Od 124 poznate vrste kafe oko 60 odsto je na izvici izumiranja, pokazala je procjena rizika za svjetsku kulturu kafe, piše BBC.
U šumama prirodno raste više od 100 vrsta kafe i dvije se koriste za mnogima neophodan napitak, a naučnici kažu kako je ta brojka zabrinjavajuća, zato što je divlja kafa presudna za održavanje globalnog uzgoja kafe.
Jednoj od pet svih vrsta biljaka na svijetu prijeti nestanak pa je brojka od 60 posto zaista ekstremno visoka.
”Da nije bilo divljih vrsta, danas ne bismo imali dovoljno kafe za piće. Pogledamo li u istoriju uzgoja kafe, postaje jasno da smo koristili divlje vrste kako bismo održali usjeve”, kaže dr. Aron Dejvis iz britanskog Kraljevskog botaničkog vrta.
Istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances pokazuje da su mjere očuvanja bile neadekvatne za divlje kafe, uključujući i one koje se smatraju ključnima za dugoročnu svjetsku proizvodnju kafe. Studija ukazuje da se 75 vrsta divljih kafa smatra ugroženima, 35 vrsta nije ugroženo, dok se o preostalih 14 vrsta premalo zna da bi se mogla donijeti presuda. Nadalje, utvrđeno je da 28 odsto divlje kafe raste izvan zaštićenih područja i da se samo polovina čuva u bankama sjemena.
Kako prenosi Indeks, u drugoj studiji, objavljenoj u časopisu Global Change Biology, piše da se divlja Arabica može klasifikovati kao ugrožena, uzmu li se u obzir predviđene klimatske promjene. Njena će se raširenost vjerovatno smanjiti za 50 posto do 2088. godine samo zbog klimatskih promjena, stoji u studiji. Divlja Arabica koristi se za dopremanje farmi kafa sjemenom, kao i za samostalni uzgoj. Njena su postojbina kišne šume na visoravnima Etiopije.
"S obzirom na važnost Arabice za Etiopiju i za svijet, moramo učiniti sve što možemo kako bismo shvatili rizike s kojima se ova vrsta suočava u divljini", kaže dr. Tades Voldemeriam Gole iz Foruma za okoliš i kafu u Adis Abebi. Mnogi ljubitelji kafe nisu svjesni da među hiljadama različitih mješavina koristimo zrna samo dvije vrste kafa, Arabice i Robuste. Mnoge od divljih kafa nemaju dobar ukus za piće, ali mogu sadržavati gene koji su iskoristivi kako bi biljka kafe preživjela rizike od klimatskih promjena i novih bolesti. Istraživači smatraju da ćemo dugoročno morati koristiti divlje vrste kako bismo zaštitili globalnu kulturu kafe. "Uvijek se možemo iznova okrenuti tim divljim resursima", kaže Dejvis.
Velika većina divlje kave raste u izolovanim šumskim područjima Afrike i Madagaskara. Osim Afrike, divlja kafa može se naći i u drugim tropskim krajevima, u Indiji, Šri Lanki i Australiji.
Globalna trgovina kafom oslanja se na dvije vrste Arabicu (Coffea arabica) i Robustu (Coffea canephora). Širom svijeta uzgaja se i treća vrsta Liberica (Coffea liberica), ali rijetko se koristi kao napitak.
Bonus video:
