Promjena stope PDV-a nosi veliki rizik od povećanja sive ekonomije koja i dalje postoji u ozbiljnom procentu u Crnoj Gori, rekao je “Vijestima” vlasnik kompanije Voli, Dragan Bokan. On ne očekuje da će povećanje stope PDV-a sa 19 na 21 odsto proizvesti pad standarda i potrošnje. Navodi da su osim sive ekonomije, biznis barijere i sporo dobijanje građevinskih dozvola i neprilagođeni detaljni urbanistički planovi.
Kako ocjenjujete sadašnji poslovni ambijent u Crnoj Gori u odnosu na period kada ste pokrenuli biznis prije 22 godine? Postoje li neke biznis barijere sa kojima se suočavate (koje su najznačajnije)?
Poređenje je praktično nemoguće. Prije 20 godina nismo mogli pretpostaviti kako će se razvijati crnogorsko tržište, kakvi će biti standardi i u kakvom ćemo ambijentu poslovati.
Kad pomislim kroz šta smo prošli, koliko je standarda uvedeno, koliko smo morali da se mijenjamo, pri tom mislim na menadžment kompanije i na sebe lično, slobodno mogu reći da je to bilo nemoguće predvidjeti. Što se tiče biznis barijera, mada su mnogo manje, one i dalje postoje, a prije svega mislim na sporo dobijanje građevinskih dozvola. Detaljni urbanistički planovi nisu prilagođeni brzom razvoju tržišta. Voli poslovanje zasniva na funkcionisanju isključivo u okviru zakona i fer tržišne utakmice i sa tog aspekta, najveću opasnost i barijeru vidim u sivoj ekonomiji, koja i dalje postoji u ozbiljnom procentu.
Da li će najavljeno povećanje PDV-a u okviru mjera štednje Vlade, negativno uticati na Vašu kompaniju, s obzirom na to da se očekuje pad standarda građana, a time i potrošnje?
Promjena PDV-a uvijek prouzrokuje neka dešavanja na tržištu, ali sa sobom nosi veliki rizik od povećanja sive ekonomije. Smatram da Vlada treba strogo da povede računa o privrednim društvima ili pojedincima koji u promjeni PDV-a vide priliku za izbjegavanje plaćanja poreza na promet robe što izaziva rast sive ekonomije. U tim slučajevima odgovorne institucije - Carina i Poreska uprava, treba ozbiljno da se pripreme za pojačanu kontrolu i takve slučajeve strogo sankcionisati. Ne očekujem da će promjena PDV-a proizvesti pad standarda i potrošnje i kroz to negativno uticati na našu kompaniju, kao i na ostala privredna društva. Sa druge strane, ako se finansije budu vodile na pravi način, to će doprinijeti njihovoj stabilizaciji, a posebno je značajno to što je Vlada povukla takav potez zbog infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori. Smatram da projekti koji su planiranoj ili izvođačkoj fazi ili renoviranje postojećih, a od posebnog je značaja izgradnja autoputa, predstavljaju preduslov za razoj privrede.
Smatrate li da se povećanje PDV-a moglo izbjeći naplatom dijela nagomilanog poreskog duga?
Moj stav po plaćanju poreza je vrlo jasan - nikome ne treba opraštati obaveze plaćanja poreza i duga prema državi. Svi koji posluju moraju znati da je plaćanje poreza prioritet i smatram da kontrola treba da bude vrlo stroga, a kaznene mjere rigorozne, bez izuzetaka. Kad je u pitanju plaćanje poreza, naša kompanija se ponaša krajnje odgovorno i nalazimo se od početka na tzv. "bijeloj listi" poreskih obveznika. Smatramo to osnovom obavezom, jer na taj način dajemo svoj doprinos državi i društvu, a od toga nam svima može biti samo bolje.
Zašto su domaći proizvodi u domaćim trgovinama marginalizovani, vrlo teško ih je naći, a u nekim trgovinama ih i nema?
Voli se može pohvaliti veoma dobrom saradnjom sa domaćim proizvođačima. Žao mi je što ovom prilikom čujem da ih u drugim lancima nema ili ima u nedovoljnoj mjeri. Mišljenja sam da proizvođači svojim pristupom, politikom prodaje robe i nedovoljnim praćenjem standarda u proizvodnji, sami sebi stvorili barijere kada je zastupljenost u pitanju. Moj komercijalni tim i ja smo u svakodnevnoj komunikaciji sa proizvođačima, sa velikim brojem njih sam i prijatelj. Konstantno im sugerišemo šta bi trebalo da rade kako bi bili kokurentniji i to na osnovu iskustava saradnje i komunikacije sa velikim kompanijama i njihovim pogledima na razvoj tržišta. Nažalost, veoma mali broj proizvođača je spreman da se mijenja, da inovira proizvodnju i uvodi standarde. Imam utisak da crnogorski proizođači generalno smatraju da im je dovoljna komunikacija sa Ministarstvom poljoprivrede i njihova su očekivanja da im upravo Ministarstvo obezbjedi plasman, a ta očekivanja su nerealna. Bez obzira na podršku koju pruža, resorno ministarstvo nema mogućnost da im obezbijedi i osigura plasman na tržište u zemlji, a kamo li van nje. Crnogorski proizvođači ne koriste dobru namjeru i želju lanaca, bar kada smo mi u pitanju, da se omogući na adekavatan način da domaći proizvodi ostvare veći i značajniji udio u prometu.
Da li u Crnoj Gori uvoznički lobi guši domaću proizvodnju?
Crna Gora je odredila svoj pravac ka Evropskoj uniji i u skladu sa tim i naše tržište je otvoreno, upravo kao i ostala evropska tržišta. U našoj zemlji ne postoji uvoznički lobi. Voli, kao lider na tržištu, ima kapaciteta da uvozi i više, al to ne radimo upravo zbog domaće proizvodnje. Odbacujem sve spekulacije na tu temu. Svi trendovi koji su prisutni na regionalnom tržištu, prisutni su i kod nas, ne možemo i ne trebamo predstavljati izuzetak. Otvoreno tržište je šansa i raduje me što su neki od naših proizođača dobili izvozni evropski kontrolni broj i mogućnost izvoze na evropsko tržište. Otvoreno tržište je velika šansa za onog proizvođača koji ima viziju, koji zna i hoće da radi. Uvoznički lobi je izgovor za nedostatak poslovne strategije i pokrivanje sopstvenih grešaka, a ne istina.
U Volijevim marketima ima domaćih proizvoda, ali ih je više iz uvoza. Iz kojih država najviše uvozite?
Težimo kroz saradnju proizvođača i trgovaca da smanjimo uvoz i plasiramo domaće proizvode, sa druge strane, u 90% slučajeva, odgovornost je na crnogorskim proizvođačima. Posebno me raduje i smatram to velikim uspjehom što kad uporedimo proizvodne kompanije sada i u periodu od prije dvadeset godina, vidimo da je značajno veći broj proizvođača koji imaju kapacitet i kvalitet da izađu na regionalno, pa i evropsko tržište i da njemu budu konkurentni.
Kada je Voli u pitanju ističem da smo duplirali promet domaćih proizvoda u našim marketima, procentualno u odnosu na promet, što je podatak koji ohrabruje.
Kada govorimo o zemljama iz kojih Voli uvozi, uglavnom je to bliže okruženje, meso uvozimo iz Srbije, piletinu iz Srbije i Hrvatske, konditore takođe, iz Italije voće i povrće. U otkupnom centru u Matagužima vršimo otkup poljoprivrednih prizvoda, ali ta količina ne zadovoljava naše potrebe, pa smo prinuđeni na uvoz. Odličan primjer je da se tokom juna i jula ove godine, nije desila nijedna sedmica da smo imali dovoljnu količinu paradajza da opskrbimo naš lanac. Mislim da je to podatak koji zabrinjava. Ovom prilikom šaljem poruku domaćim proizvođačima da će naš novi Logostičko-distributivno otkupni centar, koji smo izgradili u neposrednoj blizini postojećeg, omogućiti otkup kompletne proizvodnje prve klase, svih proizvodnih kultura, zahvaljujući tome što se možemo pohvaliti kontaktima sa svim većim trgovačkim lancima i distributerima u regiji i komunikacijom na odličnom nivou. Pomenuo sam upravo prvu klasu proizvoda jer sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, FAO (Prehrambena i poljoprivredna organizacija Ujedinjenih nacija) i Ministarstvom poljoprivrede obezbjeđujemo stručnu podršku proizvođačima u cilju unapređenja i podizanja standarda.
Koliko kompanija ima zaposlenih i koliko je u nju ukupno investirano do osnivanja?
Ponosan sam na činjenicu da Voli obezbjeđuje egzistenciju za 2.130 radnika i njihovih porodica. Ovaj broj čine i sezonski radnici kojih je 250. Voli je najveća crnogorska firma po broju zaposlenih i ta činjenica nas kao firmu i mene lično, kao čovjeka, dodatno obavezuje. Voli se može pohvaliti najvećim ličnim dohocima kada je u pitanju trgovačka branša. Svojim radnicima uredno isplaćujemo primanja, uplaćujemo pune doprinose i predstavljamo im siguran oslonac. Kontinuirano ulažemo u edukaciju i razvoj naših zaposlenih, kao i poboljšanja uslova za rad. U unapređenje poslovanja smo do sada investirali preko 100 miliona eura.
Planiraju da do kraja godine investiraju 22 miliona eura
Koliko ste planirali da investirate u ovoj godini i u šta konkretno?
U skladu sa našim planovima su investicije od septembra 2016. do kraja 2017. godine u iznosu od oko 22 miliona eura. U izgradnju Logostičko distributivno otkupnog centra investiramo 11 miliona, objekat Naš diskont na ulazu u Podgoricu, koji praktično iznova gradimo, a otvaramo ga do kraja novembra ove godine - 7 miliona eura, u hipermarket u Ulcinju koji smo nedavano otvorili uložili smo 2,5 miliona eura. Planiramo da u Nikšiću otvorimo hipermarket 18. septembra, na dan Opštine, a to je investicija vrijedna skoro 2 miliona eura. Kao što vidite, planovi nam jesu veliki, ali nisu bez osnova. Tome u prilog govori, da bez obzira na to što smo zbog adaptacije i modernizovanja zatvorili nama strateški bitan objekat Naš diskont, kontinuirano bilježimo trend rasta prometa. Naši standardi i kapaciteti rastu. Evropska banka za obnovu i razvoj je naš partner i suvlasnik u kompaniji i već sada, nakon 1,5 godine, možemo da uvidimo šta to znači u svijetu biznisa, koje mogućnosti otvara i kakve nam prilike može donijeti u budućnosti.
Bonus video:
