Uporedili smo trenutne sa cijenama iz novembra 2023. godine: Korpa pojeftinila dva eura

Cijena mesa je glavna stavka zbog koje je ceh manji, paradajz i krastavac skuplji nego prije godinu...

77769 pregleda 356 reakcija 58 komentar(a)
Meso i dalje jeftinije, a prilozi skuplji (Ilustracija), Foto: Boris Pejović
Meso i dalje jeftinije, a prilozi skuplji (Ilustracija), Foto: Boris Pejović

Kupovina svih 15 artikala, čije cijene “Vijesti” prate više od godinu dana, danas u velikom marketu u Podgorici košta 2,2 eura manje nego u novembru prošle godine. Za tu potrošačku korpu je krajem 2023. godine trebalo izdvojiti 47,15 eura, dok sada košta 44,9 eura.

Najveću razliku u odnosu na tadašnje cijene čine piletina i teletina, koje su sada jeftinije tri, odnosno dva eura, dok 30 centi manje košta i litar mlijeka. Sve ostalo je skuplje ili jednako košta u odnosu na novembar prošle godine.

To je, između ostalog, pokazao mjesečni cjenovni barometar “Vijesti”, kojim je praćeno kretanje mjesečnih cijena 15 proizvoda u podgoričkom malom, velikom marketu i na pijaci. Reporter je u ove objekte išao jednom mjesečno od septembra prošle godine, i to sredinom mjeseca, kako bi popisao cijene, ispratio njihova kretanja i eventualna poskupljenja ili pad. Riječ je o 15 različitih namirnica, istog proizvođača, identične vrste i gramaže, kako bi se dala prava slika mjesečnih promjena.

U septembru je zvanično i prvi put u ovoj godini, zabilježena deflacija (negativna inflacija), odnosno mjesečni pad cijena. Podaci Monstata pokazuju da su cijene u septembru bile u prosjeku niže 0,4 odsto nego u avgustu, ali da su i dalje bile jedan odsto više nego u istom mjesecu 2023. godine. Najveći uticaj na mjesečnu stopu deflacije je imao pad cijena mlijeka, sira i jaja, goriva, voća i smještaja, ali su sa druge strane u odnosu na avgust, porasle cijene odjeće i obuće, obrazovanja, stanovanja, rekreacije i kulture...

Deflacija je zabilježena u istom periodu prošle godine i to u tri uzastopna mjeseca, u septembru, oktobru i novembru.

Kupovina korpe sa 15 proizvoda u velikom marketu je u novembru prošle godine koštala 47,15 eura, dok danas iste artikle treba platiti 44,9 eura. Od poređenih mjeseci, januar ove godine je bio definitivno najskuplji, pa je tada ova kupovina koštala 49,5 eura. U januaru nije bila na snazi nijedna od dosadašnjih državnih akcija - “Stop inflaciji” i “Limitirane cijene”.

Slično je i u malom marketu, pa ove namirnice ukupno koštaju 32,8 eura, što je oko tri eura više nego u novembru prošle godine, kada su koštale 35,9 eura. I u maloj radnji je trgovina bila najskuplja u januaru, kada je ova korpa koštala 37,4 eura. Pijaca u odnosu na prošlu godinu i januar ove, nije zabilježila veće promjene, pa je sada samo desetak centi povoljnija u poređenju sa tim mjesecima.

Paradajz i krastavac ipak skuplji

Teletina u velikom marketu danas je jeftinija dva eura nego u istom mjesecu u 2023. godini, pa košta 13 umjesto 15 eura, dok je piletina jeftinija tri eura nego što je bila, pa kilogram košta 6,5 eura. Litar mlijeka je takođe jeftiniji, i to za 30 centi, pa sada košta 1,15 umjesto tadašnjih 1,45 eura. Danas su marginalno jeftinije i banane, s tim da su one sada obuhvaćene državnom akcijom “Limitirane cijene”. Nekoliko centi su jeftinija i jaja, ali su svi ostali praćeni artikli skuplji.

Najveća razlika je svakako u slučaju paradajza i krastavaca, koji su po kilogramu u novembru 2023. godine bili jeftiniji za 1,2 eura nego sada. Paradajz je tada koštao 1,7 eura, a krastavci 1,1 eura, dok su njihove cijene danas 2,9 eura, odnosno 1,3 eura. Oko euro su trenutno skuplji i riblji štapići, koji su ranije koštali 1,8 eura, a sada za njih treba izdvojiti 2,8 eura. Dvadesetak centi su bile jeftinije i jabuke, dok su po desetak centi bile povoljnije šunka, pasta za zube i čokolada.

Jogurt je u novembru prošle godine bio obuhvaćen državnom akcijom “Stop inflaciji”, pa je koštao 1,2 eura, a sada košta deset centi više, iako je dio nove akcije “Limitirane cijene”. Situacija je ista i u slučaju toalet papira koji je u oba slučaja bio obuhvaćen državnim mjerama, ali u novembru ove godine za njega treba izdvojiti dva i po eura, dok je u 2023. koštao 2,3 eura.

Novom akcijom je obuhvaćen i deterdžent za suđe, ali mu je cijena ista kao i prošle godine - dva i po eura.

Kada je u pitanju mali market, u njemu je u poređenju sa 11. mjesecom prošle godine, danas značajno jeftinija piletina koju treba platiti 8,5 eura, umjesto tadašnjih 11 eura. Po istom poređenju, 30 centi manje košta i toalet papir dok je toliko jeftiniji i tetrapak mlijeka, a povoljnija su i jaja za 20 centi i kalodont. Desetak centi je jeftiniji i jogurt.

Sa druge strane, čokolada je skuplja za 30 centi nego u novembru prošle godine, pa košta 1,2 eura umjesto 90 centi. Oko 20 centi više koštaju i krastavci, a po deset centi su skuplje šunka i riblji štapići.

Cijene na pijaci su u poređenju sa novembrom prošle godine i januarom 2024. godine gotovo identične, pa su u odnosu na ta dva mjeseca sada jeftinije samo jabuke, i to deset centi.

Na snazi u Crnoj Gori od 6. septembra je i akcija “Limitirane cijene”, kroz koju su u trgovinama na veliko i malo ograničene marže za 66 prehrambenih i higijenskih proizvoda. Ova državna mjera traje do 31. januara sljedeće godine, a kroz nju su marže su za sektor prehrane u trgovinama na veliko i malo ograničene na 10 odsto, dok su za higijenske proizvode ograničene na maksimalno 10 odsto u trgovini na veliko i 15 odsto u trgovini na malo.

Vlada pri pokretanju ove akcije nije, kako su “Vijestima” krajem avgusta kazali iz Privredne komore, dijela trgovačkih lanaca i dva udruženja poslodavaca, razgovarala sa privrednim partnerima pri donošenju nove odluke o ograničenju marži, a izostale su ekonomske analize, socijalni dijalog, da trgovci nisu odgovorni za visoke cijene, da će se narušiti poslovni i konkurentski ambijent.

Na snazi od 22. jula je i državna odluka o ograničavaju maksimalne visine marže u trgovini na veliko u iznosu od pet odsto, i na malo u iznosu od sedam odsto, i to za pšenično brašno 400 i 500, šećer, jestivo suncokretovo ulje i kuhinjska so od jednog kilograma.

U toku prošle godine, 43. Vlada je pokrenula akciju “Stop inflaciji”, prvobitno u martu 2023. godine koja je trajala do jula. Njen nastavak “100+” je počeo 2. oktobra i njome su snižene cijene za više od 100 artikala, među kojima su osim hrane i robe široke potrošnje, bili i ljekovi i bijela tehnika.

Spajić: Evropa sad 2 ne diže inflaciju

Premijer Milojko Spajić je kazao da primjena programa Evropa sad 2 neće uticati na rast inflacije u Crnoj Gori.

To je poručio početkom mjeseca na konferenciji za medije u Vladi. On je istakao da inflacija nije bila povezana ni sa primjenom Evrope sad 1, te da isto očekuju i sada.

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je sredinom oktobra saopštio da je u septembru zabilježen pad ukupne godišnje stope inflacije na jedan odsto, što je najniži nivo u posljednjih nekoliko godina.

“Sasvim je izvjesno da je akcija ‘Limitirane cijene’ uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica, posebno imajući u vidu sveobuhvatnost akcije, kao i činjenicu da se ista odnosi na veletrgovine kao i maloprodajne lance”, saopštio je Đeljošaj.

Bonus video: