Poreska uprava (PU) u prošloj godini je smanjila poreski dug za 12 miliona eura, kazao je za "Vijesti" direktor te institucije Miomir M. Mugoša.
Prema podacima PU, na kraju novembra 2016. godine poreski dug je bio 574.924.132 eura, dok je na kraju decembra 2015. iznosio 587.688.851 eura.
"Nakon višegodišnjeg rasta u toku prošle godine uspjeli smo da smanjimo poreski dug . Smatram da je ovo odličan rezultat, naročito imajući u vidu da je, recimo, tokom 2011. dug porastao za 74.032.033 eura, godinu kasnije za 71.559.961, a 2014. godine čak 101.751.325 eura”, rekao je Mugoša.
On tvrdi da su u prošloj godini ostvarili zacrtana ciljeve od ostvarenja planirane naplate, smanjenja poreskog duga, ispunjavanja preporuka Državne revizorske institucije, pa do pripreme sveobuhvatne reforme PU pripremom nove organizacione šeme.
Mugoša je saopštio da je naplata prihoda na dan 28. decembar u bruto iznosu bila 915.034.951, što je čak 47 miliona više nego u istom periodu 2015, odnosno dva miliona eura iznad plana za 2016.
Prema podacima koje je ranije saopštio bivši ministar finansija Raško Konjević poreski dug je na kraju jula prošle godine iznosio 777 miliona eura.
Mugoša smatra da je Zakon o reprogramu poreskog duga, koji je predložio Konjević, uprkos nedostacima jedini mogući način da se naplati dio poreskog duga, imajući u vidu njegovu strukturu gdje najznačajniji dio čine višedecenijska potraživanja. Podsjeća i na činjenicu da najveći broj dužnika ne može jednokratno da izmiri dug .
Dodaje da je za njegovu primjenu neophodno prethodno napraviti izmjene u infrastrukturnim kapacitetima (informacionom sistemu i poreskom knjigovodstvu) čime će se u PU u narednom periodu intenzivno baviti.
Prema podacima PU, potraživanja neaktivnih poreskih obveznika (niz godina ne obavljaju djelatnost, nalaze se u postupku stečaja ili su lividirani) iznose oko 350 miliona eura i kod njih postoji vrlo mala ili gotovo nikakva mogućnost naplate potraživanja. Mugoša je objasnio da ta potraživanja nepotrebno opterećuju evidenciju poreskog duga i da se na njih svakodnevno obračunava kamata, te bi ih u skladu sa preporukama DRI i međunarodnih eksperata trebalo otpisati ili barem izdvojiti u posebnu knjigovodstvenu evidenciju.
“Ali, možemo realizovatu tu preporuku tek kada Ministarstvo finansija i Vlada utvrde potrebnu zakonsku regulativu. U kontinuitetu preduzimamo sve mjere za naplatu duga, inicirajući i stečajne postupke gdje su iscrpljeni svi ostali instrumenti, kao što je bio slučaj kod kompanije “Radoje Dakić”, rekao je Mugoša.
On je kazao da će advokati, shodno Zakonu o reporogramu poreskih potraživanja, imati mogućnost da kao i svi drugi poreski obveznici plate poreski dug na rate.
Na pitanje da li dijeli stav DRI da PU treba da bude samostalna, a ne organ u sastavu Ministarstva finansija, Mugoša je odgovorio da bi visok stepen autonomije olakšao određene logističke i administrativne procedure i omogućio efikasnije i nezavisnije postupanje u poreskim pitanjima.
Ističe da je tema Sektora poreske policije u proteklih godinu zavrijedila ogromnu pažnju javnosti i da je iznošenjem “neprovjerenih i nepotpunih informacija nanijeta velika šteta instituciji i priča iskorišćena za iznošenje ličnog nezadovoljstva određenih osoba”.
"Javnost je više puta informisana da formiranje poreske policije u okviru PU i njene nadležnosti nijesu propisane zakonima o poreskoj administraciji i krivičnom postupku, što predstavlja osnovnu zakonsku prepreku zbog koje taj sektor nije mogao biti predviđen predlogom pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva finansija,” naglasio je Mugoša.
Dodao je da eksperti MMF-a smatraju da poreska policija treba da bude zasebna agencija, izvan PU jer je to u supotnosti sa primarnom misijom PU - poboljšanje dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa. “PU je u obavezi da tokom ove godine uskladi organizacionu strukturu sa EU Fiscal BluePrintom, koji ne predviđa postojanje sektora za poresku policiju”, navodi Mugoša.
Dodaje da ni u poreskim upravama zemalja EU (Italija, Španija, Norveška, Slovenija, Češka, Hrvatska...) ne postoji organizaciona cjelina poreske policije.
Počeli hipotekama da obezbjeđuju potraživanja
Mugoša je kazao da su počeli obezbjeđivanje poreskih potraživanja uspostavljanjem hipoteke nad nepokretnom imovinom, te da su aktivirali 16 hipoteka. Objašnjava da je to propisano je Zakonom o poreskoj administraciji, ali njime nije regulisano valorizovanje imovine nad kojom postoji teret zabilježbe.
Pravilnik o prodaji imovine obveznika u postupku prinudne naplate koji predviđa zapljenu imovine nije primjenjiv za slučaj hipoteka.
"Prema važećoj zakonskoj regulativi ne može se vršiti zapljena nepokretne imovine. Zato do sada nijesmo pristupali mjeri prodaje imovine poreskih dužnika radi naplate poreskog duga” objasnio je Mugoša.
Dodaje da su osnov za korišćenje te mjere našli u Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima. Prema podacima DRI, za tri godine donijeto je skoro tri hiljada rješenja o hipotekama za preko 56 miliona eura duga, ali nijedna hipoteka nije aktivirana. Mugoša najavljuje da će pojačati u ovoj godini saradnju sa Upravom carina pošto će se posebno baviti kontrolom osnovanosti zahtjeva za povraćaj PDV-a.
Bonus video:
