Ministarstvo finansija i Vlada smatraju da novi član 68f Zakona o igrama na sreću, koji podrazumijeva zabranu dopuna depozita igrača na sreću preko sistema e-bankinga i uplatnih mjesta na trafikama, odnosno da su uplate moguće samo preko platnih kartica i direktno u kladionicama nije u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore.
Ovaj stav izvršne vlasti naveden je u mišljenju na Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti ovog zakonskog rješenje koje je u primjeni od 1. januara ove godine. Stav izvršne vlasti je da nema osnova za prihvatanje ove incijative.
Inicijativu Ustavnom sudu je podnijelo Udruženje priređivača igara na sreću “Montenegro bet” koje tvrdi da član 68f Zakona o o igrama na sreću nije izglasan u skadu sa sa članom 17, članom 16 stav 1 tačka 5, članom 59, članom 140 stav 3 i članom 145 Ustava Crne Gore.
U mišljenju Ministarstva finansija kojim rukovodi ministar Novica Vuković se navodi da je “Montenegro bet” u inicijativi Ustavnom sudu naveo da osporena odredba člana 68f smanjuje obim prava i slobode građana i narušava pravila tržišta koja su tokom dužeg perioda uspostavljana i da sama uplata novca na korisnički nalog nije klađenje, odnosno učešće u igrama na sreću na internetu, već predstavlja neophodni prethodni korak da bi se, nakon deponovanja novca, u nekom kasnijem momentu pristupilo učešću u igrama na sreću.
”Montenegro bet” tvrdi da se ovako propisanom odredbom onemogućavaju priređivači igara na sreću da obavljaju i razvijaju svoju djelatnost, te da je to korak unazad u smislu harmonizacije prava sa pravom EU. Uz to, njihov je stav da su priređivači igara na sreću dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na sve ostale privredne djelatnosti i ističe se da je uplatom putem platnih kartica i u objektu priređivača za igre na sreću kao jedinim oblicima uplate na korisnički nalog povrijeđena odredba iz člana 140 stav 3 Ustava na osnovu koje je zabranjeno narušavanje i ograničavanje slobodne konkurencije i podsticanje nepravno-pravnog, monopolskog ili dominantnog položaja na tržištu.
”Smatramo da nema osnova za prihvatanje podnijete inicijative. Dosadašnja praksa uplaćivanja novca na korisnički nalog igrača je bila takva da nije zahtijevala identifikaciju uplatioca, a samim tim ni kontrolu na čiji korisnički nalog se novac uplaćuje. Kao problem koji se javio u praksi jeste povećan rizik od pranja novca koji je moguće sprovesti ovim vidom uplate. lako uplata ne predstavlja oblik klađenja, već polaganje depozita za klađenje, nije se moglo utvrditi ko uplaćuje novac niti da li određeno osoba uplaćuje novac (koji je namijenjen za klađenje) na svoj ili tuđi korisnički nalog. U Nacionalnoj procjeni rizika od pranja novca i finansiranja terorizma rizik od pranja novca u dijelu igara na sreću definiše se kao srednje visok. Takođe, u izvještaju Manivala iz decembra 2023. godine ističe se visok rizik u dijelu internet klađenja i konstatuje da priređivači igara na sreću u Crnoj Gori nijesu dovoljno upoznati sa rizikom od pranja novca koje priređivanje nosi sa sobom”, obrazložilo je Ministarstvo finansija svoj stav u kome se dodaje da uzimajući u obzir taj rizik i potrebu zaštite javnog interesa koja obuhvata i zastupljenost klađenja u Crnoj Gori, smatramo da priređivači nisu spriječeni u obavljanju svoje djelatnosti, već da odredba člana 68f Zakona o igrama na sreću obezbjeđuje bolju kontrolu tokova novca prilikom uplata na korisnički nalog.
U mišljenju je konstatovano i da Crna Gora nije imala obavezu usklađivanja sa međunarodnim direktivama, imajući u vidu da nisu propisane direktive za oblast igara na sreću. Ukazano je da se ova odredba odnosi na sve priređivače koji priređuju internet klađenje, pa nije narušena konkurencija na ovom tržištu.
”Shodno međunarodnim obavezama, usklađenost sa Direktivom EU 2015/2336 o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu se postiže kroz Zakon o platnom prometu. Zakonom o igrama na sreću, kao lex specialis propisom, vodi se računa o usklađenosti sa Nacionalnom procjenom rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, na osnovu čega su priređivači igara na sreću svrstani u srednje visok nivo ranjivosti/procjene rizika. Sa tim u vezi smatramo da nije povrijeđeno pravo korišćenja drugih platnih instrumenata za širu upotrebu, već se shodno rizicima uređuje jedan oblik klađenja koji se smatra visoko rizičnim”, navodi se u mišljenju Ministarstva finansija.
Bonus video:
