Primjera mentalnih poremećaja među političkim čelnicima i kreativnim genijima je mnogo više nego među opštom populacijom, pokazala su istraživanja. Iako je nemoguće biti potpuno siguran u tačnu dijagnozu istorijske figure, istraživači su se prepustili nagađanju. Business Insider donosi 11 velikih mislilaca u istoriji za koje se smatra da su patili od neke vrste psihičkog poremećaja
"Veliki emancipator" Abraham Linkoln je uspio da vodi zemlju kroz jedno zaista teško vrijeme, uprkos tome što je patio od teške depresije većinu svog života. Prema pisanju jednog od Linkolnovih biografa, američkog predsjednika je jedan prijatelj opisao kao 'najdepresivniju osobu koju je ikada vidio'. I njegova majka i brojni članovi porodice njegovog oca imali su simptome teške depresije, što ukazuje da je imao genetske predispozicije za oboljenje.
Kada je poznati kompozitor Ludvig van Betoven umro od oboljenja jetre 1827. bila je to posljedica toga što je svoje brojne zdravstvene probleme decenijama rješavao – alkoholom. Nažalost, mnogo toga od čega je Betoven možda patio vjerovatno se moglo liječiti današnjim lijekovima, uključujući i bipolarni poremećaj, piše Business Insider.
Betovenovi napadi manije bili su dobro poznati njegovom krugu prijatelja, a kada je bio u tom periodu, mogao je da sastavi brojna djela odjednom. Štaviše, njegova najslavnija djela nastala su upravo u tim njegovim 'mračnim momentima'. Nažalost, planirao je i da izvrši samoubistvo, što je napisao svojoj braći u pismu.
Početkom 1813. prolazio je kroz težak depresivan period da je prestao da brine o svom izgledu. Takođe, prestao je u potpunosti da komponuje tokom tog vremena.
Norveški slikar Edvard Munk je imao je napade panike. Najpoznatiji napad panike na svijetu desio se u Olsu u januaru 1892. Munk je zabilježio epizodu u svom dnevniku:
"Jedne večeri sam hodao stazom, grad je bio na jednoj strani, a u nastavku se protezao fjord. Osjećao sam se umorno i bolesno. Zaustavio sam se i pogledao preko fjorda - Sunce je zalazilo, a oblaci su postajali krvavo crveni. Osjetio sam kako vrisak prolazi kroz prirodu."
To je iskustvo uticalo na umjetnika tako duboko da je iznova vrtio taj trenutak u glavi i na kraju naslikao dvije slike, dva pastela, i litografiju na osnovu svog iskustva.
Iako nije poznato je li Munk imao više napada panike, bilo je slučaja mentalnih bolesti u njegovoj porodici. Naime, kada je nastala ova slika njegova bipolarna sestra bila je u duševnoj bolnici.
Ako je suditi prema riječima njegovih savremenika, poznati umjetnik Mikelanđelo je bio 'zaokupljen svojom stvarnošću'. Većina muških članova njegove porodice je imala slične simptome. Mikelanđelo je imao i poteškoća u ostvarivanju odnosa s ljudima; imao je tek nekoliko prijatelja i nije došao na bratovu sahranu.
Sve to, u kombinaciji s njegovom očiglednom genijalnošću u matematici i umjetnosti, navelo je istraživače da vjeruju da je Mikelanđelo bio autističan.
Prije ranih tridesetih, Čarsl Dikens je bio najpoznatiji autor u svijetu. Bio je bogat i činilo se da ima sve. No, nakon što je proživio nevjerovatno teško djetinjstvo, kada je morao raditi u fabrici jer je njegov otac završio u zatvoru, Dikens je počeo da pada u depresiju prije pisanja svakog novog romana.
jutn je patio od velikih uspona i padova u raspoloženju, što ukazuje na bipolarni poremećaj, u kombinaciji s psihozama
Naučnici još uvijek raspravljaju od kojih je tačno problema patio Čarls Darvin, ali koji god oni bili, bili su ozbiljni.
Dok je Darvin uglavnom bio usredotočen na fizičke simptome za koje je smatrao da su uzrok svih njegovih patnji: stalno drhtanje, mučnina, histeričan plač i vizuelne halucinacije (između ostalog), izgleda da je korijen svega toga bila agorafobija. Darvinov strah od ljudi išao je tako daleko da je izbjegavao i razgovore sa svojom djecom.
Kao i Linkoln, piše T-portal.hr, Vinston Čerčil je bio veliki vođa koji se borio s međunarodnim svađama, ali i sopstvenim mentalnim borbama u isto vrijeme.
U svojim 30-im godinama dok je sjedio u parlamentu razmišljao je o samoubistvu. Prijateljima se žalio da ga proganja 'crni pas depresije'. Mnoge noći proveo je budan pišući. Sve je to na kraju rezultiralo s napisane 43 knjige, piše Business Insider.
Vaslav Nijinski smatra se najvećim muškim plesačem svoga doba. Nijinski je bio poznat po svojim intenzivnim nastupima, divovskim skokovima, i sposobnošću za ples na prstima (en pointe), nešto neuobičajeno među muškim plesačima u to vrijeme. Nažalost, do njegove 26. godine sve su izražajniji bili simptomi šizofrenije, te je ostatak svog života proveo u duševnim bolnicama.
Kurt Godel je bio brilijantan logičar i matematičar, kao i savremenik i veliki prijatelj Alberta Ajnšatajna. No s druge strane, strahovao je od toga da neko želi da ga otruje.
Bio je toliko siguran u to da je jeo samo onu hranu koju je njegova supruga kuvala, pod uslovom da prvo ona okusi hranu, za svaki slučaj. Kada je njegova supruga bila hospitalizovana šest mjeseci, Godel je jednostavno prestao da jede i izgladnio je do smrti.
Lav Tolstoj nije patio od očiglednih znakova depresije do srednje dobi, ali kad ga je pogodila, bilo je teško. Prošao je kroz ozbiljne promjene ličnosti, preispitivanja skoro svega u svom životu.
Tolstoj je savršen primjer nekoga ko naizgled ima sve i kome je bolest oduzela sve to: uprsko tome što je bio iz imućne porodice, što je bio poznati pisac te otac 13 djece, na kraju su ga njegovi demoni izluđivali mišlju o samoubistvu.
Jednog od najvećih naučnika i genija svih vremena, Isaka Njutna bilo je najteže dijagnostifikovati, ali istoričari su saglasni da je u njegovom slučaju bilo dosta toga. Njutn je patio od velikih uspona i padova u raspoloženju, što ukazuje na bipolarni poremećaj, u kombinaciji s psihozama.
Bonus video:
