Državni budžet je u martu prihodovao 244,5 miliona eura što je za 18,5 miliona eura više od plana. To je ostvareno zahvaljujući tome što je od poreza na dobit pravnih lica naplaćeno 71,2 miliona eura što je za 30 miliona više u odnosu na plan, navedeno je u izvještaju o izvršenju budžeta Ministarstva finansija.
Međutim, ono što zabrinjava je da je naplata PDV-a i akciza manja za po 14 odsto u odnosu na plan ili ukupno 16,4 miliona eura. Naplata ove dvije dažbine, koje na godišnjem nivou čine oko 60 odsto ukupnih državnih prihoda, u martu je bila niža za oko tri miliona eura u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Naplata pala, a veći PDV i akcize
Većina raspoloživih podataka ukazuje da je naplata ove dvije dažbine morala biti značajno veća nego u istom periodu lani, jer su od Nove godine povećane akcize na cigarete, slatkiše i sokove sa zaslađivačima, a povećan je PDV sa 7 na 21 odsto na dio usluga u ugostiteljstvu. Takođe, rastu naplate PDV-a trebalo je da doprinese i inflacija, jer su prema Monstatu cijene u martu bile za 5,5 odsto veće nego u istom mjesecu prošle godine, kao i rast zarada u dijelu javnog sektora. Mart je bio i drugi mjesec nakon što su značajno povećane minimalne penzije za preko 40 hiljada korisnika, što je trebalo da poveća potrošnju a time i naplatu poreza, naročito PDV-a.
Ono što je moglo negativno da utiče na naplatu PDV-a i akciza je nešto niži broj turista u martu koji su u odnosu na isti mjesec prošle godine ostvarili za 11 odsto manje noćenja. Međutim, i u januaru i u februaru Crna Gora je imala manji broj turista, ali je tada rasla naplata PDV-a i akciza u odnosu na isti period lani.
Na nižu naplatu moglo je uticati smanjenje broja stranaca sa prijavljenim boravkom ili smanjenje njihove potrošnje, ali za tu analizu nema zvaničnih podataka.
U obrazloženju Ministarstva nisu se detaljnije bavili padom naplate PDV-a i akciza u martu.
“Na dinamiku naplate prihoda od poreza na dodatu vrijednost u neto iznosu utiče dinamika povraćaja PDV-a koja je od početka godine ubrzana od strane Poreske uprave, imajući u vidu akumulirane iznose zahtjeva za povraćajima iz prethodnog perioda”, navedeno je u obrazloženju izvještaja.
Ovo bi značilo da je Ministarstvo finansija prethodnih mjeseci prijavljivalo u izvještajima bruto naplatu PDV-a, kao i da mjesecima poreskim obveznicima nije vršilo povraćaj dijela ovog poreza na koji su imali zakonsko pravo. Ministarstvo nije objavilo koliki je iznos vraćenog PDV-a i kako je to moglo da utiče na smanjenje neto naplate od 14 odsto.
Situaciju u martu spasao je rast naplate poreza na dobit ostvarenu u 2023. Međutim, ovaj porez se većinom i plaća u ovom mjesecu, kada se i podnose izvještaju o poslovanju za prošlu godinu, kao i djelimično u aprilu. U ostalim mjesecima naplata ove dažbine je u simboličnim iznosima, tako da ovaj porez narednih mjeseci ne bi mogao pokrivati pad naplate PDV-a i akciza, ukoliko bi se on nastavio.
Ukupna naplata svih prihoda u martu iznosila je 244,5 miliona dok su tekući rashodi iznosili 231,1 miliona, tako da je ostvaren suficit od 13,4 miliona eura. Međutim, u ovom martu je na naplatu došlo staro zaduženje od 59,8 miliona eura, pa je ukupni nedostatak novca iznosio 48,7 miliona eura. Taj minus u martu je pokriven smanjenjem depozita 691,9 na 644,2 miliona. Ovi depoziti obezbijeđeni su zaduženjem Vlade početkom marta od 687 miliona eura.
“Fidelity”: Zakamuflirali podatke
Iz konsultantske kuće “Fidelity consulting” su saopštili da se “PR tim Ministarstva finansija svojski potrudio da martovske podatke o prihodima budžeta solidno zakamuflira”, a da su prećutali ključnu stvar - pad prihoda od PDV i akciza.
“Zašto je ovo bitno? Prihodi od PDV i akciza čine skoro 60% prihoda budžeta; bilo kakav a kamoli pad od 14% u odnosu na plan, ukazuje na slabost ekonomske politike koja se zasniva na potrošnji stranih državljana”, saopštili su iz ove kompanije.
Kazali su i da se potrošnja i punjenje budžeta smanjuju, dok se nastavlja sa obećanjima o povećanju plata 25% i minimalnih penzija na 600 eura.
Od doprinosa za PIO naplaćeno 45,9 milion, za penzije treba 61 milion
Prihodi državne kase u martu od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosili su 45,9 miliona eura i za 4,3 miliona su veći od plana. Ovaj prihod činio je 18,7 odsto ukupnih državnih prihoda u ovom mjesecu.
Za isplatu svih penzija u martu je bio potreban 61 milion, odnosno Fondu PIO je dotirano 15,1 milion eura iz drugih državnih prihoda za isplatu penzija.
Iz Vlade je proteklih mjeseci najavljivano dijelimično ili potpuno ukidanje doprinosa na zarade kako bi “zaposleni upravljali svojom bruto platom” i budućim iznosom penzije. Ranije su najavljivali i da će prosječna neto zarada do kraja godine iznositi 1.000, umjesto sadašnjih 820, a upravo ta razlika vrijedi koliko i doprinosi za penzijsko osiguranje. MMF je početkom maja upozorio Crnu Goru da bi nedavno poboljšanje fiskalne pozicije moglo biti ugroženo ako bi se sprovela izborna obećanja da se značajno povećaju neto plate djelimičnim ili potpunim eliminisanjem doprinosa za penzije.
Bonus video:
