnim ugovorom, a koja su nastala u periodu od 23. avgusta 2008. do januara 2020. godine.
“Radi se o svim pravima koja imaju karakter novčanih primanja poput zarade (neisplaćena ili manje isplaćena zarada), naknade zarade (neiskorišćeni godišnji odmor, plaćeno odsustvo, privremena spriječenost za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju i za vrijeme korišćenja porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog i hraniteljskog odsustva, prekida rada koji je nastao bez krivice zaposlenog...), uvećanja zarade po osnovu ostvarenog prekovremenog rada, noćnog rada i rada u dane državnih, vjerskih i drugih praznika, te sva druga novčana primanja koja su bila ili su i dalje garantovana ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorima, kao na primjer zimnica, jubilarna nagrada, prevoz, razne vrste pomoći, bonusi, stimulansi i drugo”, navela je Mihajlović.
Ona savjetuje da zaposleni koji ne mogu u dogovoru sa poslodavcem da prevaziđu problem obeštećenja po osnovu neizmirenih obaveza prema njima, obavezno prvo pokušaju mirno rješenje spora pred Agencijom ili Centrom za alternativno rješavanje sporova.
“Pokretanjem ovog postupka dolazi do prekida zastare, a isti je ujedno i preduslov kasnijeg, eventualnog, pokretanja sudskog postupka. Važno je naglasiti da za vrijeme trajanja postupka pred Agencijom ili Centrom, rokovi za pokretanje postupka pred nadležnim sudom ne teku”, navela je Mihajlović.
Ona podsjeća da će radnička potraživanja sada zastarijevati nakon četiri godine, zbog čega poziva radnike da to prate i na vrijeme pokreću prvo postupak za mirno rješavanje, a kasnije i sudski spor.
“Ukoliko ne postoji mogućnost da zaposleni u dogovoru sa poslodavcem ostvare svoja prava, USS apeluje na zaposlene da odmah preduzmu radnje u vezi sa obezbjeđenjem svojih potraživanja. Posebno je važno da zaposleni sve neophodne radnje preduzmu u najkraćim rokovima imajući u vidu nastupajuće božićne i novogodišnje praznike, pa savjetujemo da postupke pokrenu prije kraja tekuće godine”, kazala je Mihajlović.
Neophodni posebni radni sudovi
Mihajlović je kazala da je primjetno povećano interesovanjenjihovih članova i zaposlenih koji im se obraćaju u vezi sa ovim pitanjem.
“Veliki je broj zaposlenih koji zbog eventualnog revanšizma nijesu do sada pokretali postupke kao i onih koji su očekivali da će u pregovorima sa poslodavcima ostvariti svoja prava. Ipak, nije zanemarljiv broj sindikata i zaposlenih koji su već podnijeli predloge za mirno rješavanje radnih sporova. Svi postupci koji se pored Agencijom ili Centrom obustave zbog nepostizanja sporazuma svoj epilog će dočekati pred crnogorskim sudovima što će biti dodatan pritisak na sudske instance i po ko zna koji put potvrditi osnovanost višegodišnjeg apelovanja USS da su Crnoj Gori nužno potrebni radni sudovi ili specijalna odjeljenja za radne sporove s obzirom na to da se radi o sporovima koji su po svojoj prirodi hitni”, kazala je Mihajlović.
Za upravu i pravosuđe najavljen kolektivni spor za neisplaćeni prevoz od 2008.
Mnogi granski sindikati u posljednja dva dana objavili su apele članovima da zbog isticanja roka za zastaru na vrijeme pokrenu sporove.
Posebno agilan je Sindikat državne uprave i pravosuđa, koji je na svom sajtu objavio detaljna uputstva za pokretanje postupaka, prazne formulare koje zaposleni treba popuniti i potrebnu dokumentaciju.
Zbog praznika predlažu da se zahtjevi podnesu do petka 29. decembra “kako se nebi eksplicitno računalo na datume 4 i 5. januar 2024. godine”.
Najavljuju i pokretanje kolektivnog spora, a podsjećaju i na probleme da su o istoj pravnoj stvari različite sudije presuđivale drugačije.
“Na kraju ukazujemo da će Sindikat uprave i pravosuđa sam podnijeti predlog za pokretanje kolektivnog spora pred Agencijom za neisplaćeni prevoz u periodu od 2008. do 2015. godine, ali to ne utiče na prekid zastarjelosti prema članovima jer je njihov potpis obavezan”, naveli su iz ovog granskog sindikata.
Bonus video:
