Ušteda ili racionalizacije, nema ni u rebalansu budžeta za 2023. godinu, niti u Predlogu zakona o budžetu za 2024. godinu. Ne treba vjerovati izjavama već gledati brojke, a one govore da nema smanjenja “neproduktivnih rashoda” ni za 200, ni za 35 miliona. U stvarnosti će se desiti povećanje tekućeg budžeta za 7 odsto ili 83 miliona, što uključuje povećanje na svim tradicionalno kritikovanim pozicijama.
To je za “Vijesti” ocijenio istraživač javnih politika u NVO Institut alternativa Marko Sošić.
“Nije od koristi 5 odsto smanjenja na službena putovanja ili reprezentacije, ukupno oko 300 hiljada, ako ćemo samo za ugovore o djelu dati gotovo četvrtinu više nego što je bio plan za ovu godinu, odnosno četiri miliona više (ukupno 21 milion). Smanjenje “neproduktivne potrošnje” treba da bude plod dubinskih analiza budžetskih linija i preciznih rezova praćenih izmjenama zakona i ustaljenih praksi, a ne predmet politikanstva i površnih izjava. Predlog budžeta ne pokazuje da se na tome radilo do sada”, naglasio je Sošić.
Prema njegovim riječima, bruto zarade zaposlenih u upravi povećane su za 40 miliona u odnosu na tekuću godinu i u 2024. godini će iznositi 675 miliona i to povećanje dolazi na već rekordnu tekuću godinu, u kojoj za zarade u državnoj upravi plaćamo 100 miliona više nego prošle.
“Čak ni ovako planirani iznos neće biti dovoljan, jer se sindikati bune da u budžet nije ugrađeno sve ono što je ispregovarano u kolektivnim ugovorima, a već su u najavi nove poslaničke izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koje selektivno povećavaju koeficijente određenim profesijama. Radi se o vrtoglavom rastu ove stavke, čiji je uzrok u povećanju broja zaposlenih, u rastu zarada shodno ispregovaranim novim kolektivnim ugovorima, kao i u poslaničkom dograđivanju ionako bušnog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru”, kazao je Sošić.
On je istakao da je nikada više zaposlenih i nikada nas više nisu koštali, a odavno se nije manje govorilo o potrebi optimizacije koja ne može biti pojedinačna odgovornost svakog ministra, niti se uloga ministra finansija u toj oblasti završava time što je smanjio broj sistematizovanih pozicija u sopstvenom ministarstvu.
“Premijer Milojko Spajić i Ministarstvo finansija moraju odlučno zaustaviti neracionalno zapošljavanje, ne samo u centralnoj upravi, nego i posredno, kroz zakonski okvir i u državnim preduzećima, javnim ustanovama, a kroz posebne mjere i u opštinama. Novi zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru mora biti prioritet nove Vlade i Ministarstva finansija, kako bi se uredilo trenutni slabo kontrolisani haos”, naglasio je Sošić.
Sagovornik “Vijesti” navodi da se u brojkama u vezi sa kapitalnim budžetom nešto ne poklapa.
“U brojkama oko kapitalnog budžeta se nešto ne poklapa. Premijer Milojko Spajić je rekao da su kroz semafor oznake odlučilo da zadrže samo projekte koji su zreli u novom budžetu. Međutim, ministar finansija Novica Vuković je nedavno izjavio da je od 374 projekta u ovogodišnjem budžetu, 215 potpuno “mrtvo”, da na njih ove godine nije potrošen ni cent zbog nezrelosti tih projektnih ideja. Kako smo onda opet došli do 330 projekata i nakon odrađene trijaže? Očigledno da su se zadržali i neki “mrtvi” projekti” istakao je Sošić.
On navodi da su druga problematična brojka “novi” projekti kojih je 80 - iako je radna grupa Ministarstva finansija prije mjesec od svih pristiglih ideja za nove projekta već izabrala samo 18.
“Priznaju i da je i taj izbor možda pretjeran zbog nezrelosti ideja. Odakle je sada odjednom došlo ovih novih 60-ak projekata i kakve su njihove ocjene, to je ono što Vlada treba da podijeli sa javnošću. Više su porasle zarade zaposlenih, nego što je kapitalni budžet - naredne godine ćemo imati oko 10% veći i kapitalni budžet, u kojem će biti gotovo isti broj projekata, uz jedan (auto-put) od 90 miliona - što znači da za preostalih 329 ostaje tek 190 miliona. Dobro je što se razmišlja o reformi kapitalnog budžeta, dobro je što je za to formiran i novi direktorat u Ministarstvu. Ali treba podsjetiti da je, kritikujući sadašnje stanje, premijer Spajić u suštini kritikovao rad ministra finansija Spajića, dakle svoj postupak iz 2021. godine kada je kroz program “Crna Gora odmah” u budžet uveo bukvalno stotine nezrelih projekata, prihvatajući i gotovo sve što mu je iz opština ili od poslanika stizalo kao ideja”, istakao je Sošić.
Zašto je samo RTCG povlašćena
Sošić je kazao da nije jasno zašto je u zakonima koji prate budžet predložena izmjena finansiranja jedino RTCG, od svih potrošača kojima je budžet zakonom određen procentom, a kojih je makar još deset u našem sistemu.
“Fiskalna strategija s kraja 2021. godine, koju su (kao i fiskalni savjet koji još nemamo) svi zaboravili, propisivala je ukidanje svih procentualnih budžetskih izdvajanja. Postojeće rješenje kojim se finansiranje RTCG veže za procenat od BDP-a, jeste nezgrapno od početka i potrebno ga je precizirati. Međutim, ne može se loše rješenje zamijeniti još gorim i nepreciznijim, a pogotovo predlozima zakona koji niti su prošli javnu raspravu, niti ih prati analiza uticaja, niti je iko u upravi i van nje čuo za njih dok ih nismo vidjeli objavljene na sajtu Vlade”, istakao je Sošić.
On se nada da će poslanici uspjeti da podrobno razmotre budžet u ovom kratkom roku koji imaju i da ga prije svega neće učiniti još gorim, odnosno, da će se vladajuća većina uzdržati od uslovljavanja usvajanja budžeta amandmanima na kapitalni budžet.
Bonus video:
