Pacijentkinja iz Španije je još u ranom djetinjstvu iskusila bolnu upalu zglobova i iscrpljujući umor, zbog čega se njen sopstvani imunski sistem okrenuo protiv nje. Sa zastrašujućim visokim krvnim pritiskom i problemom sa srčanim zaliskom, dijagnostikovan joj je težak oblik lupusa, kada je imala samo sedam godina.
Sada je njen genom možda otkrio važan trag te potencijalno fatalne i neizlječive bolesti koja pogađa oko pet miliona ljudi širom svijeta.
Simptomi se značajno razlikuju kod pacijenata, jer imuni sistem može da počne da napada bilo koji dio tijela. Upravo to čini lupus teškim za otkrivanje, prenosi Science alert.
Simptomi mogu da uključuju različite stepene osipa, groznicu, umor, bolove u zglobovima, anemiju i probleme sa bubrezima, ali i sa drugim organima.
"Bio je veliki izazov pronaći efikasne tretmane za lupus. Trenutni tretmani su pretežno imunosupresori, koji rade tako što smanjuju funkciju imunskog sistem da bi ublažili simptome", kaže imunolog dr Karola Vinuesa sa Australijskog nacionalnog univerziteta (ANU).
Potiskivanje imunskog sistema dolazi sa svim vrstama potencijalno iscrpljujućih nuspojava.
"Ova pacijentkinja je predstavljena kao zanimljiv slučaj zbog njene rane dijagnoze lupusa, što znači da je vjerovatno bio veći genetski doprinos razvoju lupusa u njenom slučaju", rekao je imunolog dr Grant Braun sa ANU za New Scientist, kako prenosi N1.
Dr Braun i njegove kolege su identifikovali gen o kome je riječ, TLR7, u X hromozomu ove pacijentkinje, što može da objasniti zašto ova bolest pogađa devet puta više žene nego muškarace.
"To znači da žene sa preaktivnim genom TLR7 mogu da imaju dvije funkcionalne kopije, što potencijalno udvostručuje štetu", objašnjava dr Vinuesa, dok muškarci mogu da dobiju samo jednu kopiju ovog gena na svom jednom X hromozomu.
Kada nešto kod gena krene naopako, to često znači da su se oni ili stvar za koju su kodirani "pokvarili" i više ne mogu da ostvare svoju svrhu. Međutim, u nekim slučajevima, genetska mutacija može dovesti do toga da gen ili njegov proizvod počne da radi nešto previše dobro ili nešto sasvim novo. Poznato kao mutacija pojačanja funkcije, ovo zaista može da bude značajno.
TLR7 gen kodira protein koji bi trebalo da bude u potrazi za virusnom RNK otkrivajući ga vezivanjem za gvanozin (u određenoj konfiguraciji ili koncentraciji), a zatim poziva "konjicu" imunskih ćelija da se izbore sa napadačem.
Ali mutirana verzija TLR7 kod ove pacijentkinje je stekla sposobnost da bude preosjetljiva na gvanozin, tako da se vezuje za mnogo manje tragove molekula povezanog sa RNK ili molekula u različitim konfiguracijama nego što bi to bilo normalno.
Ovo je, kroz kolo ćelijske signalizacije, dovelo do akumulacije B ćelija imunskog sistema, ove "izdajničke" ćelije su zatim napale tkiva mlade pacijentkinje.
Da bi potvrdili da mutacija gena TLR7 zaista prouzrokuje lupus, tim je genetski modifikovao gen u miševima, koji su razvili simptome slične lupusu.
Dalji testovi na ovim miševima omogućili su timu da razumije neispravan krug za pozivanje imunih ćelija.
"Ovi rezultati sugerišu da preosjetljiva TLR7 signalizacija omogućava preživljavanje B ćelija koje se vezuju za samo-antigen preko svog površinskog receptora B ćelija", napisali su dr Braun i njegov tim u svom radu.
Prethodne studije na miševima su pokazale da dupliranje TLR7 povećava autoimunost, a njegovo brisanje sprječava ili popravlja gene kod miševa sa lupusom.
Međutim, mutacije u ovom genu su do sada otkrivene samo kod dva druga pacijenata sa lupusom, što ukazuje na to da različiti delovi signalnog kola B ćelija koje TLR7 inicira mogu da izazivaju probleme kod drugih ljudi sa lupusom.
"Iako je možda samo mali broj ljudi sa lupusom koji imaju varijante samog TLR7, znamo da mnogi pacijenti imaju znake prekomjerne aktivnosti TLR7", objašnjava Nan Šen, kodirektor Kinesko-australskog centra za personalizovanu imunologiju.
On dodaje da "potvrđivanjem uzročne veze između mutacije gena i bolesti, može da se počne sa traženjem efikasnijih tretmana".
Istraživači rade sa farmaceutskim kompanijama na istraživanju tretmana koji ciljaju na neispravan gen i protein za koji je on kodiran.
"Postoje i druge sistemske autoimune bolesti, poput reumatoidnog artritisa i dermatomiozitisa, koje se uklapaju u istu široku porodicu kao i lupus", kaže dr Vinuesa i dodaje da "TLR7 takođe može da ima ulogu u ovim uslovima".
Mlada pacijentkinja se nada da će ovo otkriće dati nadu ljudima sa lupusom i učiniti da se osjećaju da nisu sami.
"Nadamo se da će se istraživanje nastaviti i završiti sa specifičnim tretmanom koji može da ima koristi za one koji pate od ove bolesti", dodala je ona.
Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Bonus video:
