Agencija utvrdila postojanje kartelskog dogovora između kompanija "One", "M-tel", i "Crnogorski Telekom"

Zaprijećena visina kazne je od jedan do deset odsto godišnjeg prihoda kompanija iz 2023. godine, koji je kumulativno iznosio 270 miliona eura, što je potencijalna kazna od 2,7 miliona do 27 miliona eura

40996 pregleda 127 reakcija 35 komentar(a)
Sa konferencije za medije, Foto: Mirko Kotlaš
Sa konferencije za medije, Foto: Mirko Kotlaš
Ažurirano: 19.11.2024. 11:41h

Agencija za zaštitu konkurencije (AZZK) je utvrdila postojanje kartelskog dogovora između kompanija "One", "M-tel", i "Crnogorski Telekom", pri povećanju minimalne pripejd dopune na pet eura, koja je kod sva tri operatera počela od 1. aprila ove godine.

To je na konferenciji za medije kazao direktor AZZK Nebojša Jovović. On je naglasio da je AZZK zabranio dalje sprovođenje ovog zabranjenog sporazuma, ali i da operateri imaju pravo na pokretanje tužbe pred Upravnim sudom protiv ovog rješenja.

Jovović je istakao da je zaprijećena visina kazne od jedan do deset odsto godišnjeg prihoda kompanija iz prošle godine, koji je kumulativno iznosio 270 miliona eura, što je potencijalna kazna od 2,7 miliona do 27 miliona eura.

"Utvrđeno je da je dogovor između firmi "Crnogorski Telekom", "One" i "M-tel", kojima su direktno određene minimalne cijene prepaid dopune, predstavlja sporazum koji je imao za cilj ili posljedicu sprečavanje, ograničavanje ili urušavanje konkurencije u smislu člana 8 stav 1 tačka 1 Zakona o zaštiti konkurencije i da je isti zabranjen i ništavan. AZZK je izrekla mjere ponašanja u odnosu na sva tri operatera", istakao je Jovović.

Jovović je naglasio da AZZK pokreće prekršajni postupak pred Sudom za prekršaje jer nemaju mogućnost direktnog kažnjavanja. Istakli su da je postupak u rukama sudova, te da oni određuju visinu kazne. Jovović je ponovio i da ova tri operatera imaju 100 odsto udjela u domaćem tržištu.

Istakao je da kompanije moraju da posluju potpuno samostalno, da cijene usluge ne mogu da budu identične, moraju da se takmiče i na taj način su obesmislili tržišnu utakmicu.

"Mi smo ovaj sporazum zabranili i ništav je i naložili smo mjere ponašanja prema operaterima. S obzirom da imaju pravo na žalbu, čekaće se pravosnažnost rješenja Upravnog suda. Oni više ne smiju da primjenjuju ovaj sporazum a moje mišljenje je da su obesmislili prepaid uslugu i da se pretvorila u postpaid, tako da smo im zabranili takva dalja postupanja. Nadam se da ćemo u narednom periodu imati koris za potrošače u vidu nižih cijena za prepaid usluge", kazao je Jovović.

Naglasio je vjeruje da su dokazali da su se operateri ponašali na ovaj način. Jovović je naglasio da su postupci kompleksni, da su kazne visoke.

Predsjednik Savjeta AZZK Dragan Damjanović je naveo da brzo očekuju i novo zakonsko rješenje, prema kojem će kazne izricati Savjet pa se neće čekati sud.

AZZK je početkom aprila pokrenula ispitni postupak protiv tri mobilna operatera "Crnogorski Telekom", "One" i "M-tel" po prijavi Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Ta inicijativa se odnosila na ispitivanje povrede konkurencije pri povećanju iznosa minimalne pripejd dopune kod sva tri operatora sa istim iznosom, identičnim rokom za dopunu računa korisnika, i uz obavještenje da kod sva tri operatora primjena promjena započinje od 1. aprila ove godine.

Željezara i Opština Tivat još pred sudom

Upitan o statusu nikšićke Željezare, Damjanović je naglasio da je taj slučaj pred Upravnim sudom, nakon što je AZZK utvrdila je da je Elektroprivreda prekršila Zakon o kontroli državne pomoći, zaključenjem ugovora sa turskim Toščelikom.

"Rješenje AZZK-a je izvršno i konačno do odluke sudova, stopirana je dalja dodjela državne pomoći a pomoć se mora vratiti uz zakonsku kamatu", kazao je Damjanović.

Damjanović je naveo i da je postupak pred Upravnim sudom pokrenula i Opština Tivat, povodom odluke AZZK-a iz sredine oktobra, kojom je nakon skoro pet godina utvrdila da opraštanje duga za komunalije u iznosu od 5,6 miliona eura kompaniji Adriatic Marinas (AM) iz avgusta 2018. godine, koje joj je dala Opština Tivat pod pritiskom Vlade, nije državna pomoć. Tada je utvrđeno da nema ni prostora za dalje ispitivanje da li je u tom slučaju bilo riječi o sa zakonom usklađenoj pomoći.

Bonus video: