Firme koje negativno posluju, zadužene su i ne plaćaju obaveze prema državi i dobavljačima ne mogu očekivati niže kamate na kredite, rekao je u intervjuu „Vijestima“ nedavno izabrani generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.
“Firme koje imaju minusne bilanse, velika zaduženja u odnosu na kapital i promete, koje ne plaćaju obaveze prema državi i dobavljačima, imaju pad pokazatelja likvidnosti, rentabilnosti, profitabilnosti, nerealno je da očekuju nešto mimo onog što već imaju, a nažalost najglasniji su u kritikama bankarskih usluga,“ kazao je Pejaković, odgovarajući na pitanje da li će banke ponuditi niže kamatne stope i da li će povećati kreditnu aktivnost.
Pejaković je rekao da se može pojaviti dobar projekt koji neće prepoznati u nekim bankama i da je za klijente prisutan problem sagledavanja povezanih lica, ali se ipak može naći kreditna podrška kroz projektno finansiranje kod neke od banaka i to samo kroz dobro obrazložen biznis plan, potpisane ugovore sa bonitetnim kupcima i na taj način da prevaziđe konzervativnost prisutnu kod bankara.
„Nije uvijek prisutno razmišljanje da uspješno plasiranje ponude i zahtijevani odgovor tražnje na ponuđene bankarske proizvode je u direknoj zavisnosti od visine kamatne stope. Imamo proizvode banke gdje čak ni kamatna stopa nije prioritet, već brzina i kvalitet obrade u odgovoru na tražnju. Za očekivati je da uz dalje smanjenje kamatnih stopa na depozite, možemo imati srazmjerno niže kamate u plasmanima. U regionu prosječna kamatna stopa na euro depozite na 12 mjeseci je ispod jedan odsto, dok kod nas imate i tri odsto na depozit građana. Pristupnost povoljnijim kamatnim stopama u plasmanima opet je u vezi sa bonitetom tražioca. Volio bih da imamo što veći broj kvalitetnih firmi. Ali, mogu reći da postojeće imaju svakodnevno ponudu banaka gdje se nude uslovi koji bi privukli klijenta kako obimom usluge, tako i visinom kamata na kredite, provizija na platni promet, odnosno generalno da je konkurentnost vrlo živa. Prošla su vremena kada su bankari čekali da klijent dođe u banku, već se ide u susret gdje god se prepozna potencijalno kvalitetna firma“, kazao je Pejaković.
Koje preporuke imate za Vladu i Centralnu banku, a tiče se poslovanja banaka?
Preporuka je da se zarad kratkoročnih rješenja ne ugrozi dugoročna strategija i ciljevi koji su postavljeni pred nama kako od Brisela, tako i unutrašnje prepoznatih potreba. Dobro je što imamo konstantno preispitivanje postojećih propisa i upodobljavanje standardima i originalnostima našeg sistema. Država daje okvir za poslovanje, a na akterima na tržištu je da svojim sposobnostima i originalnostima nađu što kvalitetniji položaj za sebe. To važi za banke i za privredne subjekte. Da bi se normalno funkcionisalo moraju se izmirivati sve obaveze prema državi i time se pojačati pozicija državnih finansija, što dovodi do izmirivanja ranije preuzetih obaveza države, pokretanje novih i dovršetak započetih kapitalnih investicija, posljedično bolji standard svih koji su na budžetu, a time bi imali veću potrošnju i kvalitetniji položaj svih. Dakle, sve je uzročno posljedično gdje uz posljedice globalne finansijske krize, koje su još prisutne, nova Vlada ima nasljeđe koje je vrlo kompleksno.
Privrednici smatraju da im je država ozbiljan konkurent u dobijanju kredita, pošto je bankama sigurnije da plasiraju novac za državne obveznice ili zapise. Smatrate li da su privrednici u pravu?
Uzevši u obzir obim, prosječna likvidna sredstva od milijardu eura, depozitnu bazu banaka i raspoloživa sredstva za plasmane, ne vidim razlog sagledavanja države kao konkurencije u dobijanju kredita. Najskuplji novac u banci je onaj koji nije u funkciji, jer samo predstavlja trošak. Svaka banka ima svoje viđenje strategije razvoja i strukturiranja plasmana. Generalno, za bankarski sektor u Crnoj Gori smatram da prostora za saradnju sa državom postoji još i više od sadašnjeg nivoa gdje se prioritet daje investicionim projektima.
Šta će bankarski sektor u 2017. godini uraditi kako bi doprinio rastu crnogorske ekonomije?
Tržište samo po sebi tjera aktere na inovativnost, raznolikost i različitost od konkurencije. Ponašanje banke treba da bude u skladu sa finansijskim potencijalom. Strategija banke može biti usmjerena na osvajanje na tržištu po obimu i strukturi, osvajanje novih klijenata uz kvalitetniju prezentaciju, prepakovanje postojećih proizvoda ili prezentaciji inovativnih, kao i diverzifikaciju (proširenje) palete proizvoda uz uvođenje novih proizvoda i usluga. Banke su uvijek spremne da finansiraju kvalitetno pripremljene projekte. To znači dokaziv prihod za podmirenje svih obaveza koje proističu iz projekata. Ulaženje u nedorečene projekte sa aspekta održivosti ne doprinosi se rastu ekonomije nigdje pa ni u Crnoj Gori. Lekcije iz 2007. i 2008. godine su usvojene po vrlo visokoj cijeni od koje se privredno naprednije i mnogo veće države u Evropi i u svijetu još uvijek oporavljaju. Kvalitetan bonitet je riječ koja otvara vrata svih banaka tako da dobri projekti imaju i imaće podršku, a sa investicijama raste i ukupna privreda.
Mogu li novi igrači na bankarskom tržištu koji su se pojavili posljednje dvije godine ugrabiti neki veći dio tržišta? Smatrate li da svih 15 banaka može da se održi na ovako malom tržištu ili će biti konsolidacije?
Već sam saopštio mišljenje o održivosti svih banaka u Crnoj Gori što nije upitno. Svaka investicija u Crnoj Gori je dobrodošla. Najveći kapital koji imamo su ljudi i ako se adekvatno prave izbori i ulaže u iste, rezultat mora biti pozitivan.
Svaki novi “igrač” može očekivati rezultate shodno kapitalu, ekipi, targetima i strategiji koju imaju.
Konsolidacije u vidu preuzimanja, spajanja, merdžovanja banaka može biti i to je sastavni dio života na finansijskim tržištima širom svijeta. Ali, prije toga se radi due diligence, posebni revizorski izvještaji, upodobljavanje sa regulacijama tržišta gdje se tretira izbjegavanje monopolskih pozicioniranja. Onda sve prethodno rezultira konačnom odlukom.
Postoje trendovi smanjenja kamata, ali ih ostavimo tržištu
Visok nivo pasivnih kamatnih stopa (na štednju), dominacija kratkoročnih depozita, izražena konkurencija zbog prevelikog broja banaka koja utiče negativno na profitabilnost, problemi su sa kojima se bankari suočavaju. Što bi doprinijelo njihovom rješavanju?
Na nivou sistema postoji prostor za smanjenje pasivnih kamatnih stopa, ako posmatramo trendove u regionu i euro zoni, ali ostavimo tržištu nivelaciju i kod depozita i kod plasmana. Stoji konstatacija o kratkoročnosti depozita prema potrebama za dugoročnim kreditima. Tu dolazi do izražaja znanost u bankama o upravljanju sredstvima, gdje se statistički sagledavaju stabilnosti i trendovi postojećih depozita, a time i proporcija upotrebe za dugoročnije plasmane pored sopstvenog kapitala i kreditnih linija koji su osnova dugoročnih plasmana. Sve prethodno ukazuje da morate iskazati poštovanje prema bankarskoj struci i svemu što je urađeno u zadnjih 10 godina kako u rastu kapitala na 501,7 miliona eura, depozitne baze na 2,85 miliona eura, bilansnih suma banaka koja je dostigla 3,74 milijarde eura, prema zvaničnim podacima na kraju septembra 2016.godine. To se odražava na potencijal podrške privredi. Čujem mišljenja o velikom broju banaka. Ljudi nijesu upoznati da i manji sistemi od crnogorskog imaju značajno veći broj banaka. Ne moraju sve banke biti upućene samo na domaće tržište i usluge u okviru naše države. Uslovi za osnivanje banke u Crne Gore su vrlo povoljni, ne samo u traženom kapitalu već u svim drugim pogodnostima koje traže strani investitori, ali bi morali to i promovisati na pravi način. Profitablinost naših banaka koje su upućene na lokalno tržište i multinacionalnih banaka gdje samo jedan investment department od 10-ak ljudi ima portfolio od više milijardi brka mogućnosti uporedivosti.
Bonus video:
