Poslanici vlasti "ohrabreni" Spajićevim obećanjima, opoziciju brine sve veća javna potrošnja

U parlamentu počela rasprava o Predlogu budžeta za 2024.godinu . Iz vladajućih redova "žmure" na planirano zaduženje od 1,15 milijardi eura i što neće biti povećanja plata prosvjetarima. Opozicija ukazuje na bezobrazno rasipanje novca za ugovore o djelu zakoja su izdvajanja dostigla 20 miliona eura

38489 pregleda 27 reakcija 17 komentar(a)
Foto: Skupština Crne Gore/M.Matković
Foto: Skupština Crne Gore/M.Matković

Predlog budžeta za 2024. godinu nije razvojni nego potrošački jer dvije trećine ide na plate, penzije i socijalna davanja, predstavlja prijetnju za oslabljeni privredni sektor, daje nerealne prognoze o 300 miliona eura dodatnih prihoda u odnosu na ovu godinu. Uz to nema smanjenja diskrecione potrošnje već se ona povećava, obećanog povećanja plata, kapitalni budžet je za 30 miliona manji nego 2019. godine, ugovori o djelu dostižu 20 miliona eura.

Ovo su ključne ocjene poslanika iz opoziconih klupa povodom najvažnijeg ekonomskog akta za narednu godinu sa predlogom oduke o zaduživanju o kome je danas počela rasprava na plenumu u načelu, a kojaće se nastaviti i narednih dana.

Iz vladajućih redova "žmure" na planirano zaduženje od 1,15 milijardi eura koje je projektova Vlada premijera Milojka Spajića i taj potez pravdaju naslijeđenim dugovima koje su im postavile bivše vlade. Poslanici vlasti "ohrabreni" su obećanjima iz Vlade o talasu investicija koji bi po najavama treba da "zapljusne" državu u narednom periodu gdje se obećava jadransko-jonska cesta, druga dionica auto-puta, povezivanje Crne Gore sa Albanijom, ulaganja u željeznicu...

Politička floskula "mjera mogućeg"

Ne brine ih to što nema obećanog povećanja plata za prosvetne radnike, kao ni diskriminatorsko povećanje penzije jednom dijelu penzionera. U diskusijama upotrebljavalju političku floskuli koju se godina slušala iz vladajućih klupa da je predlog budžeta "mjera mogućeg" i "odraz odgovornog odnosa" prema građanima...

Vlada premijera Milojka Spajića je predlogom budžeta za 2024. godinu sebi ostavila prostor da se može zadužiti za 1,15 milijardi eura, od čega 650 miliona eura za potrebe obezbjeđenja nedostajućeg novca u 2024. godini, kao i dodatno "izuzetno" za još 500 miliona za potrebe refinansiranja duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2025. godinu.

Skupština Crne Gore
foto: Skupština Crne Gore/M.Matković

Dodatno Vlada se u 2024. može zadužiti i za finansiranje projekata u iznosu od 933 miliona eura, gdje se nalaze kredit za dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica od 200 miliona, kupovina vojnih brodova od 120 miliona, za rekonstrukciju pruge od Bara do Golubovaca za 113 miliona, izgradnju i rekonstrukciju zdravstvenih ustanova 85 miliona...Tako da bi teoretski ukupno zaduženje u narednoj godini ako dobije podršku poslanika moglo iznositi dvije milijarde. Spajić je sa pozicije ministra finansija za 2022. godinu pripremio bio zaduženje od 1,4 milijarde (dvije stavke u budžetu od 900 i 500 miliona), ali su poslanici spriječili to zaduženje.

Predlog budžeta za 2024. nije razmatran na sjednici Komisije za ekonomsku politiku.

Predlog budžeta za narednu godinu prate i izmjene i dopune nekoliko zakona i to u: penzijsko-invalidskom osiguranju, igrama na sreću, akcizama, finansiranju lokalne samouprave, sistemskog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

Ministar finansija Novica Vuković je uuvodno izlaganju pročitao cifre iz predloga budža koje su već saopštene. Ponovio je da da su izvorni prihodi planiranih na 2,7 milijadi eura, da je projektova stopa rasta ekonomije od 3,8 odsto, da je planirnao zaduženje za kapitalne projekte u naredne tri godine od 760 miliona eura, da su izdaci 3,4 milijarde, da počinje druga dionica gradnje auto-puta...

Predlog budžeta je na ivici održivosti

U DPS-u su naglasili da predlog budžeta ostavlja prostor za neizvjesnost i prijetnja je za oslabljeni privredni sektor, te da daje nerealno optimistične prognoze ekonomskog rasta i standarda građana.

"Ne odražava obećanja o stabilnim javnim finansijama, povećanju plata i boljem standardu. Ovakav budžet je na ivici održivosti, a daleko od realnosti. Počiva na loše postavljenim i previše optimističkim pretostavkama da će rast ekonomije biti tri odsto i da će bti visoka lična potrošnja, uštede, smanjenje diskrecione potrošnje, povećanje prihoda za preko 300 miliona, da će se smanjti poreski dug i da će kapitalni budžet pokrenuti investicioni ciklus", istakao je poslanik DPS-a i doskorašnji profesor Ekonomskog fakulteta Nikola Milović.

On je kazao da rahodi pokazuju da je potrošaki i socijalni budžet.

"Bez povećanje ostalih penzija iznevjerili ste one koju su najviše radili i to je nepravda i budžet je socijlano diskriminatorski, nećete moći izdržati socijalni pritiska koji će biti narednih dana", istakao je Milović, dodajući da je kapitalni budžet manji za 30 miliona nego 2019. godine

"Zaduživanje 1,15 milijardi i to će biti istorijski veoma skupo zaduženje koje će biti potrošene za dio tekuće potrošnje i nije pitanje po kojoj stopi ćemo se zadužiti nego ko će nam dati novac", istakao je Milović.

Nema proširenja poreske baze

U Bošnjačkoj stranci su zbog prtedloga budžeta više zabrinutu nego što bi, kako je rekao poslanik Damir Gutić, imali pohvale. Kao razloge za to on je naveo da zabrinjava projekcija o planiranju 300 miliona eura jer se radi o represivnim prihodima pod povećanja poreza, akciza, doprinosa, taksi...

" A nema proširenja poreske baze", istakao je Gutić.

Prema njegovim riječima podržavaju zaduženje koje ne ide u tekuću potrošnju i pitanje je kako će se doći do 760 miliona eura koliko fali budžetu.

"Zabrinjava 1,1 milijarde koja će se potrošiti na transfere za socijalnu zaštitu, 177 miliona deficit Fonda PIO, rast ugvora o djelu na 20 miliona...", rekao je Gutić.

On je kazao da je planirnao da se za autoput usmjeri 90 miliona eura, a da su ukupni projekti dvaju uprava za kapitlane projekte i saobraćaj 155 miliona tako da kada se makne cifra za autoput vidi se da u kapitlanim izdacima nema potencijala za razvojni efekat.

Dodao je i da se ne zna na šta će se trošiti planirano zaduženje od 500 miliona.

Vuković i Spajić da se usaglase

Poslanik GP URA Miloš Konatar rekao je da od projekta "Evropa sad 2" nema ništa, da je ministar finansija Novica Vuković obećao da će ga dostaviti do plenuma što nije učionio.

"To je potvrda da su obećanja nerealna. Vi ne želite da bacite pod noge stručnost i obrazovanje i nijeste željeli da manipulišete ovim podacima. Izjavili ste da je nemoguće povećati plati prosveti i javnom upravi za 10 odsto bez 70 miliona eura i da bi to obezbijedili morali bi se zadužiti. Ako nema novca za 10 odsto kako mislite da da povećate naredne godine da bi prosječna plata došla do 1.000 eura, logički mi to objasnite", istakao je Konatar.

On je rekao da će se sjutra ispred Skupštine okupiti zaposleni u prosvjeti da na protestnom skupu traže ono što im pripada i apelovao je na Vukovića da se nađe način da Vlada ispoštuje ono što je dogovoreno.

Skupština Crne Gore
foto: Skupština Crne Gore/M.Matković

"Ministre Vi ste za tri godine najavili 760 miliona u kapitalne projekte, dok je premijer Milojko Spajić najavio 900 miliona godišnje. Možete li se vas dvojica dogovoriti oko cifre", pitao je Konatar, dodajući da vjeruje Vukovićevoj priči, a ne Spajićevoj.

Konatar je kazao da je Vlada naredne godine planirala rast plata od pet odsto, a sledeće dvije po četiri odsto što govori da taj rast nije dovoljan da se ispune obećanja "sa bilborda". Konatar je u tom dijelu aludirao na obećanje pokreta "Evropa sad" po prosječnoj plati od 1.000 eura.

Bezobrazni izdaci za ugovore o djelu

Stav Socijaldemokrata je da je budžet potrošački, a ne razvojni. Njihov poslanik Boris Mugoša tu tezu je obrazložio činjenicom da su tekući prihodi od 2,5 milijardi od čega 700 miliona ide na bruto zarade, milijarda za socijalnu što je dvije trećine budžeta, dok jedna trećina ostaje za kapitalni budžet i programske aktivnosti.

"Volio bih da je predlog budžeta razvojni ali nije, već je potrošački. To treba da nas brine. Sa ovakvim budžetom ne možemo da izbacujemo dodatnu vrijednost i kako vrijeme prolazi sve više forsiramo javnu potrošnju. Prihodnu stranu niko ne gleda, a ona je prenapregnuta", istakao je Mugoša.

On je kazao da bi bio srećan da se ostvari plan o povećanj prihodi za 300 miliona, ali da će to biti teško.

"Na rashodnoj strani rast ugovora o djelu je bezorazluk od 20 miliona. Pogledajte izvještaje Državne revizorske institucije o tome kako se ti ugovori zaključuju nezakonito. Neko ima po šest pr-a u ministarstvu i onda dovodi još dvoje po ugovoru o djelu" istakao je Mugoša.

Abazović: Spajić priča neistine o gradnji auto-puta

Poslanik GP URA i doskorašnji premijer Dritan Abazović pohvalio je ministra Novicu Vukovića koji je, smatra Abazović, u potpunosti raskinkao izjave Spajića u posljednjih 20 dana.

"Nema 'Evrope sad 2' i to govori kako se izbori dobijaju na prevaru. Predlog budžeta je isti kao što ga je pripremila prethodna vlada. A jedina razilka je bio drugačiji princip da svima rastu penzije, a da se nova vlada odlučila da podigne minimalne penzije za 50 odsto", istakao je Abazović.

Skupština Crne Gore
foto: Skupština Crne Gore/M.Matković

On je kazao da mu je žao što je novi budžet zaboravio prosvetare, javnu upravu i pravosuđe.

"Biće zakinuti i neki zaposleni koji rade u MUP-u", kazao je Abazović koji je poručio da se moraju poštovati zakonske obaveze kada je u pitanju povećanje plata, a koje je stvorila njegova Vlada.

On je prozvao Spajića da priča neistine u vezi gradnje autoputa i kazao da jedva čeka premijerski sat u četvrtak.

"Koji ste to novi projekat predstavili", pitao je Abazović.

Primorske opštine da podrže razvoja sjevera

Poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićurić ocijenila je da predlog budžeta pokazuje predanost u stvaranju stabilnog ekonomskog okvira koji će podstaći rast, razvoj i poboljšati životni standard građana.

"Ako želimo da mijenjamo ekonomiju kreatori treba da se orjentišu na investicije koje nam trebaju za srednjeročni razvoj", istakla je Pićurić, dodajući da u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja treba da opštine sa primorja pokažu razumijevanje za sjeverne opštine.

Stav Demokrata je da je budžet fisklano održiv i da su svi rashodi pokriveni prihodima, te da budi optimizam povećanje minimalnih penzija na 450 eura od Nove godine.

"Ohrabruje pokretanje investicionog ciklusa, rekostrukcija željeznice, povezivanje Crne Gore i Albanije, jadransko-jonske ceste, druge dionice izgradnje auto-puta", navela je poslanica Demokrata i potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović.

Skupština Crne Gore
foto: Skupština Crne Gore/M.Matković

Poslanika pokreta "Evrope sad" Tonči Janović ocijenio je da je prredlog o budžeta odraz odgovornog odnosa onoga što je ova partija obećala biračima i odraz stabilnosti i makroekonomske održivosti.

"Najsjajnija vijest je da će se povećati minimalne penzije čime će se povećati standard građana i time će biti riješeno pitanje jedne od najugroženijih kategorije građana. kapitlani budžet niej savršen nego je mjera mogućeg. Moramo vraćati dugove prethodnika koj isu nam ostavljeni, a sa tim novcem bi mogli dosta toga da uradimo. Zaduženje je za vraćanje dugova", kazao je Janović.

Nema ušteda, već su troškovi porasli za 200 miliona

Bogdan Božović iz SNP-a je ocijenio da se sa predlogom budžeta ostvaruje napredak jer se "ulaze 760 miliona eura u naredne tri godine", a povećava se minimalna penzije od januara na 450 eura.

Iz Nezavisnog kluba poslanika su kazali da se pitaju da li je predlog budžeta razmatran na sjednici Vlade jer u njemu nema ispunjenja predizbornih obećanja a ni slova o programu "Evropa sad 2". Tako je poslanica Jevrosima Pejović kazala da tajne programa zna samo Spajić. Navela je i da su neke potrošačke jedinice su prekoračile limite potrošnje definisane Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike.

Limit potrošnje budžetske rezerve je prekoračen za 90 odsto u odnosu na Smjernice a problematizuje se povećanje plata prosvjetarima, odustaje se od emisije obveznica za građane, odustaje se od poreza za ekstra profit... Ali se sa druge strane predlaže povećanje akciza za građane i najavljuje povećanje PDV-a, istakla je ona, dodajući da su neproduktivni troškovi veći iako je obećano 200 miliona uštede.

Iz klupa DNP-a se moglo čuti da ovaj budžet predstavlja mjeru mogućeg.

Poslanik Vladislav Bojović je dodao da budžet ne može da ima naglašenu razvojnu komponentu te da su se sve Vlade nakon 2020. bore da održe sistem u životu.

"Novac fali za različite projekte koje se bojim da nećemo moći da sprovedemo. Novac je opljačkan kroz privatizacije i zloupotrebu javnih funkcija", istakao je on.

On je predložio da se donese Zakon o porijeklu imovine i za svrhe oduzimanja imovine, formira specijalni sud za oduzimanje imovine. Uputio je apel da se svi projekti iz budžeta realizuju, opštinama pomogne da izrade neophodne projekte ali i isplate otpremnine preostalim radnicima iz drvoprerađivačkog sektora.

Bonus video: