Jedna od opcija za rješavanje krize u Institutu “Dr Simo Milošević” u Igalu je da se organizaciono i finansijski odvoji komercijalni dio Instituta od dijela koji zbrinjava pacijente iz javnog zdravstvenog sistema i u toj varijanti bi taj dio Instituta se pripojio nekoj državnoj bolnici slično kako je urađeno sa bolnicom Meljine.
To je sastavni dio nedavno usvojene Vladine Platforme za spašavanje i restrukturiranje Instituta. Prema platformi Vlada treba da usvoji Plan spašavanja koji bi se sprovodio šest mjeseci i koji bi bio osnova za Plan restrukturiranja koji bi se sprovodio tri godine. Nema okvirnih datuma kad bi ovi dokumenti mogli da se usvoje.
Račun Instituta je u blokadi od 8. decembra prošle godine. Od te blokade računa zaposleni zvanično ne primaju platu, a dobili su pomoć od Vlade koja je uplaćena na sindikalni račun i tako su odustali od planiranog štrajka. Ova pomoć je bila u iznosu od 1,13 miliona eura sredinom aprila. Posebno zabrinjava što sa nagomilanim problemima Institut ulazi u ljetnju turističku sezonu kada je ostvarivao najveće prihode.
“Ako Institut ostane van sistema državnih bolnica utvrditi realnu i pravičnu naknadu za usluge od opšteg ekonomskog interesa. Uzeti u obzir kolika je realna cijena koštanja bolničkog dana Fonda za zdravstveno osiguranja, kao i ostali operativni i investicioni troškovi. Ovo znači da se uspostavlja dvojno računovodstvo i tako se omogućava finansiranje Instituta dok ne počne postupak restrukturiranja”, navodi se u Platformi uz ocjenu da bi Institut mogao ako ostane van sistema javnog zdravstva dobiti 15 miliona godišnje pomoći bez ocjene Agencije za zaštitu konkurencije.
U slučaju ovog scenarija kom bi sistemu državnih bolnica pripao Institut, kad bi to razdvajanje moglo da bude, koliko bi radnika Instituta pripalo komercijalnom, a koliko državnom dijelu i šta bi bilo sa njihovom platama i da li bi se u tom slučaju korigovale cijene za prijem pacijenata iz redovnog zdravstvenog sistema pitanja su na koja Ministarstvo zdravlja nema odgovor.
“Platforma za spašavanje i restrukturiranje Instituta ‘’dr Simo Milošević’’ predstavlja samo platformu sa smjernicama za uspostavljanje i donošenje jasnog Plana sprovođenja predloženog modela, koje će se detaljno razmatrati, pa tek onda usvojiti i realizovati kako bi se obezbijedilo održivo poslovanje Instituta. Ministarstvo zdravlja sa tim u vezi će se agilno odnijeti prema svim obavezama koje budu delegirane ovom resoru, a u konsultaciji sa svim relevantnim činiocima, te da će javnost o tome biti podrobno obaviještena. U ovoj fazi, rano je govoriti o detaljima”, kazali su u resoru kojim rukovodi ministar Vojislav Šimun.
U Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nijesu precizirali rok u kome će biti donijet Plan spasavanja koji treba da bude osnov za Plan restrukturiranja Instituta.
“Platforma predviđa niz mjera za modernizaciju i poboljšanje rada Instituta, čime će se ojačati njegova pozicija kao renomiranog centra za rehabilitaciju i medicinski turizam. Platforma, između ostalog, ima za cilj stabilizaciju poslovanja Instituta, sa posebnim akcentom na očuvanje radnih mjesta, kao i unapređenje kvaliteta usluga. Usvajanje platforme predstavlja odgovorni čin Vlade kako bi se definisale jasne smjernice izradu Plana spašavanja Instituta koji će Ministarstvo prostornog planiranja dostaviti Vladi na usvajanje u što skorijem roku, nakon što Agencija za zaštitu konkurencije da svoje mišljenje. Nakon toga biće dostavljen svim akcionarima Instituta na razmatranje i usvajanje, u skladu sa pozitivnim propisima Crne Gore”, kazali su u resoru kojim rukovodi Janko Odović, uz poruku da su “manjinski akcionari više puta bili pozivani od strane predstavnika državnog kapitala u Institutu Igalo kako bi se uključili u sami proces, ali smo svjedoci da su im interesi drugačiji”.
Prema Platformi postupak spašavanja bi bila jednokratna pomoć od 10 miliona eura i trajao bi najviše šest mjeseci, dok bi se Plan restrukturiranja sprovodio u roku od tri godine.
“Nakon usvajanja Plana spašavanja očekuje se deblokada računa Instituta i njegovo lakše funkcionisanje do usvajanja Plana restrukturiranja. Cilj donošenja Plana spašavanja i restrukturiranja je očuvanje zaposlenih kao najvećeg resursa Instituta, njegova modernizacija i povratak starog sjaja iz perioda kada je bio ponos crnogorskog zdravstvenog sistema i zdravstvenog turizma. Vlada Crne Gore uložiće sve napore kako bi Institut opstao i nakon modernizacije bio veoma konkurentan na tržištu zdravstvenih usluga i medicinskog turizma, za koji Crna Gora ima ogroman potencijal”, kazali su u Ministarstvu prostornog planiranja.
Novi cjenovnik sa Fondom i uvođenje “pravične naknade”
U Platformi se navodi da Institut ostvaruje negativan rezultat u poslovanju sa Fondom za zdravstveno osiguranje, tako da taj gubitak pokriva prihodima iz poslovanja na stranom tržištu.
“Institut prima pacijente iz redovnog zdravstvenog sistema po prosječnoj cijeni od 44 eura, dok Institut dan pacijenta košta oko 60 eura. Gubici koji nastaju zbog manje cijene koju Institut plaća Fond za zdravstvo pokrivaju se iz prihoda ostvarenih od usluga koje Institut naplaćuje po tržišnim cijenama. Ovaj način poslovanja Instituta onemogućava investiciona ulaganja pa čak i pokrivanje operativnih troškova”, navodi se u Platformi.
Za rješenje ovog problema predlaže se da se aneksira ugovor između Instituta i Fonda zdravstva i da se koriguje cijena dana bolničkog liječenja. Uz korekciju bi se uvela i “pravična naknada pružaocu usluga”.
Pitanje za Ministarstvo zdravlja je bilo i šta bi podrazumijevala ova “pravična naknada”.
Još nije urađena procjena vrijednosti Instituta
Izvršni direktor HTP “Vila Olive” (najveći manjinski akcionar Instituta) Petar Rakčević kazao je “Vijestima” da je Vlada sredinom marta ove godine usvojila informaciju o statusu Instituta sa ocjenom stanja i predlogom mjera.
“Na strani 8 navedeno je da je u cilju zaštite državnih interesa zauzet stav da se prvo odradi nova procjena realne vrijednosti Instituta od strane nezavisnog procjenitelja i da se na bazi te procjene Vlada obrati manjinskim akcionarima sa ponudom za (1) otkup akcija ili (2) njihovo srazmjerno finansijsko učešće u dokapitalizaciji i restrukturiranju Instituta Igalo. Sa tim stavom predstavnici Vlade su na pres konferenciji 21. 3. 2024. godine upoznali i javnost. Ta procjena nije još uvijek završena, niti su manjinski akcionari do sada dobili bilo kakvu ponudu”, istakao je Rakčević.
On je pojasnio da shodno Zakonu o privrednim društvima, kao i Statutu Instituta Igalo, društvom upravlja Skupština akcionara, Odbor direktora i Izvršni direktor. “Platforma koju je utvrdila Vlada nije prezentovana Odboru direktora, niti bilo kome od 44% manjinskih akcionara Instituta, stoga nisam u mogućnosti iznijeti stav po pitanju iste. U saopštenjima Vlade se navodi da manjinski akcionari treba da podrže spašavanje Instituta, ali niko od 44% manjinskih akcionara Instituta nije učestvovao u izradi te Platforme za spašavanje i restrukturiranje Instituta”, kazao je Rakčević.
Bonus video:
