Bivša direktorica Zavoda za zapošljavanje Vukica Jelić biće saslušana kao svjedok u sudskom postupku u kojem je grupa radnika tužila Zavod tražeći da im se dodatno isplati po 65 hiljada eura za rad u komisiji od 14 mjeseci, odnosno skoro pet hiljada eura mjesečno.
To je odlučio sudija Osnovnog suda Dragan Babović na jučerašnjem ročištu prihvatajući zahtjev advokata Zavoda Nebojše Batrićevića.
Batrićević je tražio saslušanje bivše direktorice kako bi objasnila svoju odluku o formiranju Komisije za obradu zahtjeva poslodavaca o zapošljavanju osoba sa invaliditetom iz februara 2016. godine i načina na koji je definisala iznos naknada za rad u toj komisiji.
Sedam članova traži dva miliona
Zbog sporne odluke o određivanju visine naknada, Zavod je tužilo sedam tadašnjih članova komisije koji ukupno traže skoro dva miliona eura.
U nekim tužbama traže se mjesečne naknade i od 15 hiljada eura, iako su njihove mjesečne zarade iznosile između 400 i 500 eura. Primjera radi u februaru 2016. godine, osnovna plata predsjednika Vlade Mila Đukanovića iznosila je 1.201 eura a predsjednika države Filipa Vujanovića 1.685 eura.
Bivši članovi komisije smatraju da je odluka Vukice Jelić jasna i da oni imaju pravo na naknadu od 40 odsto bruto prosječne zarade po rješenoj aplikaciji poslodavaca, a ne mjesečno zbog čega su i podnijeli tužbe. U dosadašnjim sporovima vještaci su većinom prihvatali takav način obračuna i potvrđivali traženi iznos. U do sada jednoj nepravosnažnoj presudi odbijen je takav zahtjev tužilaca i obračun vještaka.
Jučerašnjo ročište održano je po tužbi dvije bivše članice komisije D. R. i M. M. koje traže po 65 hiljada eura za rad u komisiji od 19. februara 2016. do 19. aprila 2017. godine.
Nakon isteka mandata ove komisije formirana je nova za isti posao, ali sa precizno određenim pravima i obavezama, pa su članovi radili za uobičajne naknade i varijabile.
Angažovan novi vještak
Sudija Babović prihvatio je i zahtjev Batrićevića da se odredi novi vještak ekonomsko-finansijske struke, koji bi vještačenje mogućih obaveza za naknade članovima komisije obavio u skladu sa Vladinom odlukom o kriterijumima za isplatu naknada za rad u komisijama i radnim grupama, kao i Zakona o zaradama u javnom sektoru.
Batrićević je kazao da je Vladinom odlukom definisano da naknada za rad u ovim komisijama ne može da bude veća od 40 odsto prosječne zarade, ali i da je 27 dana nakon formiranja komisije na snagu stupio Zakon o zaradama u javnom sektoru koji je naveo da zaposleni u javnom sektoru nemaju pravo na naknade za rad u komisijama i radnim grupama ako taj posao obavaljaju u sklopu svog redovnog radnog vremena.
On je naveo da su članovi komisije za svoj rad plaćeni kroz varijabile i da nemaju pravo ni na kakve naknade, a ne na astronomske iznose.
Advokat bivših članica komisije Radonja Drakulović smatra da je odluka Zavoda o formiranju komisije jasna i da se naknada obračunava po rješenoj aplikaciji u skladu sa izvještajem. On je kazao da je to propust tuženog Zavoda i da zaposleni ne može da snosi posljedice.
Drakulović je zahtjev za saslušanje bivše direktorice Jelić i angažovanjem novog vještaka nazvao neosnovanim i neutemeljenim čiji je cilj da se prolongira postupak i povećaju njegovi troškovi. Istakao je i da se iznosi naknada ne mogu određivati propisima koji su stupili na snagu nakon odluke o formiranju komisije.
Nema dokaza o vanrednom radu komisija
Dosadašnji vještak ekonomsko finansijske struke u ovom postupku Nemanja Dragović naveo je da ostaje pri svom vještačenju, koje se poklopilo sa zahtjevima tužilaca, kao i da je vještačio ono što je od njega traženo odlukom Suda a to je iznos naknade prema odluci Zavoda o formiranju komisije.
Batrićević je kazao da nije tačno da mu je to traženo odlukom suda, već da se utvrde stvarni iznosi eventualnih naknada zbog čega je i tražio novo vještačenje sa precizno navedenim propisima. Smatra i da je vrlo čudno da se u samom tužbenom zahtjevu pravo na naknadu potražuje na osnovu vladine odluke o naknadama za rad komisija, a da se vještačenje radi na osnovu druge odluke.
On je naveo i da u Zavodu ne postoji bilo kakav dokument da su članovi komisije radili prekovremeno, neradnim danima ili van radnog mjesta, već su ovaj posao obavljali u sklopu redovnih radnih obaveza, kao i da komisija nije predavala nikakve izvještaje o svom radu iako je bila obavezna.
Drakulović i Dragović su reagovali navodeći da postoje izvještaji komisije u sudskim spisima, na šta je Batrićević kazao da to nisu izvještaji komisije već aplikanata koji su predavali zahtjeve komisiji.
Poziv tužilaštvu da se uključi
Advokat Zavoda Nebojša Batrićević tokom jučerašnje rasprave je kazao i da bi u cijeli slučaj trebalo da se uključi i tužilaštvo jer postoji sumnja da je riječ o organizovanoj grupi u cilju nezakonitog bogaćenja.
Vještak Dragović je pitao da li se to odnosi i na njega. Batrićević je kazao da govori o cijelom slučaju jer se Zavodu i državi pokušava oteti dva miliona eura bez ikakavog pravnog osnova.
Na pominjanje tužilaštva, advokat bivših članova komisije Drakulović je kazao da bi odgovornost eventualno mogao da snosi samo onaj koji je donio ovakvu odluku o formiranju komisije i načina obračunavanja naknada.
Na ročištu koje se vodi po tužbama drugih bivših članova komisije, kod drugih sudije do sada nisu prihvaćeni zahtjevi da se kao svjedok sasluša bivša direktorica Jelić.
Iz Zavoda su ranije pozivali Specijalno državno tužilaštvo da se uključi u ovaj slučaj.
Bonus video:
