Najnovije tehnologije za borbu protiv raka, kvalitetniji internet pretraživači koji olakšavaju potencijalnim putnicima i turistima dobijanje potrebnih informacija, roboti koji pomažu radnicima na fabričkoj traci, genetička istraživanja bolesti poput šizofrenije i autizma, bolja analiza zdravijih morskih ekosistema, neki su od bezbroj projekata i područja obuhvaćenih ulaganjima Evropske unije u istraživanje i razvoj (research and development - R&D).
Navedeni primjeri dio su Sedmog okvirnog programa (FP7) koga je u međuvremenu zamijenio sveobuhvatniji Horizont 2020, glavni instrument za finansiranje nauke, istraživanja i inovacije u EU.
U nedavno dogovorenom novom sedmogodišnjem budžetu (2014.-2020.) stavka 'Pametan i inkluzivan rast', koja uključuje R&D, daleko je najveća i iznosi 47 odsto ukupne sume. Unutar toga, Horizont 2020. imaće za sedam godina na raspolaganju gotovo 80 milijardi eura raspoređenih u praktično sva područja ljudske djelatnosti, od poljoprivrede i biotehnologije, preko malih i srednjih poduzeća, do svemira i društvenih promjena.
Cilj je dostići izdvajanje za nauku i istraživanje od tri odsto BDP-a EU do 2020. Iako zvuči ambiciozno, najnoviji izvještaj Evropske komisije, predstavljen javnosti prošle sedmice pokazuje kako Unija polako hvata korak s SAD-om i Japanom kada je riječ o inovacijama, ali istovremeno gubi korak s Južnom Korejom.
Za utjehu, još uvijek je ispred Australije i Kanade, ali i svih zemlja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika), no i tu EU bilježi polako smanjivanje jaza prema Kini. Značajan problem su i velike razlike unutar EU, gdje zemlje poput Švedske, Danske, Njemačke i Finske predvode, dok su Bugarska, Litvanija i Rumunija daleko iza.
Program za nove ideje
Horizont 2020 otvoren je praktično za sve koji razvijaju nove tehnologije i ideje, a želja je EU da smanji birokratsku proceduru i troškove, pojednostavi proces prijavljivanja i realizacije, ubrza isplate u okviru programa te dosad raspršene programe svrsta u ovaj jedinstveni.
Poseban naglasak stavljen je na mala i srednja preduzeća, motore rasta i zapošljavanja, koja će sada imati instrument posvećen isključivo njima.
Preduzeća uključena u Horizont 2020 moći će da učestvuju i pojedinačno, bez partnera, sami organizuju projekat, odaberu s kime žele da sarađuju na njemu, a na raspolaganju će imati pomoć kroz ukupni inovacioni ciklus, od analize izvodljivosti i komercijalne isplativosti, preko finansiranja istraživanja i razvoja, do posljednje faze - komercijalizacije samog proizvoda ili usluge.
Premda će uspješan završetak jedne faze otvarati vrata sljedeće, preduzeća se mogu prijaviti za bilo koju od njih, zavisno od toga na kojem je stepenu razvoja njihov projekat. Dostupni finansijski instrumenti su prošireni tako da uključuju, između ostalog, i garancije, zajmove, direktna plaćanja ili venture kapital.
Zanimljivi primjeri
Ove godine, na primjer, za sigurnost na internetu iz novog programa će biti izdvojeno 85 miliona eura, dok je na takvih šest projekata u okviru prošlog programa već utrošeno 350 miliona. Tako je za sigurnu društvenu mrežu u švedskoj osnovnoj školi u Soderhamnu, koja omogućuje anonimnu međusobnu komunikaciju ili razmjenu podataka sa školskim savjetnikom ili medicinskom sestrom, i anonimno ocjenjivanje na Univerzitetu u Atini EU izdvojila 8,8 miliona eura (projekt ABC4Trust).
Oko 3,3 miliona eura otišlo je na zaštitu od krivotvorenja ili kloniranja hardvera na raznim elektroničkim uređajima (HINT), dok je 7,7 miliona utrošeno na razvoj evropskog centra za borbu protiv internet napada (ACDC).
Od drugih primjera projekata iz FP7 može se spomenuti belgijska kompanija Ion Beam Applications kojoj je EU pomogla zajmom od 50 miliona eura za istraživanja u području dijagnoze i terapije raka, dok je za projekt Marathon, omogućavanje teretnim vozovima da budu opterećeniji i dužih kompozicija, isplaćeno 2,7 miliona. Istraživanju dužeg vijeka litijum-ionskih baterija, dodijeljeno je 2,9 miliona, a razvijanje bezbolnijih tretmana za novorođenčad rođenu u problematičnom porođaju EU je pomogla s 2,3 miliona.
Iz samo nekoliko primjera vidljiv je impresivan raspon područja pokrivenih sredstvima iz EU budžeta, s tim da bi novi program taj opseg trebalo dodatno da proširi, i omogući prijavljivanje svake inovacije s tržišnim potencijalom.
Bonus video:
