Strani investitori smatraju da je bankarstvo jedini sektor u kojem je u 2023. u Crnoj Gori poslovanje bilo lakše nego ranije, da se stanje pogoršalo u turizmu, trgovini, transportu, energetici i ostalo nepromijenjeno u oblasti telekomunikacija.
Zbog toga je indeks lakoće poslovanja u prošloj godini bio 6,4, odnosno 0,3 niži nego u 2022.
Ovo je ujedno i prvi put od kako Savjet stranih investitora objavljuje Bijelu knjigu da se u njoj bilježe negativni trendovi dvije godine zaredom, pa je jasno da privrednici i investitori nisu zadovoljni reformama implementiranim u 2023.
To, između ostalog, piše u 13. izdanju Bijele knjige, u kojoj strani investitori daju ocjene od 1 do 10 (MFIC indeks) za lakoću poslovanja.
Osim toga, oni sagledavaju poslovni ambijent i ukazuju na glavne izazove sa kojima se suočavaju.
“Ono što je karakterisalo poslovni ambijent jeste netransparentnost procesa donošenja važnih odluka, česte izmjene zakonske regulative, koje nijesu bile praćene ekonomskim proračunom uticaja na privredu, sporost administracije, politička nestabilnost, te nedovoljno razvijena i pripremljena infrastruktura itd. Takođe, kao glavne nedostatke poslovnog ambijenta u Crnoj Gori naše članice izdvajaju i dalje veliku zastupljenost neformalne ekonomije, nedovoljno transparentan proces javnih nabavki, nedovoljnu dostupnost digitalnih i onlajn servisa iz domena nadležnosti javne administracije, kao i veliki nedostatak radne snage”, piše u ovoj knjizi.
Banke naoko prednjače
Sektor bankarstva je jedini koji je prošle godine zabilježio rast, i to od 0,4, zbog čega je i dobio ocjenu 6,7. U knjizi piše i da, uprkos napretku, ocjena još nije na zadovoljavajućem nivou, jer je najniža od 2015.
Komercijalne banke, njih 11, u 2023. su po podacima Centralne banke ostvarile dobit od 146 miliona eura, što je 75,26 odsto više, nego 2022. godine. To je uglavnom bilo uslovljeno rastom kamata na kredite za građane i privredu, rastom međunarodne referentne kamatne stope za evropsku valutu Euribor, povećanjem naknada i provizija banaka za građane i privredu na platni promet, uslugama...
Ističe se da je bolja ocjena bankarstva stigla nakon rekordnog pada od 0,9, koji je zabilježen 2022. u odnosu na 2021. godinu. Iako članovi Savjeta daju pozitivne ocjene, tako ipak ne misle članice koje se bave ovim poslom pa mu daju negativnu ocjenu za lakoću. Tako je njihova ocjena ovog sektora 5,8, odnosno 0,4 manje nego 2022.
“Kao druge razloge za negativan indeks, članice prepoznaju nedostatak transparentnosti u procesu donošenja odluka Vlade. Pomenuta praksa negativno utiče na ovaj sektor i često dovodi do stvaranja dodatnih troškova i otežanog poslovanja sektora. Veoma negativno se percipira poreska regulativa, koja je, naročito u posljednjem periodu, veoma loše uticala na poslovanje. Posebno je istaknuto da podzakonska rješenja u ostalim oblastima nijesu usklađena sa potrebama sektora, te samim tim negativno utiču na kompletan sektor. Osim nedostataka regulacije i postojanja digitalnih rješenja, plaćanja virtuelnim novčanikom, onlajn otvaranje računa, upotreba elektronskog potpisa i slično dodatno otežavaju dalji razvoj bankarstva u Crnoj Gori”, piše u Bijeloj knjizi.
Sa druge strane, strani investitori smatraju da je sektor telekomunikacija stagnirao, pa mu je pripala ista ocjena kao u 2022. - 7,2. Telekomunikacije i ICT i dalje imaju najveće ocjene u odnosu na ostale kategorije i većinom bilježe napredak iz godine u godinu. Savjet ističe da ocjena za 2023. pokazuje stabilnost, ali da i dalje ovaj sektor ima veliki prostor za napredak. Iako strane firme koje rade u telekomunikacijama ističu da je rad sada lakši, najmanju ocjenu je dobila infrastruktura - 6, dok je otvorenost prema stranim investitorima ocijenjena sa 7.
“U ostale faktore koji su uticali na lakoću poslovanja investitori su uvrstili i: nedovoljno razvijenu legislativu u dijelu digitalizacije, posebno u dijelu interakcije sa klijetima, nepostojanje standardizacije QR koda plaćanja. Problematizovane su cijene naknada za ICT provajdere, sa druge strane, kompanije iz ostalih sektora kao problem u razvoju navode cijene roaming usluga”, piše u knjizi.
Koče i avioni i kamioni
Rad u svim ostalim sektorima je teži nego ranije, pa je turizmu pripala ocjena 6,7. Iako su stavovi bili pozitivni dvije godine nakon pandemije koronavirusa, ocjena za 2023. je 0,4 niža nego godinu prije toga, a ujedno i najniža ocjena od 2016, ako se zanemari pandemijska. Zabrinjavajuće je i to što su strani poslodavci koji rade u turizmu dali su istu ocjenu za lakoću poslovanja koju je Crna Gora dobila u doba koronavirusa, što očigledno znači da nisu zadovoljni situacijom.
“Svi su naveli da je loša avio-povezanost (manji broj avio-linija) negativno uticala na lakoću poslovanja. Članice su prepoznale nedovoljne kapacitete i neorganizovanost aerodroma tokom sezone kao veliki problem, koji kreira veoma negativnu sliku o turizmu, odbija ne samo turiste već i potencijalne investitore da ulože svoj kapital. Dugogodišnji problem jeste i neformalna ekonomija, koja nanosi veliku štetu i smanjuje atraktivnost, a članice prepoznaju nedostatak strateškog i koordinisanog upravljanja problemom i čitavom turističkom ponudom. Kao negativne faktore privrednici su prepoznali i velike parafiskalne namete u vidu boravišnih i drugih taksi i nedostatke u komunalnoj infrastrukturi”, piše u dokumentu i ističe se da svi poslodavci dijele stav da je najveći problem dostupnost radne snage, odnosno njen uvoz iz inostranstva što može biti dodatni problem, zbog regulative.
Najveći pad, od 0,7, je u proizvodnji i energetici koja je ocijenjena sa 5,5. Ovaj sektor generalno bilježi niske ocjene, a privrednici ih, kako piše, daju zbog puteva, saobraćajne povezanosti, administracije, regulatornog okvira, nedovoljno razvijenog tržišta, nerazvijene konkurencije...
Velika slabost energetskog sektora za ove poslodavce je i manjak kreditnih linija i grant šema, poreskih i drugih olakšica, nedovoljna prepoznatljivost sektora, ali i konstatacija da odnos prema investitorima ni u jednoj fazi ulaganja nije na zavidnom nivou.
Generalno razvijena u Crnoj Gori, i trgovina je dobila ocjenu 6,6, koja je 0,4 manja nego u 2022. Ovaj sektor je zabilježio rast posljednje dvije godine, ali je sada dobio istu ocjenu kao u pandemijskoj 2022.
“Investitori su posebno naglasili slabo povjerenje potrošača i nedovoljno razvijena digitalna rješenja. Prepoznate manjkavosti negativno utiču na razvoj sektora, a naročito se ističe odnos koji javnost ima prema ovom sektoru u pogledu percepcije u vezi s postojanjem monopola i procesa formiranja cijena. Značajan problem u boljem pozicioniranju sektora predstavlja prevelik uvoz i nedostatak domaće ponude koja bi mogla dovesti do smanjenja cijena. Kao i u većini sektora, neformalna ekonomija predstavlja ozbiljnu prepreku za razvoj”, piše u knjizi.
Niske ocjene u transportu dobili su i procesi za dobijanje dozvola, lakoća rada sa administracijom i efikasnost kontrola, infrastruktura, a kompletan sektor obilježen je sa 6. Ovo je ujedno najgora ocjena za ovu kategoriju od 2017. ali se navodi da transport i logistika imaju ogroman potencijal za rast.
“Skoro svi privrednici u ovom sektoru su ocijenili i prepoznali poreske procedure kao komplikovane, duge i skupe, posebno kada govorimo o procedurama prilikom uvoza/izvoza, što im dodatno otežava poslovanje kako u novčanom tako i u administrativnom smislu. Osim ovog, nerazvijena infrastruktura i neefikasna granična kontrola, koja je veoma spora, faktori su koji ograničavaju razvoj i napredak sektora”, navodi se u knjizi.
Mali glas privrede
Analiziran je i procenat uključenosti privrede u izradu zakona, pa je utvrđeno da su od 93 posmatrana zakona, privrednici učestvovali na izradi više od 37 odsto njih. Ovaj proces je dobio ocjenu 6, pa se preporučuje promjena kako bi donošenje odluka bilo transparentnije i inkluzivnije.
Od ostalih praćenih kategorija važnih za poslovni ambijent, ističe se tržište rada i zapošljavanje. Ovaj sektor ocijenjen je sa 5,7 kao i godinu prije toga.
“Privrednici su najniže ocijenili bolovanja, sa 5,2, i otpremnine, sa 5,5. Nešto veća ocjena data je ugovorima na neodređeno, i to 5,9. Kada je riječ o ostalim faktorima koji utiču na ocjenu, privrednici su naveli: dozvole za strance, rad na daljinu, razvoj programa unapređenje vještina, rad sudstva, posebno u dijelu veće zaštite zaposlenih u odnosu na poslodavce, migracije tržišta, visinu minimalne zarade i rad institucija”, piše u dokumentu.
Osim toga, Crna Gora se nije pokazala ni u razvoja nekretnina, pa od 2019. godine ovaj sektor bilježi pad, pa je od 6,4 u toj godini, došao na sadašnjih 5,6. Strani investitori su, kako se navodi, nisku ocjenu dali zbog loše ocjene rada katastra u prošloj godini, ali i efikasnosti izdavanja građevinskih dozvola. Među problemima sektora ističu se i nepostojanje javno dostupnih podataka, administracija, visoke cijene, korupcija, detaljni planovi države, duge procedure, digitalizacija...
Istu ocjenu dobio je i sektor oporezivanja, i to zbog rada poreske inspekcije, različitih taksi, visine poreskih stopa, nameta na državnom i lokalnom nivou, manjka poreskih olakšica za rast biznisa, netransparentnog donošenja zakona i njihove nedosljednosti, dvostrukog oporezivanja, novih nezakonskih taksi...
Najniža ocjena za trajanje privrednih sporova
Loše je ocijenjena i vladavina prava, pa je zbog izdavanja dozvola i licenci, boravišnih i radnih dozvola, nekoherentnosti sudske prakse, korupcije, diskriminacije, netransparentnosti, dobila ocjenu 5. Ovdje je ujedno i najniža ocjena u izvještaju za 2023. i to 3,2, koja data za dužinu privrednih sporova i sudskih slučajeva.
“Nedostatak kvalifikovane radne snage sa specifičnim vještinama posebno za velika preduzeća, nedovoljno razvijen obrazovni sistem, zastarjeli programi, koji ne prate dinamiku tržišta, nepostojanje sistemskih analiza koje bi ponudile rješenja, nedovoljno ulaganja u obrazovni sistem, nedostatak obrazovne infrastrukture, što dodatno uzrokuje odliv mozgova, koji je jedan od glavnih problema, posebno kod talenata koji su traženi na IT tržištu, pojačana konkurencija od strane javne uprave, migracije radne snage”, ističe se među faktorima u knjizi, za koje privrednici vjeruju da koči sektor ljudskog kapitala.
Strani investitori su indeks ispod 5 dali i za neformalnu ekonomiju i rad inspekcija, koje su dobile ocjenu 4,2. Ističe se da poreske institucije, posebno inspekcije, nisu dovoljno spremne i jake da kontrolišu poslovanje kompanija, zbog čega dolazi do selektivne primjene zakona i neefikasne kontrole.
U knjizi piše i da Crna Gora nema stvarne mjere za borbu protiv neformalne ekonomije i nefer konkurencije iako se dosta govori o tom problemu, te da ovim oblicima poslovanja, privrednike okreću previsoki porezi i drugi troškovi.
3,2 je najniža ocjena u izvještaju, a Crna Gora je dobila za dužinu trajanja privrednih sporova i sudskih slučajeva
Slični indeks dat je i, kako piše, nedovoljno razvijenom sektoru javnih nabavki, koji je sada 0,6 lošije ocijenjen nego u 2022.
Privrednici ističu da su procedure veoma komplikovane, što usporava javne nabavke, odbija investitore, a cijena je glavni kriterijum pa se dobija najjeftiniji proizvod ili usluga bez obzira na kvalitet, ali i da su netransparentne.
Zelena ekonomija kaska
U Bijeloj knjizi se navodi i da se uvode nove oblasti koje će se pratiti, a među njima i ljudski kapital, vladavinu prava i jednake mogućnosti, poreski sistem, ekonomski i razvoj infrastrukture i tranziciju ka zelenoj ekonomiji. Ovi sektori su prioritet strategije Savjeta.
Sve ove prioritetne kategorije imaju ocjenu ispod prosječne - 5, što, kako se navodi, pokazuje da je potreban dodatni napredak jer je trenutno stanje daleko od dobre investicione klime.
“Iako su sve kategorije ocijenjene kao ispodprosječne, tri segmenta su dobila ocjenu preko 4, i to: talenti i ljudski kapital (4,7), poreski sistem (4,6) i ekonomski razvoj i infrastruktura (4,3). Najniža ocjena je data tranziciji ka zelenoj ekonomiji (3,6) i vladavini prava i jednakim mogućnostima (3,9)”, piše u dokumentu.
Brojne preporuke Vladi
Savjet je spremio i veliki broj preporuka za Vladu koje se odnose na prioritetna područja, a posebno za ljudski kapital u Crnoj Gori jer je to jedna od ključnih prepreka za razvoj poslovnog i investicionog ambijenta.
“Savjetuje se izrada sveobuhvatne analize kurikuluma i tržišta, te kreiranje programa na bazi preporuka za zadovoljenje potreba tržišta i njegovog brzog mijenjanja. Neophodno je pratiti svjetske trendove i ulagati u obrazovnu infrastrukturu koja će mladima omogućiti šansu da svoje ideje razvijaju”, neke su od preporuka, a navodi se da je potrebno i stimulisati smanjenje troškova na plate.
U preporukama za poreze, Savjet je Ministarstvu finansija poručio da se Zakonom o porezu na promet polovnih motornih vozila propisuju neopravdano visoke poreske stope. Ovaj resor je u odgovoru naveo da smatraju da ovu stopu od 5 odsto ne treba mijenjati.
“Kreirati sveobuhvatne politike i strategije razvoja ekonomije, posebno manje razvijenih oblasti i implementirati reformu kako procesa tako i rada administracije, u dijelu izdavanja građevinskih i ostalih dozvola”, piše u preporukama za ekonomski razvoj.
Za napredak zelene ekonomije, savjetuju da se uvede sistem subvencija za one koji učestvuju u toj tranziciji, a preporučuju i jačanje svijesti o njenom značaju, jačanju ulaganja u obnovljive izvore energije i tehnologije.
Od ove godine, „Bijela knjiga” će izlaziti u novembru, kako bi Vlada blagovremeno mogla razmotriti i uključiti preporuke i analize stranih investitora u svoj program rada.
Kako je ranije izjavio predsjednik Savjeta, Tamaš Kamaraši, riječ je o važnom koraku kojim se dodatno osigurava da se prilikom kreiranja politika i regulatornih okvira vodi računa o stvarnim potrebama stranih investitora i cjelokupne poslovne zajednice.
Bonus video:
