Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom početkom ove godine donijeće novi cjenovnik početnih naknada za korišćenje morskog dobra koji će donijeti izvjesno povećanje cijena zakupa kupališta.
To je u intervjuu za “Vijesti” najavio direktor tog državnog preduzeća Mladen Mikijelj.
“U zoni morskog dobra generiše se najveća ekonomska aktivnost, dok je benefit države od ustupanja kupališta i privremenih objekata bio nedopustivo mali. Razlog zbog koga je država ubirala nedopustivo male prihode od ove djelatnosti leži u činjenici da su se odluke donosile u korist privilegovanih pojedinaca, a ne države. Sama činjenica da se od kompletnog ustupanja morskog dobra u rekordnoj 2023. godini ostvarilo samo osam miliona eura, što je na nivou prihoda trajektne linije Kamenari-Lepetani, pokazuje da se prilikom određivanja početnih cijena kupališta u prethodnom periodu nije vodilo računa o interesu države”, istakao je Mikijelj.
Prema njegovim riječima novim pravilnikom će se prednost bivših korisnika u novom tenderskom postupku dovesti u granicama realnog i Morsko dobro će otvoriti mogućnost da kupališta dobiju nove zakupce i na taj način će omogućiti pravičnu tržišnu utakmicu.
“Postojanjem pravične tržišne utakmice, prihod države od ustupanja kupališta će biti višestruko veći, a naše mišljenje je da će prihod od zakupa biti gotovo udvostručen”, kazao je Mikijelj.
On je kazao da su Predlogom budžeta za 2024. godinu projektovani prihodi od 23 miliona eura, od čega se iznos od oko 15 miliona eura očekuje po osnovu ustupanja na korišćenje morskog dobra, dok je od trajektne linije projektovan prihod u iznosu od 7,8 miliona eura.
Sa kojim će finansijskim rezultatom Morsko dobro završiti poslovnu 2023. i kakav će taj rezultat biti u odnosu na kraj 2022. godine?
Prethodna godina je definitivno finansijski najuspješnija, a imajući u vidu složenost procesa kojim smo upravljali, i najizazovnija poslovna godina u istoriji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Kao što je javnosti poznato u februaru 2023, odlukom Vlade Crne Gore, a na našu inicijativu, preuzeli smo upravljanje trajektnom linijom Kamenari - Lepetane, što je predstavljalo poseban izazov u poslovanju preduzeća imajući u vidu značaj koji ova trajektna linija ima za građane i turiste koji posjećuju Crnu Goru. Kada pričamo o finansijskom rezultatu u 2023. godini, od ustupanja morskog dobra prihodovano je preko osam miliona eura, dok je od trajektne linije ostvaren promet od preko šest miliona eura.
Želio bih da naglasim da govorimo o izvanrednim rezultatima, najboljim u istoriji ovog preduzeća, imajući u vidu da je naplata karata na trajektnoj liniji počela tek 5. maja 2023. godine i da je cijena karte manja za 20 % u zimskom periodu, dok je za stanovnike opština Herceg Novi i Tivat određen cjelogodišnji popust u iznosu od 40 % u odnosu na raniji period.
Takođe, važno je podsjetiti da je Morsko dobro, u uspostavljanje trajektnog saobraćaja i kupovinu osam trajekata, uložilo 10 miliona eura i to gotovo u potpunosti iz sopstvenih sredstava, što najbolje govori o poslovnim uspjesima u prethodne tri godine. Razlika između očekivanih tekućih prihoda i rashoda tokom 2023. godine iznosi oko šest miliona eura, od čega smo blizu 3,5 miliona investirali u održavanje i unapređenje obalne infrastrukture u zoni morskog dobra u svih šest primorskih opština, dok će ostatak novca biti iskorišćen za realizaciju projekata u narednoj godini.
Koje su projekcije preduzeća za 2024. godinu kada su u pitanju prihodi, rashodi i očekivana dobit? Možete li reći nešto više o strukturi prihoda i rashoda?
U prethodnom periodu prihodi preduzeća su bili limitirani cjenovnikom koji je na snazi od 2019. godine, kada su sa korisnicima zaključeni petogodišnji ugovori o zakupu morskog dobra. Upravo zbog toga je, u prethodne tri godine, jedina mogućnost za uvećanje prihoda bio intenzivan rad na terenu, tokom kojeg je konstatovano korišćenje lokacija za koje nisu bili zaključeni ugovori. Uvođenjem korisnika u legalne tokove kroz zaključivanje ugovora o korišćenju morskog dobra, uvećani su prihodi.
U periodu koji dolazi biće sprovedeni novi tenderski postupci za zakup kupališta i drugih lokacija obalne infrastrukture, i to u skladu sa novim cjenovnikom za koji se očekuje da će biti usvojen početkom godine. S tim u vezi, predlogom budžeta za 2024. godinu, projektovani su prihodi Morskog dobra od 23 miliona eura, od čega se iznos od oko 15 miliona eura očekuje po osnovu ustupanja na korišćenje morskog dobra, dok je od trajektne linije projektovan prihod u iznosu od 7,8 miliona eura.
Što se tiče rashoda, plan predzeća je da se u ovoj godini većina ostvarenog prihoda utroši na projekte izgradnje novih šetališta duž Crnogorskog primorja i unapređenje obalne infrastrukture.
Šta su planovi preduzeća kada je u pitanju cijena zakupa kupališta u 2024. godini?
Kao što sam naveo, očekuje se da će početkom ove godine na snazi biti novi “Cjenovnik početnih naknada za korišćenje u zoni morskog dobra” koji će determinisati prihode preduzeća u narednom petogodišnjem periodu. Imajući u vidu globalna ekonomska kretanja i inflacije u periodu od 2019. godine do danas, očekujemo da će novi cjenovnik donijeti izvjesno povećanje cijena zakupa kupališta.
Crnogorska obala je najvredniji resurs kojim raspolaže naša država. U zoni morskog dobra generiše se najveća ekonomska aktivnost, dok je benefit države od ustupanja kako kupališta, tako i privremenih objekata bio nedopustivo mali. Razlog zbog koga je država ubirala nedopustivo male prihode od ove djelatnosti leži u činjenici da su se odluke donosile u korist privilegovanih pojedinaca, a ne države. Sama činjenica da se od kompletnog ustupanja morskog dobra u rekordnoj 2023. godini ostvarilo samo osam miliona eura, što je na nivou prihoda trajektne linije Kamenari-Lepetani, pokazuje da se prilikom određivanja početnih cijena kupališta u prethodnom periodu nije vodilo računa o interesu države. Takođe, prednost koja se davala dosadašnjim zakupcima u odnosu na eventualne nove učesnike na tenderu, je bila prevelika.
Kako bismo stekli bolju sliku o čemu govorim, pokušaću da objasnim na sljedećem primjeru. Ukoliko bi trenutna pravila važila i za naredni petogodišnji tender, bili bismo u situaciji da dosadašnji zakupac koji ponudi na primjer 100.000,00 eura, može izgubiti pravo na korišćenje kupališta tek ako novi zakupac ponudi iznos ne manji od 176.000,00 eura. Da li je stanje na našim kupalištima zaista takvo, da bi dosadašnji zakupci trebalo da imaju ovoliku prednost? Ili se radi o tome, da se prethodnim odlukama koje je donosila Vlada Crne Gore i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, jasno vidjela intencija da se napravi razlika između ljudi koji su bili bliski bivšem režimu i ostalih građana Crne Gore.
Prilikom stupanje na dužnost, obećao sam da ćemo uraditi sve da u Crnoj Gori više ne postoje građani prvog i drugog reda. Novim Pravilnikom kojim će se prednost bivših korisnika u novom tenderskom postupku dovesti u granicama realnog, otvorićemo mogućnost da naša kupališta dobiju i nove zakupce, odnosno na ovaj način ćemo omogućiti pravičnu tržišnu utakmicu. Postojanjem pravične tržišne utakmice, prihod države od ustupanja kupališta će biti višestruko veći, a naše mišljenje je da će prihod od zakupa biti gotovo udvostručen.
Ranije ste izjavili da su “dugogodišnji ugovori o zakupu kupališta napravljeni na štetu građana i lokalnih uprava, te da je formirana Komisija da te ugovore ispita i da se vrate državni resursi iz ruku privilegovanih pojedinaca bivšeg režima”. Da li je Komisija završila posao i koje su njene preporuke u vezi ugovora koje je ispitivala?
Efekti rada Komisije koja je formirana sa ciljem da ispita sve dugoročne ugovore, su više nego vidljivi. Za razliku od mnogih koji su nakon 30. avgusta, kroz kozmetičke revizije poslovanja, ispostavili skromne rezultate i bavili se trivijalnim stvarima, mi smo se odlučili da krenemo sa revizijom onih predmeta koji su najviše interesovali javnost, a u nadležnosti su našeg preduzeća. Tu prije svega mislim na trajektnu liniju Kamenari - Lepetane, Luku Budva, plaže koje je koristilo preduzeće “Vektra Boka” na području opštine Herceg Novi i ugovora sa kompanijom “Adriatic propertis” za zakup hotelskih plaža na Svetom Stefanu i Miločeru.
Revizijom tih ugovora došlo se do podataka da je na primjer Luka Budva data u ruke privatnom preduzeću za iznos cijene jednog veza u marini, te da je trajektna linija ustupljena preduzeću “Pomorski saobraćaj” na način da je prihod države u prethodnih 20 godina bio na nivou onoga koliko je država, ponovnim preuzimanjem trajekta, zaradila za tri mjeseca. Kada smo ulazili u reviziju ovih ugovora, bili smo svjesni da ćemo se zamjeriti ljudima, koji su koristeći svoj privilegovani položaj u prethodnih 20 godina, akumulirali kapital i uticaj na društvene tokove, ali nas to nije zaustavilo da ove jako teške procese i revizije dovedemo do kraja. Istim tempom ćemo nastaviti i u narednom periodu, bez obzira na sve opstrukcije, pritiske i napade kojima smo bili izloženi tokom 2023. godine.
Ko su bili privilegovani pojedinci bivšeg režima?
Nije potrebna prevelika analiza da bismo utvrdili ko su bili privilegovani pojedinci koji su uzurpirali državnu imovinu u prethodne tri decenije. Neke od njih sam pomenuo u odgovoru na prethodno pitanje, ali ono što generalno mogu reći, jeste da je njihov zajednički imenilac rodbinska ili kumovska povezanost sa vrhom bivše vlasti, ili njihov veliki doprinos da Demokratska partija socijalista bude na vlasti 30 godina.
Zašto se Morsko dobro odlučilo da blokira prenos prava ugovora o korišćenju državne imovine na obalama rijeke Bojane na treća lica?
Nakon sprovedenog inspekcijskog nadzora od strane inspektora za državnu imovinu, koji je rezultirao izdatom zabranom, a do definisanja kriterijuma i uslova za prenos prava i obaveza i izdavanje lokacija u podzakup, neće se obrađivati zahtjevi korisnika.
Cilj je imati čvrste smjernice koje će ukazati kada je moguće prenijeti prava ili iznajmiti lokaciju, osiguravajući da se svi drže pravila i da se poštuju uslovi tendera ili aukcija koje su sprovedene. Želimo izbjeći nejasnoće i osigurati da korisnici znaju konkretno u kojim slučajevima mogu tražiti ovakve promjene.
Koliko je u zadnjih pet godina promijenjeno zakupaca kupališta u Ulcinju i lokacija na Bojani, da li Morsko dobro ima saznanja o tzv. prodaji plaža i kućica na Bojani - prodaji prava na korišćenje prostora sa izgrađenom infrastrukturom i da li je to zakonito?
Gotovo svi ugovori zaključeni nakon sprovođenja tendera 2019. godine su važili do 31. 12. 2023. godine. Međutim, važno je napomenuti da je u međuvremenu, a usljed kršenja ugovornih obaveza ili izmjena u Atlasu crnogorskih plaža i kupališta, raskinuto nekoliko ugovora, bilo sporazumno ili jednostrano. Što se tiče prodaje kućica na Bojani, želio bih da ponovim ono što je više puta javno saopšteno - privremeni objekti su privatno vlasništvo, dok Morsko dobro ustupa privremene lokacije, odnosno zemljište, za postavljanje objekata. Dakle, prometovanje objekata kao takvih nije u nadležnosti Morskog dobra, i nije zakonom zabranjeno.
Kada je riječ o prenosu prava i obaveza iz ugovora, postoji djelimičan i potpuni prenos. Neki zakupci su tražili saglasnost za obavljanje djelatnosti preko trećih lica, kako na kupalištima, tako i u ugostiteljskim objektima. S druge strane, neki zakupci su zatražili kompletno prenošenje prava i obaveza iz ugovora. Ipak, iz razloga navedenih u odgovoru na prethodno pitanje, takav prenos je onemogućen od jula mjeseca 2023. godine. Nakon usvajanja Smjernica, čija je izrada u toku, a kojima će se regulisati pitanje prenosa prava korišćenja lokacija sa jednog na drugog korisnika, ponovo će, pod jasno definisanim uslovima i kriterijumima, biti omogućen prenos prava na druga lica.
Nelegalne kućice na Adi prevedene u legalne tokove
Koliko ima kući na Adi Bojani po posljednjim podacima Morskog dobra i da li je taj broj povećan u odnosu na Program privremenih objekata u zoni morskog dobra iz januara 2019. godine?
Na obalama rijeke Bojane, shodno ranije važećem Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra, predviđeno je postavljanje 650 privremenih lokacija, što nije odgovaralo faktičkom stanju na terenu. Zbog toga smo imali jednu apsurdnu situaciju, da su nelegalni korisnici lokacija na Bojani bili u povlašćenom položaju u odnosu na legalne korisnike, koji su imali zaključene ugovore sa našim preduzećem i redovno izmirivali svoje obaveze. Upravo zbog toga smo, aktivnim radom na terenu i izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata iz aprila 2023. godine, dodali 92 lokacije namijenjene postavljanju privremenih objekata (vikend/ribarske kućice) i time nelegalne korisnike uveli u legalne tokove, a samim tim i značajno uvećali prihode države po ovom osnovu.
Završavamo idejna rješenja za pristaništa na liniji Solila-Zelenika
Koje novine ste planirali kada je u pitanju trajektni prevoz putnika u 2024. godini? Da li je urađen elaborat za trajektnu liniju Solila-Zelenika i ako nije kada ste planirali izradu?
Kada je preuzeta trajektna linija Kamenari - Lepetane, obećali smo da ćemo pored finansijske koristi za državu raditi i na unapređenju usluge. Formirana je flota koja je znatno veća od kapaciteta flote bivšeg korisnika, i samim tim u značajnom segmentu unaprijedili uslugu, ali ne planiramo da se zaustavimo na tome. Pokrenuli smo i aktivnosti za uvođenje online kupovine karata, sprovodimo i aktivnosti u pogledu pokretanja nove trajektne linije na relaciji Zelenika - Tivatska solila, sa ciljem da u značanoj mjeri smanjimo saobraćajno opterećenje u Boki Kotorskoj. U finalnoj je fazi i izrada idejnih rješenja za dva buduća pristaništa na ovoj liniji, a u toku 2024. godine uradiće se potrebne studije i tehnička dokumentacija neophodna za izvođenje radova, kako bi ova trajektna linija započela sa radom.
Bonus video:
