Crna Gora se prema novom kreditnom rejtingu agencije “Standard & Poor’s” nalazi na posljednjem mjestu u regionu i Evropi, gdje je izjednačena sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), dok prema mjerilima agencije “Moody’s” ima bolji rejting od BiH, a od prošle sedmice i za pola koraka bolji od Albanije sa kojom je do tada bila izjednačena.
To pokazuju uporedni podaci ovih dviju agencija i novinske agencije “Bloomberg” od prošle sedmice. Kreditni rejting osim šifre rejtinga, ima i oznaku izgleda - pozitivan, stabilan ili negativan. Na primjer, ako je pozitivan to znači da se u narednom mjerenju očekuje njegov rast, dok stabilan da će najvjerovatnije ostati isti, a negativan da postoji rizik od njegovom smanjenja.
“Standard & Poor’s” (S&P) je Crnoj Gori krajem avgusta ove godine povećao kreditni rejting sa B na B+ uz stabilne izglede, ali se i ovaj novi rejting nalazi u grupi označenoj sa “spekulativna kreditna sposobnost, visok kreditni rizik”. Prije toga je Crna Gora po ovim mjerilima imala najniži kreditni rejting jer je susjedna BiH već godinu imala rejtingu B+.
I sa ovim povećanjem kreditnog rejtinga iz avgusta, Crna Gora je prema S&P četiri stepenika ispod investicionog kreditnog rejtinga, kada investitori imaju visoko povjerenje u te države što utiče i na njihova zaduženja pa znatno nižim kamatama.
Crna Gora je ovaj isti kreditni rejting prema S&P imala 2014. i 2017. godine, dok je za korak bolji BB- imala 2012. i 2013. godine. Za dva stepenika imala je bolji kreditni rejting BB u 2010. godini, a najbolji rejting, za tri stepenika veći, imala je 2007. i 2008. godine. Crna Gora je u tadašnjem pariodu ekonomskog buma bila samo jedan korak do investicionog kreditnog rejtinga.
Prema sadašnjem rejtingu Crne Gore kod S&P, Albanija i Sjeverna Makedonija su jedan stepenik iznad Crne Gore, dok je rejting Srbije veći za tri nivoa, Hrvatske za sedam dok je Slovenije za deset nivoa iznad.
Prema agenciji “Moody’s”, Crna Gora je sada sa rejtingom Ba3 i stabilnim izgledom na tri koraka do investicionog kreditnog rejtinga. Na ovom istom rejtingu Crna Gora je bila 2011 godine, kao i 2009. i 2014. uz negativne izglede.
Najbolji rejting prema “Moody’s” Crna Gora je imala 2008. godine Ba2, što je stepenik iznad sadašnjeg. Na mjerenju u martu te godine uz rejting su bili stabilni izgledi, ali su u decembru iste godine prepravljeni u negativne, zbog nagovještaja ekonomske krize.
Prema ovoj agenciji, Srbija ima rejting Ba2, za jedan nivo iznad Crne Gore, uz pozitivne izglede za njegov budući rast. Hrvatska se nalazi četiri nivoa iznad a Slovenija za šest. “Moody’s” nema obračun rejtinga za Makedoniji, dok ni on i S&P do sada nisu radili rejting za Kosovo.
“Moody’s” u obrazloženju odluku o povećanju kreditnog rejtinga Crnoj Gori od prošle sedmice navodi da je do njega došlo zbog dobrih prošlogodišnjih rezultata, ekonomskog rasta, smanjenja deficita budžeta, zaustavljanja rasta javnog duga, napretka u pregovorima u pridruživanju EU, političke stabilnosti kao i zbog dobijanja finansijske podrške iz EU za nastavak gradnje auto-puta.
“Poboljšanje rejtinga Crne Gore na Ba3 sa B1 odražava poboljšanja njenog kreditnog profila kao rezultat snažnih srednjoročnih izgleda za rast i materijalnog poboljšanja fiskalne snage zbog nižeg nivoa javnog duga i smanjenih fiskalnih rizika u vezi sa završetkom četiri dijela auto-puta Bar-Boljare. Značajne javne i privatne investicije u kombinaciji sa implementacijom strukturnih reformi u vezi sa EU u kontekstu novog plana rasta za zapadni Balkan podržavaju solidne srednjoročne izglede za rast. Štaviše, nedavno ubrzanje napretka reformi u okviru procesa pridruživanja EU, uz pomoć stabilnijeg političkog okruženja, podržava institucionalni kvalitet”, naveli su iz ove agencije.
Oni ukazuju da ovi pozitivni trendovi balansiraju sa preostalim izazovima i rizicima zbog poreske reforme, zbog čega su za izglede dali ocjenu stabilan a ne pozitivan.
“Stabilni izgledi balansiraju ove pozitivne kreditne trendove sa preostalim izazovima. Ovi izazovi uključuju rizike za fiskalnu poziciju koje predstavljaju troškovi nedavno najavljenog paketa reformi, značajne potrebe za refinansiranjem u narednim godinama, kao i potencijalno sporiji napredak od očekivanog u sprovođenju reformi u vezi sa EU”, navode iz ove agencije.
Da li kompenzacione mjere mogu nadoknaditi gubitak u Fondu PIO?
Mogući rizici za budući period, kako je pojašnjeno, odnose se na fiskalnu poziciju koja predstavlja nedavno najavljeni reformski paket, velike predstojeće potrebe za refinansiranjem i potencijalno sporiji napredak u sprovođenju reformi u vezi sa EU.
“U okviru fiskalne strategije za 2024-27, vlasti planiraju da uvedu takozvani program ‘Evropa sada 2’, koji podrazumijeva povećanje minimalne zarade (u zavisnosti od stepena obrazovanja) i penzija, smanjenje poreskog opterećenja na rad, i ujednačavanje stopa PDV-a za ugostiteljski sektor. Dok potencijalno jača domaća tražnja od očekivane ukazuje na mogućnost da fiskalni učinak za 2025. godinu bude bolji nego što je trenutno predviđamo, nejasno je da li će kompenzacione mjere prihoda biti dovoljne da nadoknade budžetske troškove reformi”, naveli su iz ove agencije.
Program “Evropa sad 2” predviđa smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranja sa 20,5 na 10 odsto bruto zarade, što će od naredne godine izazvati rast deficita Fonda PIO na 400 miliona godišnje, a nižim povećanjavanja drugih poreza i akciza se ta rupa planira pokriti. Odnosno, oni sumnjaju da će ovi kompenzacioni prihodi nadomjestiti deficit u Fondu PIO.
Bonus video:
