Nacrt fiskalne strategije predstavlja značajno odstupanje od predizbornih obećanja i postizbornog kalkulatora kojim je razrađen program “Evropa sad 2” - nema minimalne plate od 700 eura, nema prosječne penzije od 600 eura, nema povećanja od 25 odsto svim zaposlenima koji primaju platu preko 565 eura, nema radnog vremena od sedam sati, nema pune zaposlenosti, što je sve trebalo ostvariti do prvog novembra ove godine.
Ovo je istakao direktor “Fidelity Consultinga” Miloš Vuković juče na okruglom stolu Ministarstva finansija o nacrtu fiskalne strategije.
Iste ocjene iznijeli su skoro svi učesnici okruglog stola koji su u svojim diskusijama ukazali da se ništa ne čini na smanjenju državne administracije, već da se ona samo uvećava.
Poručeno je da se daju mrvice kroz povećanje neto plata dok se s druge strane urušava Fond PIO koji će biti u minusu kad se ukinu doprinosi 400 miliona eura, da se redovno uvećanje penzija pokušava predstaviti kao povećanje, te da bi sve penzije morale porasti oko 21 odsto da bi se ispunilo predizborno povećanje.
Istaknuto je da je nepošteno skoro izjednačavati plate početnicima i onima s dužim radnim stažom, kao i penzije nekome ko je radio 40 godina i ko je radio 15 godina....
Stav sindikata je da plate treba povećati kroz povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta, a ne kroz ukidanje doprinosa, ukazano je da država kroz planirano uvođenje akcize na “mirna vina” urušava domaću proizvodnju...
Učesnici okruglog stola su zamjerili što nijesu prisustvovali premijer Milojko Spajić, njegov šef kabineta Branko Krvavac koji je po priznanju premijera idejni tvorac programa i ministar finansija Novica Vuković. S okruglog stola je poručeno da se “šeta po Parizu na Olimpijskim igrama”, a da su poslali direktore direktorata (pomoćnici ministra) u Ministarstvu finansija “da primaju kritike iako ništa nijesu krivi”.
Predstavnici Ministarstva finansija i savjetnica premijera Milena Milović ponovili su da je sistem javnih finansija održiv, da će svi građani dobiti obećano povećanje plata, da je poreska politika predvidljiva, da se ništa neće finansirati iz zaduženja osim kapitalnih projekata...
Čestitke Vladi
“Dakle, kad pogledamo brojke, 400.000 građana Crne Gore je u junu 2023. godine, najblaže rečeno, iznevjereno. Stoga, koristim priliku da čestitam Vladi i ministarstvu finansija što se odustalo od programa 'Evropa sad 2' za koji se od starta znalo da nije bilo moguće sprovesti”, istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima Nacrt fiskalne strategije blago krši Mastrihtske kriterijume i zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti kroz planirani deficit od 3,4 odsto na kraju 2027. godine, dok će javni dug u 2027. dostići vrijednost od 65 odsto BDP-a.
“Dodatno, naš javni dug se povećava sa 4,5 milijardi eura na 5,6 milijardi eura ili 25 odsto u svega tri godine. Nacrt fiskalne strategije je oskudan s podacima. Nedostaju tabele s brojem zaposlenih, penzionera, kao i “matematike” kako se došlo do određenih brojeva u projekcijama zbog čega smatram da nije transparentna u dovoljnoj mjeri. Dodatno, nedostaju detaljni podaci o planiranim infrastrukturnim projektima s jasnim iznosima i rokovima za njihovu implementaciju kako bi se isti mogli pratiti”, kazao je Vuković.
Prvo je trebalo reformisati penzioni sistem
On je ocijenio da je prva strukturna manjkavost ovog dokumenta njena preuranjenost u odnosu na prethodno potrebnu izradu sektorske politike koja tretira reformu penzionog sistema.
“Penziona reforma je veliki poduhvat koji može imati značajan uticaj na živote ljudi, tako da je od ključnog značaja da se proces vodi pažljivo i promišljeno kako bi se osigurao pravedan i efikasan sistem. Ova reforma predstavlja ambiciozan poduhvat, čije planiranje i sprovođenje predstavlja izuzetno kompleksan zadatak. Stoga, fiskalna strategija nije dokument koji može da se bavi ovako radikalnom reformom penzionog sistema bez potrebnih detaljnih i složenih analiza kroz sektorske politike jer se ista donosi na period od tri godine dok se reforma penzionog sistema radi za narednih 40 godina i mora da bude proizvod konsenzusa nakon obimne rasprave svih društvenih aktera. Takođe, strategija reforme penzionog sistema mora da bude preteča fiskalne strategije, a ne njena posljedica, kao što je to sada slučaj”, istakao je Vuković.
Ovako koncipirana FS će stvoriti ogroman tranzicioni trošak finansiranja penzija koje će, smatra on, u dugom pasti na teret svih građana, a naročito će pogoditi najsiromašnije slojeve stanovništva.
“Podsjetiću, u 2023. godini, Fond PIO je imao najniži deficit u svojoj istoriji od svega 35 miliona eura, čime je postignuta njegova finansijska uravnoteženost. Predloženim Nacrtom fiskalne strategije, deficit fonda PIO u 2025. godini će iznositi 383 miliona eura ili oko pet odsto BDP-a sa sličnim trendom i u narednim godinama”, kazaio je Vuković.
Druga strukturna manjkavost dokumenta je, smatra on, kontradiktornost efekata smanjenja poreskog opterećenja na tržištu rada.
“Vlada brani donošenje ovako koncipirane fiskalne strategije “teške” tri odsto BDP-a godišnje, jer, kako kaže, stvara najpovoljniji poreski okvir za poslodavce kako bi se podstakla zaposlenost. Međutim, u samoj fiskalnoj strategiji jasno piše da stopa nezaposlenosti na kraju 2027. godine ostaje na visokom nivou od 9,8 odsto. Priznaćete - ovako visoka stopa nezaposlenosti je kontradiktorna s osnovnom premisom da se FS donosi kako bi se stvorila nova radna mjesta, za što se troši tri odsto BDP-a godišnje”, naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, glavna zamka Nacrta fisklane strateije je pretpostavka da se keš na ruke i dalje isplaćuje u mjeri kao kod implementacije programa ES1.
“Kako to nije slučaj, na ovaj način se upumpava velika količina novog novca u sistem, što će u velikoj mjeri podstaći inflaciju jer će plate rasti, a samim tim će se vršiti usklađivanje penzija, što predstavlja klasičnu fiskalnu ekspanziju koja ne može da traje unedogled. Dakle, jasno je da država neefikasno troši 240 miliona eura fiskalne “municije”, čime u budućnosti ostaje bez značajnijih alata fiskalne politike. Podsjetiću da CG ne vodi ni samostalnu monetarnu politiku, pa ćemo ostati bez ikakvih mogućnosti za slučaj nepredviđenih eksternih šokova koji su mogući”, istakao je Vuković.
Penzije će biti manje oko 26 odsto
I predstavnici sindikata su naglasili da nacrt fiskalne strategije ne sadrži ono što je obećano kroz program “Evropa sad 2”, a to je povećanje plata od 25 odsto. Stav sindikalaca je i da plate treba povećati kroz obračunsku vrijednost koeficijenta za zarade, a ne kroz smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
“Ne nastupam politički jer ima dosta mjera koje podržavamo. Mi smo samo pozvani u kabinet premijera Spajića da nam se saopšti ono što će se desiti. Nijesmo vidjeli da se radi išta na smanjenju administracije, već se ona samo povećava. Ukidaju se doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje i daje se neto povišica.To su mrvice u odnosu na ono što gubimo, a gubimo dosta. Imaćemo deficit Fonda PIO. Po podacima koje smo dobili od Fonda sada ima deficit 100 miliona, a s ovim programom, kako nam je rečeno u Fondu, deficit će biti oko 400 miliona. Znači dobijamo po 50 eura, a faliće nam 400 miliona, kojima nagrađujemo poslodavce. Tim novcem smo mogli da pokrenemo projekte koji će stvoriti novu vrijednost. Mi smo se zalagali da se poveća obračunska vrijednost koeficijenta za zarade, a ne da se ukidaju doprinosi”, rekao je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.
Predsjednik Sindikata državne uprave Nenad Rakočević poručio je da oni nikada nijesu bili protiv povećanja plata, ali sada se plata ne povećava nego se smanjuje tako što se smanjuje bruto zarada.
“Logično bi bilo da se poveća obračunska vrijednost koeficijenta i tako povećaju plate, a umjesto toga se uvodi minimalac od 600 i 800 eura. Smanjuje se bruto zarada, iako se povećava neto plata. Po našoj računici zbog ovakve reforme penzija će biti manja 26-27 odsto”, rekao je Rakočević.
Nekadašnji pomoćnik ministra rada Jovo Pajović kazao je da u nacrtu fiskalne strategije nema opisane reforme programa “Evropa sad 2” koja je prezentovana u ekspozeu premijera.
“Nema prosječne penzije od 600 eura što je bilo obećano, da bi se to ispunilo sve penzije bi trebalo da budu povećane 21,8 odsto, a imamo selektivno povećanje penzija. Istu penziju ima neko ko je radio 40 godina i plaćao doprinose na platu od 900 eura i neko ko je radio 15 godina i plaćao doprinose na minimalnu zaradu”, kazao je Pajović.
On je istakao i da se penzije ne povećavaju, nego se samo redovno usklađuju što je velika razlika.
Savjetnica premijera Milena Milović je odgovorila da bruto zarada je na teret poslodavca i da se ona ne računa u obračun penzije, a bruto osnovica se obračunava za penziju i ona je na teret radnika.
“Da nije bilo povećanja prosječne zarade, ne bi bilo ni povećanja penzija. Kada govorimo o obračunskoj vrijednosti koeficijenta da se on poveća i tako povećaju plate, to bi stvorilo poslodavcima nove troškove”, istakla je Milović.
Poslanik pokreta URA Miloš Konatar je rekao da fiskalna strategija nije ono što je obećano na izborima, te da se uvode dvije minimalne zarade pa se dolazi do prosjeka od 700 eura.
“Pri tome neće svi imati platu od 800 eura ko je visokoškolac”, kazao je Konatar, dok je Milović dobacila da “nije ovo socijalizam”.
Filip Lazović (UPCG) je kazao da je bio njihov predlog da se uvedu dvije minimalne zarade da bi se izbjeglo ono što je donijelo linearno povećanje plata kroz program “Evropa sad 1”.
“Svi pričaju o povećanju od 25 odsto, a niko se ne pita da li privatni sektor to može izdržati. Imamo paradoks da je sada atraktivnije raditi u javnom sektoru gdje su veće plate nego u privatnom koji javni finansira”, poručio je Lazović.
Univerzitetska profesorka Branka Bošnjak je navela da na uštrb sigurne starosti sada povećavaju plate, te da se uz to stimulišu ljudi da idu u penziju. Ona je naglasila da nije pošteno da se plate ujednačavaju navodeći primjer da se neko kome će minimalac biti 800 eura pribiližava profesoru fakulteta koji je doktor i koji ima platu 900 eura.
“Ovo će još više povećati broj zaposlenih u javnoj upravi i podstaći kupovinu diploma”, naglasila je ona.
Trošak markiranja goriva mogu platiti građani
Generalni sekretar naftnih kompanija Draško Striković je rekao da rast prihoda u toj djelatnosti treba nadomjestiti kroz suzbijanje sive ekonomije čemu mogu doprinijeti naftne kompanije, a ne kroz uvođenje markiranja goriva, što je predviđeno nacrtom fiskalne strategije.
“Od markiranja goriva se planira pet miliona eura. To je složen i skup projekat, a trošak tog posla se može prenijeti na građane”, poručio je Striković.
Dragica Savković ispred Crvenog krsta je ukazala da će im najavljena reforma donijeti mjesečni trošak od 10.000 eura, te da će biti prinuđeni da obustave uslugu pomoći u kući koju realizuju kroz zajednički program sa državom, dok je Marina Vujačić (Udruženje mladih sa hendikepom) kazala da će ih skok plata koje su približne penzijama podstaći da idu u penziju i da se takvi slučajevi već dešavaju.
Savjetnik predsjednika države Mladen Grgić je kazao da po nijihvoj računici država će izgubiti prihod od najmanje 300 miliona eura, a da su kompenzacione mjere koje se nude u nacrtu dokumenta ispod standarda.
“Uz to, podstaći će se rast inflacije kroz ponovno povećanje plata. Na inflaciju više ne utiču spoljni faktori već unutrašnji. Reforma će stvoriti probleme Fondu PIO “, kazao je Grgić.
Milović je rekla da je nacrtom fiskalne strategije poreska politika predvidiva i transparenta, da će ostvariti 240 miliona koje su planirali.
“Nema kataklizmatičnog scenarija koji smo slušali u posljednje vrijeme. Kada je u pitanju deficit budžeta, on je zbog kapitalnog budžeta. Da bi otključali ekonomiju moramo ulagati u infrastrukturu”, poručila je Milović.
Budžetu odgovara visoka inflacija
Vuković je istakao i da je strukturalna manjkavost Nacrta fisklane strategije nedostatak odgovora na ukorijenjenu inflaciju.
“Nacrt ne tretira osnovni problem zbog kojeg je inflacija u Crnoj Gori značajno veća u odnosu na EU - lančano zidanje marži koje nastaje od strane uvoznika, distributera i na kraju maloprodaja. Dodatno, u nacrtu nema nijedne mjere u vezi s upravljanjem rapidnim povećanjem cijena stanova i rente, što stvara pritisak na domicilne stanovnike koji ne mogu da kupe stan niti da rentiraju po prihvatljivim cijenama. Upravo su ove dvije pojave trebalo da budu najsnažnije tretirane u nacrtu fiskalne strategije. No, znamo da budžetu odgovara visoka inflacija jer se prihodi ne mogu puniti planiranom dinamikom padom inflacije”, naglasio je Vuković.
Osim toga što je izostala borba s inflacijom, od koje najviše koristi ima krupni kapital iz pojedinih branši, isti se, smatra Vuković, dodatno nagrađuje ukidanjem doprinosa što će za posljedicu imati dodatne profite koji će nastati kao prozivod inflacije i novih kreditnih zaduženja građana po skupim kamatama koje se planiraju FS.
“Čašćavanje” poslodavaca na teret penzija postojećih radnika predstavlja nepravedan model redistribucije budućeg novca trenutno zaposlenih građana. Oslobađanjem od navedenih doprinosa vrši se klasičan transfer novca sa budućih računa građana na sadašnje račune poslodavaca i to nakon godine u kojoj su postignuti rekordni profiti privrede”, naglasio je Vuković.
Kabinetski proračun na štetu Plantaža i privatnih proizvođača vina
Proizvođači domaćih vina smatraju da je uvođenje akcize na mirna vina pogubno za tu branšu koja će ugasiti male proizvođače, a kompanija “Plantaža” će takođe pretrpjeti gubitke.
“Apelujemo da se ne uvodi akciza na mirna vina. Ponuda domaćih vina i kvalitet turističkih usluga su uzročno-posljedično povezani. Crna Gora je i kolijevka mnogih autohtonih sorti poput vranca i ima veliki potencijal za razvoj vinarstva i vinogradarstva”, kazao je Ljubiša Krgović predstavnik ovog dijela privrede koji je uputio otvoreno pismo ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću i predsjednici Privredne komore Nini Drakić.
Krgović je kazao da se u zadnjih 20 godina ulažu značajni napori od strane države i međunarodnih donatora, a u posljednje vrijeme i kroz Ipard program da se podigne i revitalizuje proizvodnja vina u privatnom sektoru.
“Već imamo 10-ak proizvođača koji proizvode od 10 do 50.000 boca godišnje. Nerazumno, nepromišljeno na kabinetskom proračunu donijeta je odluka da se zbog četiri miliona nedostajućih prihoda uvede akciza na mirna vina, bila bi pogubna za sve, a pogotovo male proizviođače vina. Ovakva odluka obezvređuje sve napore do sada uložene na revitalizaciji vinskog sektora i dovodi u pitanje održivost ove proizvodnje. Odluka posebno pogađa privatne proozvođače, dok državna kompanija već više godina na razne načine dobija državnu pomoć”, naglasio je Krgović.
Po CEFT-a sporazumu do nivoa dogovorene kvote uvozna vina su oslobođena akcize, tako da bi ova odluka izložila domaća vina nelojalnoj konkurenciji.
Predstavnica “Plantaža” Sanja Radonjić je kazala da nijedna vinska zemlja nema akcize na vina, a Crna Gora uvozi 25 centi po litru.
“Naveli ste u obrazloženju ove mjere da vina štete i sam tim nanijeli nama štetu, koji radimo na promociji brenda i na turističke destinacije. Uz to, naučno je dokazano da je vino dobro za zdravlje, odnosno, konzumacija u malim količinama. “Planaže” su najviše prisutne na domaćem tržištu i ako se uvedu akcize i cijene će biti veće”, istakla je Radonjić.
Pomoćnica ministra finansija za poreski i carinski sistem Biljana Peranović je kazala da su oni ovom mjerom željeli da “prošire poreski obuhvat” i da “zemlje iz okruženja koja nemaju ovu akcizu, imaju veće poresko opterećenje na rad”.
Lažni car Šćepan Mali
Privrednik Vladan Vujović je kazao da je sramota što su premijer, ministar i šef kabineta pošli da šetaju u Pariz i što nisu došli na javnu raspravu.
“Saglasan sam da treba krenuti u povećanje plate, ali nemamo dobre polazne osnove”, poručio je Ivanović.
On je kazao da nas svako malo “zadesi neki lažni car Šćepan Mali, da premijer svako malo laže i da ga treba pustiti da izduva svoje”.
On je pitao da li su ucrtali u dokument arbitraže koje opterećuju državne finasije “Atlas grupa”, “Montrose”, te potencijalne arbitraže “Mia investment”, “Maljevik”, “Skočiđevojku”...
Napomena: U prvobitnoj verziji teksta ime privrednika Vladana Vujovića pogrešno je navedeno kao Vladan Ivanović, dok je ime Jova Pajovića navedeno kao Jovo Pejović zbog čega se "Vijesti" izvinjavaju.
Bonus video:
