Britanac Piter Higs i Belgijanac Fransoa Angler dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku, jer su predvidjeli postojanje čestice koja objašnjava kako elementarne materije dobijaju masu neophodnu za stvaranje zvijezda i planeta. Pomenuta čestica poznatija je kao Higsov bozon ili „Božja čestica”.
Njihov rad se ističe kao jedan od najvažnijih u razumijevanju kosmosa. Bez Higsovog bozona sve čestice bi putovale brzinom svjetlosti a atomi ne bi postojali, naveo je Rojters.
Pola vijeka poslije prvobitne prognoze ovih naučnika, nova elementarna čestica prirode konačno je otkivena u velikom, podzemnom hadronskom sudaraču Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) u blizini Ženeve.
„Zapanjen sam što sam dobio ovu nagradu“, kazao je Higs. „Nadam se da će ovo priznanje za fundamentalnu nauku pomoći da se poveća svijest o vrijednosti nekomercijalnih istraživanja“.
Dvojica naučnika bili su favoriti za nagradu, čiji novčani dio iznosi osam miliona švedskih kruna (900.000 eura), nakon što su teoriju potvrdili eksperimentom u CERN-u.
Švedska kraljevska akademija nauka saopštila je da je nagrada otišla u ruke Higsa i Anglera zbog rada koji je od suštinske važnosti u objašnjavanju kako je izgrađen univerzum.
Upitan kako se osjeća kao laureat, Angler je novinarima kazao: „Veoma sam sretan što je moj rad priznat ovom izuzetnom nagradom“.
Generalni direktor CERN-a Rolf Hojer kazao je da je „oduševljen“ što je Nobelova nagrada otišla u ruke Higsa i Anglera. Dodao je da je otkriće Higsovog bozona u CERN-u prošle godine obilježilo „vrhunac decenija intelektualnih napora mnogih ljudi iz cijelog svijeta“.
Pojedini fizičari su bili iznenađeni što nije nagrađen tim CERN-a koji je otkrio novu česticu, pošto je bilo spekulacija da će biti nagrađen CERN kao institucija.
Međutim, izumitelj dinamita Alfred Nobel je u svom testamentu naveo da nagradu mogu podijeliti najviše tri osobe.
Bonus video:
