Na Saturnu pada kiša, a izgleda da su uzrok tome prstenovi džinovske planete, kažu naučnici.
"Ono što nas je najviše iznenadilo je to što su ti tamni regioni planete linijama magnetnog polja povezani sa čvrstim djelovima zaleđene vode"
Erozija čestica koje čine Saturnove ledene prstenove formira vodenu kišu koja pada na određene djelove planete, navodi se u novoj studiji.
Naučnici su otkrili da sićušne ledene čestice koje čine prstenove ponekad erodiraju i potom se slažu u gornje slojeve Saturnove atmosfere. Te kapljice onda stvaraju neku vrstu kiše na planeti.
"Procijenili smo da na Saturn dnevno padne vode koliko bi trebalo da se napuni jedan olimpijski bazen", izjavio je za portal “Spejs” autor studije, astronom Džejms O’Donahju, sa Univerziteta Lisester u Velikoj Britaniji.
On i njegov tim su na osnovu podataka sa opservatorije Kek iz 2011. otkrili da nabijene molekule vode padaju u obliku kiše na određene djelove planete, što se na infracrvenim slikama vidi kao zatamnjenje. O’Donahju je otkrio vezu između tih djelova Saturna i djelova prstenova bogatih ledom.
"Ono što nas je najviše iznenadilo je to što su ti tamni regioni planete linijama magnetnog polja povezani sa čvrstim djelovima zaleđene vode u Saturnovim prstenovima", rekao je O’Donahju.
"Naučnicima je poznato da prstenovi nisu uvijek bili tako nagomilani"
Magnetna veza stvara stazu za male ledene čestice u prstenovima da skliznu u Saturnovu atmosferu, stvarujući “kišu prstenova”.
Zahvaljujući tome što su naučnici locirali izvor kiše, možda će biti moguće pratiti trag unazad i otkriti kao su te nabijene vodene čestice postale podložne eroziji na prvom mjestu.
Većina mase u Saturnovim prstenovima danas je razdvojena u “kamenje”, koje u prečniku ima nekoliko centimetara, ali naučnici nikada nisu tačno odredili evolutivnu prošlost prstenova.
"Naučnicima je poznato da prstenovi nisu uvijek bili tako nagomilani. Tako sada moramo da razmišljamo o tome da tokom više miliona godina ovaj kamen nije bio kamen. Masa se prenosi sa jednog kamena na drugi, a dok se prenosi čestice postaju podložne mehanizmima erozije", rekao je za “Spejs” Džek Konerni, astrofizičar američke svemirske agencije NASA koji je napisao komentar na najnoviju studiju.
Bonus video:
