Vlada je malo našminkala” i uobličila kako njoj odgovara statističke podatke, kada je u subotu saopštila da je u prvom kvartalu zabilježen “snažan rast prihoda, stope zaposlenosti, zarada i penzija”.
Prosječne zarade u prvom kvartalu ove godine su veće, ali zahvaljujući većem rastu zarada u državnoj upravi. Penzije su veće jer je penzionerima vraćen dio onoga što im je uzeto prethodnih godina tokom “zamrzavanja” penzija. Bruto domaći proizvod je veći, ali ne zbog privrednog rasta već zbog povećanja javne potrošnje i investicije u autoput.
Povećani su prihodi državne kase, ali ne zbog rasta ekonomije već zbog povećana akciza i uvođenja viših stopa PDV-a na neke proizvode. Povećan je broj zaposlenih, ali najviše zahvaljujući većem zapošljavanju u javnom sektoru i građevinarstvu gdje je angažovano dosta stranaca.
Prosječna zarada u Crnoj Gori za prvi kvartal ove godine (januar-mart) iznosila je 510 eura i veća je za 20 eura ili oko četiri odsto u odnosu na isti period lani.
Međutim, najveći rast bio je u državnoj upravi, što je presudno uticalo na rast prosječne zarade.
Prema podacima Monstata, zarada u sektoru državna uprava, odbrana i socijalno osiguranje u prvom kavrtalu prošle godine bila je 539 eura, a ove godine 585 eura. Rast je iznosio 46 euro ili 8,4 odsto.
Rasta zarada bilo je i u drugim sektorima javne uprave - zdravstvu i socijalnoj zaštiti sa 494 na 550 eura, administrativnim i pomoćnim službama sa 310 na 319 eura, obrazovanju sa 474 na 490 eura, kulturi i umjetnosti sa 382 na 423 eura...
U većini sektora koji čine najznačajniji dio ekonomije svake države došlo je do pada zarada u ovom periodu - u prerađivačkoj industriji sa 446 na 432 eura, rudarstvu sa 614 na 585 eura, snabdijevanju električnom energijom sa 864 na 846, poljoprivredi i šumarstvu sa 550 na 524 eura, građevinarstvu sa 450 na 443...
Prosječna penzija u Crnoj Gori do juna prošle godine iznosila je 276 eura. U julu je odlukom Vlade minimalna penzija povećana sa 100 na 120 eura, a ostale su vanredno povećane zbog ranijeg zamrzavanja. Te dvije mjere uticale su da je prosječna penzija za jul iznosila 284 eura. U januaru ove godine penzije su redovno usklađivane sa inflacijom i rastom zarada, pa su povećane za 0,75 odsto, što je uticalo da se prosječna penzija poveća za dva eura.
Monstat je izračunao da je BDP u prvom kvartalu ove godine iznosio 747 miliona eura što je za 3,2 odsto ili 42 miliona više nego u istom periodu lani. Na rast je uticalo povećanje finalne potrošnje za 62 miliona eura i rast investicija za 47 miliona, dok je pad bio kod dvije stavke rasta negativne razlike između uvoza i izvoza za 47 miliona i pada promjena u zalihama za 20 miliona. Vlada nije saopštila da je u prvom kvartalu ove godine došlo do pada industrijske proizvodnje za 11 odsto, od čega je pad prerađivačke industrije iznosio čak 25 odsto. Rast proizvodnje zabilježen je jedino kod rudarstva i to za 187 odsto, jer je konačno proradio Rudnik boksita.
Prihodi budžeta u prvom kvartalu iznosili su 297 miliona i veći su za 13 miliona u odnosu na isti period lani, ali su i za sedam miliona manji od plana za ovogodišnji period. Deficit budžeta iznosio je 70 miliona.
Veći rast prihoda ostvaren je od akciza za osam miliona, jer su od 1. januara povećane akcize za devet centi po litru goriva. Povećan je i prihod od PDV-a, jer je povećana stopa PDV-a na računare i informatičku opremu sa 7 na 19 odsto, ali i zbog toga što je akciza na gorivo dio osnovice na koju se obračunava ovaj porez pa je na rast akcize od devet centi povećan i PDV-a za dodatna dva centa. Pad prihoda bio je kod poreza i doprinosa na dohodak fizičkih lica.
Raste broj zaposlenih, ali najviše u administraciji
Prosječan broj zaposlenih u prvom kvartalu prošle godine bio je 171.151, a u istom periodu ove 178.318. Kada se izračuna po sektorima polovina rasta odnosi se na javni sektor, pa je u administrativnim i pomoćnim službama broj radnika veći za oko 1.200, u državnoj upravi i obrazovanju za po 600 radnika, u zdravstvu i socijalnoj zaštiti za 500 radnika, ...
Broj zaposlenih u građevinarstvu povećan je za 1.300, najviše zahvaljujući intenziviranju radova na autoputu. Sada je na izgradnji dionice autoputa, prema podacima glavnog izvođača kineske kompanije CRBS, 2,2 hiljade radnika od čega je 1,4 hiljade kineskih državljana.
Broj zaposlenih u trgovini povećan je za 1,2 hiljade, u ugostiteljstvu i turizmu za 600, saobraćaju i skladištima za 400, prerađivačkoj industriji za 300...
Bonus video:
