Parlamentarni izbori 16. oktobra nijesu bili slobodni, fer i demokratski, zbog čega je opozicija odlučna u stavu da ne priznaje njihove rezultate, zaključeno je u izvještaju o izbornim zloupotrebama koji je danas prezentovan novinarima.
Kako je saopšteno na konferenciji za novinare u crnogorskom parlamentu, na izvještaju je proteklih mjesec radila Radna grupa sačinjena od predstavnika koalicije Ključ, Demokrata i Socijaldemokratske partije.
Koordinator Radne grupe Neven Gošović kazao je da se parlamentarni izbori održani 16. oktobra ne mogu smatrati slobodnim i fer.
"Osim već poznatog potplaćivanja birača, pritisaka, ucjena i širenja straha, koje je bilo izraženije nego ikada do sada, Demokratska partija sociojalista (DPS) je ovog puta pribjegla i manevrima za koje se vjerovalo da se ne mogu desiti u zemlji koja je nominalno demokratska, i koja je u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji", rekao je Gošović.
Kako je naveo, suspendujući sredstva komunikacije u izbornom danu i stvarajući atmosferu vanrednog stanja uz pomoć policije i tužilaštva, DPS je, šireći strah, direktno uticao na izjašnjavanje građana i na izborni rezultat, čime je spriječila izvjesnu pobjedu opozicije.
"Ne prejudicirajući pravosudni epilog dešavanja u vezi sa pripremom navodnog državnog udara i terorističkih akata, nemamo bilo kakvu dilemu da je sijanje atmosfere straha i panike u toku izbornog dana, izazvane saopštenjima policije i Specijalnog državnog tužilaštva o sprovođenju terorističkog napada na području Crne Gore, direktno uticalo na izlaznost i opredeljenje opozicionih birača i birača manjinskih naroda", kazao je Gošović.
Prema njegovim riječima, taj zaključak posebno dobija na težini imajući u vidu da je oko jedan odsto birača u konačnom opredjeljivalo da li će opozicija sama biti u mogućnosti da osvoji 41 mandat u crnogorskom parlamentu.
Gošović je podsjetio da je u posljednjem satu izbornog dana na birališta je izašlo samo 1,8 odsto birača što je, kako je naveo, u tom periodu najniži procenat izlaznosti birača od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori.
"Ukoliko specijalni državni tužilac i predsjednik države tvrde da je spriječeno najveće krvoproliće od Drugog svjetskog rata, kako da za to nije znao premijer i šef vijeća za nacionalnu bezbjednost, ministar odbrane, a do današnjeg dana nije zasjedao ni Savjet za odbranu i bezbjednost niti Vijeće za nacionalnu bezbjednost", upitao je Gošović.
Javnost, kako je naveo, nakon mjesec od dana kritičnog događaja, i dalje očekuje odgovor na pitanje šta se desilo sa 500 osoba koje su, po riječima Glavnog specijalnog tužioca, činile grupu za kriminalno i terorističko djelovanje, kao i 50 obučenih terorista.
"Kada imamo situaciju da se u pritvoru nalaze samo tri lica osumnjičena za pokušaj terorizma, i dva lica čija imena su tek od danas poznata javnosti, a koja se nalaze u Rusiji«, dodao je Gošović.
On je poručio da Ključ, Demokrate i SDP očekuju da se javnosti u najkraćem roku, bez mistifikacija, manipulacija i poluistina, ponude čvrsti dokazi o terorističko-kriminalnom djelovanju.
Gošović je naglasio da javnost mora da zna ko su izvršioci, ali prije svega ko su nalogodavci, i da li su neke političke strukture povezane sa pokušajem navodnog državnog udara. "U protivnom, oni koji su uznemiravali javnost takvim nastupima i informacijama treba da snose odgovornost".
On je upitao da li postoji još neka zemlja savremene civilizacije u kojoj se istovremeno održavaju Parlamentarni izbori, sprovode pokušaji terorističkih napada i isključuje mogućnost korišćenja savremenih sredstava komunikacije, a da se takvi izbori žele predstaviti fer i demokratskim?
"Na izborima 16. oktobra izgubila je slobodna Crna Gora. Slučaj "Dnevnik - mapa puta DPS-a iz Gusinja", kao i brojni drugi primjeri izbornih zloupotreba dokumentovani u ovom Izvještaju, jasno pokazuju u kakvoj su atmosferi izbori održani", kazao je Gošović.
Kako je naveo, širom Crne Gore dokumentovan je nezakonit uticaj na izbornu volju birača na način što su aktivisti DPS-a »za slobodno izraženu volju« isplaćivali stotine hiljada eura sumnjivog porijekla. "Demokratska javnost očekuje reakciju tužilaštva povodom ovih činjenja".
Gošović smatra da okolnost da je po podnesenim krivičnim prijavama SDT formiralo 195 predmeta, od kojih se 175 nalazi u fazi izviđaja, predstavlja dodatni argument za ocjenu o drastičnom kršenju izbornih prava građana na izborima održanim 16. Oktobra.
On je podsjetio da su, prema izvještaju Agencije za sprečavanje korupcije, u periodu predizborne kampanje u javnom sektoru donesene odluke o zapošljavanju 1.541 osobe, i da je prilikom kontrole Agencija ustanovila nepravilnosti u 272 slučaja.
U Izvještaju se navodi da su duboka politička kriza, narasle tenzije među predstavnicima opozicije i pozicije, kao i jak politički uticaj DPS-a, doveli do politički motivisanog i nezakonitog postupanja Državne izborne komisije, kao i netransparentnosti u njenom radu, koji su obilježili verbalni, pa čak i fizički obračuni.
"Imajući u vidu sve ovo, kao i problematičan birački spisak, nedvosmislen je zaključak da je DPS bio spreman na sve, pa i na fabrikovanje vanrednog stanja, da bi pokušao da zadrži vlast. To Crnu Goru uvlači u opasnu zonu nestabilnosti i neizvjesnosti, za šta DPS i svi njeni saučesnici snose odgovornost", poručili su iz opozicije.
Prema riječima Gošovića, podaci, informacije i događaji navedeni u Izvještaju nedvosmisleno potvrđuju da protekli parlamentarni izbori u Crnoj Gori, održani 16. oktobra, nijesu bili slobodni, fer i demokratski.
"Zbog čega je opozicija odlučna u stavu da ne priznaje njihove rezultate", dodao je Gošović.
Kako je naveo, Građanska opozicija – Ključ, Demokrate i SDP, i dalje je namjerna da doprinese mirnim demokratskim i političkim promjenama radi uspostavljanja odgovorne, transparetne i kontrolisane vlasti, kako bi Crna Gora istinski postala članica porodice razvijenih evropskih demokratija.
"Ne prihvatamo da vlast u Crnoj Gori bude proizvod političkog i svakog drugog nasilja. Podvlačimo da DPS snosi odgovornost za dalje produbljivanje političke, bezbjednosne, socio-ekonomske i sveukupne krize u kojoj se Crna Gora nalazi", naglasio je Gošović.
Na pitanje kakvi su njihovi dalji potezi i da li razmišljaju o organizovanju protesta i da li će se pridružiti onima koje je najavio Demokratski front, Gošović je kazao da će buduća dešavanja na političkoj sceni umnogome zavisiti od realizacije tužilačko-sudskog postupka vezanog za takozvani državni udar.
"Opozicija će o svim budućim dešavanjima odlučivati dogovorom. Nema pojedinačnih nastupa, sve što bude predmet zajedničke ocjene i dogovora svih činilaca na opozicionoj parlamentarnoj sceni biće dio naših aktivnosti, uključujući i eventualne proteste u bilo kom vidu", naveo je Gošović.
On je rekao da je na liderima opozicionih partija da zauzimaju stavove o tim pitanjima, o čemu će javnost biti detaljno informisana.
Funkcioner građanskog pokreta URA, Neđeljko Rudović, kazao je da će izvještaj biti preveden na engleski i upućen svim relevantnim međunarodnim adresama.
"Naš cilj je da pokažemo da nije puka politička odluka da ne priznajemo izbore, nego da prije svega crnogorska javnost zna zašto je takav politički stav građanske opozicije i da pokušamo da nađemo rješenje za ovu krizu", kazao je Rudović.
On je naglasio da izbori nijesu riješili krizu, nego su je samo produbili.
"DPS, očigledno, nije dio rješenja za političku krizu, s obzirom na to da je pokazala da je spremna na sve", dodao je Rudović.
Bonus video:
