Prošla godina je bila četvrta najtoplija u istoriji mjerenja, nastavljajući trend zagrijavanja Zemlje zbog gasova, objavila je u ponedjeljak evropska agencija za klimatske promjene Kopernikus.
Prosječna temperatura vazduha bila je 14,7 stepeni Celzijusa, samo 0,2 stepena manja od rekordne, stoji u prvoj globalnoj procjeni baziranoj na cjelogodišnjim podacima.
I 2019. će vjerovatno biti topla, kažu naučnici u agenciji.
"Dramatični klimatski događaji poput suvih i toplih ljeta u velikim područjima Evrope ili rastuće temperature oko Arktika alarmirajući su znakovi za sve nas", rekao je Žan Noel Tepaus, čelnik Kopernikusa.
Među ostalim ekstremima u 2018., Kalifornija i Grčka pretrpjele su ogromne šumske požare, Kerala u Indiji imala je najgoru poplavu od dvadesetih godina 20. vijeka, a talas vrućina pogodio je djelove planete od Australije do sjeverne Afrike.
Oko Antarktika, površina pod morskim ledom je na početku 2010. na najnižem nivou, pokazuju podaci američkog Nacionalnog centra za snijeg i led, prenosi Hina.
Posljednje četiri godine u prosjeku su bile najtoplije od početka mjerenja temperature u 19. vijeku. Godina 2016. bila je najtoplija, zahvaljujući El Ninju koji je zagrijao površinu Pacifičkog okeana, a zatim slijedi 2017.
U izvještaju Kopernikusa stoji da je koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi dosegla novi rekord od 406,7 ppm-a, u odnosu na 404,1 u 2017., uglavnom zahvaljujući sagorijevanju fosilnih goriva.
Bonus video:
