Ministarstvo ekonomije očekuje da će Skupština na zasjedanju naredne sedmice dati zeleno svjetlo na Predlog zakona o nedozvoljenom oglašavanju, čime će se stvoriti uslovi da i taj segment zaštite potrošača, ali i trgovaca u Crnoj Gori, bude pravno regulisan. Skupštinski odbori, zakonodavni i za ekonomiju, finansije i budžet, usvojili su ove sedmice predloženi zakon. Generalni direktor za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije, Jovo Rabrenović, kazao je agenciji Mina business da se predloženim zakonom zabranjuju dvije vrste oglašavanja, među kojima je obmanjujuće oglašavanje kojim se trgovac oglašava na način da dovodi ili će dovesti potrošača zabludu i uticati na njegovu odluku da kupi reklamirani proizvod ili uslugu, prikazujući da proizvod sadrži određena svojstva koja mu daju bolji kvalitet. “U ovakav zakonom zabranjen oblik obmanjujućeg oglašavanja smatra se i način predstavljanja oglašivača koji može uticati na potrošača i njegovu odluku o kupovini i dovesti ga u zabludu ili takvo oglašavanje može povrijediti interese konkurenata”, rekao je Rabrenović. Primjenom odredbi zakona, kako je naveo, omogućava se da se poštenim oglašavanjem proizvoda, potrošačima omogućuje ostvarivanje njihovih zakonom garantovanih potrošačkih prava, posebno prava na tačnu, potpunu i istinitu informaciju o proizvodu i drugim okolnostima bitnim za donošenje odluke o kupovini. „Potrošač će biti tačno i valjano informisan bez oglasnih poruka koje sadrže obmanjujuće informacije u pogledu identiteta, kvalifikacije, industrijske, komercijalne ili intelektualne svojine, nagrade i priznanja trgovca koji se oglašava“, dodao je Rabrenović. Prema njegovim riječima, ukoliko se takva vrsta oglasa pojavi, osobe koje imaju pravni interes za kolektivnu zaštitu trgovaca mogu sudu podnijeti tužbu za prestanak obmanjujućeg, odnosno nedozvoljenog upoređujućeg oglašavanja. „Prijava se može podnijeti ne samo protiv oglašivača već i određenog trgovca ili grupe trgovaca iz istog privrednog sektora koji koriste ili podstiču isto ili slično obmanjujuće, odnosno nedozvoljeno upoređujuće oglašavanje, ili nosioca kodeksa čija pravila podstiču takvo oglašavanje“, objasnio je Rabrenović. Na takav način se, kako je ocijenio, uvećava širina uticaja zakona i na grupe trgovaca iz istog sektora pa čak i na one koji podstiču slično obmanjujuće ponašanje. „Tužbu na račun trgovca koji sprovodi nedozvoljeno oglašavanje mogu da podnesu i organizacije za zaštitu potrošača koje su, zakonom kojim se uređuje ta oblast, ovlašćene za podnošenje tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, što dodatno daje prostor da se potrošačka prava koja su narušene ili postoji indicija da će oglasnom kampanjoim biti narušena mogu zaštititi“, saopštio je Rabrenović. On je kazao da će sud, tokom postupka, voditi računa o opravdanim interesima svih strana u postupku, a naročito o javnom interesu što dodatno omogućava da se kroz takvu odredbu potrošači ali i trgovci zaštite. Institut javnog interesa posebno je istaknut kao parametar o kojem se posebno mora voditi računa u toku procesa pred sudom. Ako je tužba osnovana, Rabrenović je rekao da će sud odlukom kojom usvaja tužbeni zahtjev narediti tuženom prekid obmanjujućeg, odnosno nedozvoljenog upoređujućeg oglašavanja, odnosno zabraniti objavljivanje još neobjavljenog oglašavanja. „Ako usvoji tužbu tužioca, sud će dodatno tuženom trgovcu naložiti da o svom trošku objavi cijelu ili dio odluke, ako njeno objavljivanje može doprinijeti da se ublaže ili u potpunosti otklone štetne posljedice postupanja, kao i ispravku oglašavanja kada je to primjenljivo“, poručio je Rabrenović. Na ovaj način se djeluje na samo zabranom daljeg prikazivanja sporne oglasne poruke već se nastoji da se ublaže ili u potpunosti otklone štetne posljedice postupanja. Rabrenović je objasnio da nije svako upoređujuće oglašavanje suprotno zakonu. „Dozvoljeno je praviti poređenje dva proizvoda odnosno upoređenje roba ili usluga kojom se zadovoljava ista potreba ili koja služi istoj namjeni“, zaključio je Rabrenović.
Bonus video:
